Hiva Fiefia!
“ʻOku lelei ke hiva fakahīkihiki ki hotau ʻOtuá.”—SAAME 147:1.
1. Ko e hā ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he hivá ke tau faí?
NAʻE pehē ʻe ha tokotaha faʻu-hiva ʻiloa: “ʻOku ʻai koe ʻe he ngaahi foʻi leá ke ke fakakaukau. ʻOku ʻai koe ʻe he fasí ke ʻi ai hoʻo ongoʻi. Ka ʻoku ʻai koe ʻe ha hiva ke ke ongoʻi ha foʻi fakakaukau.” ʻOku fakahāhā ʻi heʻetau ngaahi hivá ʻa e fakahīkihiki mo e ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻai ke tau ongoʻi ofi ange ai kiate ia. ʻOku faingofua leva ai ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻe he hivá ha ngafa mahuʻinga ʻi he lotu maʻá, pe ʻoku tau hiva toko taha pe hiva mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.
2, 3. (a) ʻOku fēfē nai ʻa e ongoʻi ʻa e niʻihi fekauʻaki mo e hiva leʻo-lahi fakataha mo e fakatahaʻangá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupú ni?
2 Kae kehe, ʻoku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e hiva leʻo-lahi fakataha mo e fakatahaʻangá? ʻOkú ke ongoʻi mā ai? ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai nai ke ongoʻi fiemālie ʻa e kakai tangatá ʻi he hiva he ʻao ʻo e niʻihi kehé. Ko e tōʻonga ko ení ʻe lava ke uesia ai ʻa e fakatahaʻangá kotoa, tautefito kapau ʻoku toumoua ʻa e kau mātuʻá ke hiva pe ʻoku nau femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāue kehe lolotonga ʻa e hivá.—Saame 30:12.
3 Ko e hivá ko e konga ia ʻo ʻetau lotu kia Sihová. Ko ia ai, heʻikai moʻoni ke tau loto ke mavahe lolotonga ha hiva pe tō mei he konga ko ia ʻo e fakatahá. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu kotoa: ‘ʻOku fēfē ʻeku ongoʻi fekauʻaki mo e hiva ʻi he fakatahá? Ko e hā ʻe lava ke u fai kapau ʻoku ou toumoua ke hiva ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé? Pea ʻe lava fēfē ke u hivaʻi ʻa e ngaahi hivá fakataha mo e ongoʻi?’
HIVÁ KO HA KONGA TEFITO ʻO E LOTU MOʻONÍ
4, 5. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he hiva ʻi he temipalé ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
4 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo ngāueʻaki ai ʻe he kau lotu ʻa Sihová ʻa e hivá ke fakahīkihikiʻi ia. ʻOku fakatupu tokangá, ʻi he taimi naʻe faitōnunga ai ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihová, ko e hivá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻenau lotú. Ko e fakatātaá, ʻi he fai ʻe Tēvita ʻa e teuteu ki he temipalé, naʻá ne fokotuʻutuʻu ha kau Līvai ʻe toko 4,000 ke nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻa e hiva. Ko e toko 288 ʻi he faʻahinga ko ení naʻe “akoʻi ʻi he hiva kia Sihová, ko e kau taukei kotoa.”—1 Kal. 23:5; 25:7.
5 Ko e fasí mo e hivá ko ha konga mahuʻinga foki ia ʻi hono fakatapui ʻo e temipalé. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he mōmeniti pē ko ia naʻe hanga ai ʻe he kau ifi talupité mo e kau hivá ʻo fakahīkihikiʻi mo fakamālōʻiaʻi fakataha ʻa Sihová, pea ʻi he ʻalu hake ʻa e ongo ʻo e ngaahi talupité, ko e ngaahi simipalé, mo e ngaahi meʻalea kehé ʻi heʻenau fakahīkihikiʻi ʻa Sihová, . . . naʻe fakafonu ʻe he lāngilangi ʻo Sihová ʻa e fale ʻo e ʻOtua moʻoní.” Sioloto atu ki he pau moʻoni naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he meʻa ko eni naʻe hokó ʻa e tui ʻa e kau ʻIsilelí!—2 Kal. 5:13, 14; 7:6.
6. Ko e hā ʻa e fokotuʻutuʻu ki he tā fasí mo e hivá naʻe fai ʻe Nehemaia ʻi heʻene kōvana ʻi Selusalemá?
6 Ko Nehemaia, ʻa ia naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e kau ʻIsilelí ke nau toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá, naʻá ne toe fokotuʻutuʻu foki ʻa e kau Līvaí ke nau hiva mo tā fasi. Ko e meʻa ko ia naʻa nau fakahokó naʻe ʻai ai ke fakafiefia ange hono fakatapui ʻo e ʻaá. Naʻe fakanofo ʻe Nehemaia ha “fuʻu kau hiva fakafetaʻi ʻe ua.” Naʻe lue ʻa e fuʻu kau hivá ʻi he funga ʻaá ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ʻo na fetaulaki ʻi he faʻahi ʻā naʻe ofi taha ki he tuʻuʻanga ʻo e temipalé. Ko e ongo ʻo ʻenau hivá naʻe leʻo-lahi ʻaupito ʻo lava ke ongona ia ʻe he kakaí mei he mamaʻó. (Nehe. 12:27, 28, 31, 38, 40, 43) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he fanongo ki he hivaʻi faivelenga ʻe heʻene kau lotú ʻa e ngaahi hiva fakahīkihiki kiate iá.
7. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻe hoko ʻa e hivá ko ha konga tefito ia ʻo e lotú ki he kau Kalisitiané?
7 ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe hokohoko atu ai ʻa e hoko ʻa e hivá ko ha konga tefito ia ʻo e lotu moʻoní. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he pō mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Hili hono fai ʻe Sīsū ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí mo ʻene kau ākongá, naʻa nau hivaʻi kotoa ʻa e hiva fakahīkihiki kia Sihova.—Lau ʻa e Mātiu 26:30.
8. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e hivá?
8 Naʻe fokotuʻu ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e hivá. ʻI he ʻikai hangē ko e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau ʻalu ke lotu kia Sihova ʻi he temipalé, ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau fakataha ʻi he ngaahi ʻapi tāutaha. Neongo ko e ngaahi ʻapi ko iá naʻe ʻikai ke fakaʻofoʻofa mo fisifisimuʻa tatau ia mo e temipalé, naʻe kei hiva faivelenga pē ʻa e fanga tokouá. Ko hono moʻoní, naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono fanga tokoua Kalisitiané: “Hanganaki feakoʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ʻaki ʻa e ngaahi saame, ʻa e ngaahi fakahīkihiki ki he ʻOtuá, ʻa e ngaahi hiva fakalaumālie ʻoku hivaʻaki fakataha mo e houngaʻia, ʻo mou hiva mei homou lotó kia Sihova.” (Kol. 3:16) Ko e ngaahi hiva ʻi heʻetau tohi hivá ko e moʻoni ʻoku totonu ke “hivaʻaki fakataha mo e houngaʻia.” Ko e konga ia ʻo e “meʻakaí ʻi he taimi totonu” ʻoku tokonaki mai ʻe he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” maʻatautolu.—Māt. 24:45.
ʻE LAVA FĒFĒ KE KE HIVA FAKATAHA MO E TUIPAU?
9. (a) Ko e hā ʻoku toumoua nai ai ʻa e niʻihi ke hiva fiefia ʻi heʻetau ngaahi fakatahá mo e ʻasemipilií? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau hiva fakahīkihiki kia Sihová, pea ko hai ʻoku totonu ke takimuʻa aí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
9 Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻokú ke toumoua nai ai ke hivá? Mahalo pē ko e hivá ʻoku ʻikai angamaheniʻaki ia ʻi ho fāmilí pe anga fakafonuá. Pe ʻokú ke fanongo nai ki he kau hiva fakapalōfesinale ʻi he letioó pe TV, pea ʻi hoʻo fakahoa hoʻo hivá ki heʻenau hivá, ʻokú ke ongoʻi mā ai pe feifeitamaki. Ka ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e fatongia ke hiva fakahīkihiki kia Sihova. Ko ia puke ki ʻolunga hoʻo tohi hivá, hiki hake ho ʻulú, pea hiva ʻi he loto-māfana! (ʻĒsela 3:11; lau ʻa e Saame 147:1.) ʻOku ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻanga lahi he ʻahó ni ʻa e ngaahi TV ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lea ʻo ʻetau ngaahi hivá, pea ʻoku lava ke tokoni eni ki heʻetau hivá. ʻOku toe fakamānako foki ʻa e hoko he taimí ni hono hivaʻi ʻa e hiva ʻo e Puleʻangá ko e konga ia ʻo e Ako Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá maʻá e kau mātuʻá. ʻOku fakamamafaʻi heni ʻa e mahuʻinga ki he kau mātuʻá ke nau takimuʻa ʻi he hiva ʻi he fakataha ʻa e fakatahaʻangá.
10. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí kapau ʻoku tau manavasiʻi ʻi he hiva leʻo-lahí?
10 ʻOku manavasiʻi ʻa e tokolahi ke hiva leʻo-lahi koeʻuhí ʻoku nau fakakaukau ʻe fuʻu longoaʻa pe ʻoku ʻikai ke nau leʻo lelei. Kae kehe, fakakaukau angé fekauʻaki mo eni. “Ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi” ʻi heʻetau leá, ka ʻoku ʻikai ke taʻofi kitautolu ʻe he meʻa ko iá mei heʻetau leá. (Sēm. 3:2) Ko ia ko e hā ke tau tuku ai ke taʻofi kitautolu ʻe hotau leʻo taʻehaohaoá mei hono hivaʻi ʻa e hiva fakahīkihiki kia Sihová?
11, 12. ʻE lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻetau hivá?
11 Mahalo pē ʻoku tau manavasiʻi ʻi he hivá koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke hiva aí. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa faingofua ʻe lava ke tau fai ke fakaleleiʻi ai ʻetau hivá.a—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
12 ʻE lava ke ke hiva mālohi mo leʻo-lahi ʻaki ʻa e ako ke mānava ʻi he founga totonú. Hangē pē ko e ʻoange ʻe he ivi ʻuhilá ʻa e mālohi ki ha kiʻi foʻi maama, ʻoku ʻai ʻe hoʻo mānavá ke mālohi ho leʻó ʻi hoʻo leá pe hivá. ʻOku totonu ke ke hiva ʻo leʻo-lahi tatau mo hoʻo leá pea toe leʻo-lahi ange ai. (Sio ki he ngaahi fokotuʻu ʻi he Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, peesi 181 ki he 184, ʻi he kaveinga tokoni ko e “Puleʻi Lelei Hoʻo Mānavá.”) Ko hono moʻoní, ʻoku tala ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he Tohi Tapú ki he kau lotu ʻa Sihová ke nau “kaila fiefia” ʻi heʻenau hiva fakahīkihikí.—Saame 33:1-3.
13. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau hiva ai mo e tuipau lahi ange.
13 Lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí pe ʻi hoʻo toko tahá, ʻahiʻahiʻi ange eni: Fili ha taha ʻo e ngaahi hiva ʻokú ke mālieʻia aí mei heʻetau tohi hivá. Lau leʻo-lahi ʻa hono leá ʻi he leʻo mālohi mo tuipau. Hokó, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e leʻo-lahi tatau, leaʻaki ʻa e leá kotoa ʻi ha kupuʻi lea ʻe taha ʻi ha foʻi mānava ʻe taha. Hivaʻi leva ʻa e kupuʻi leá ʻo ngāueʻaki ʻa e leʻo mālohi tatau. (ʻAi. 24:14) ʻE hoko ai ho leʻó ʻi hoʻo hivá ʻo mālohi ange, pea ko ha meʻa lelei ia. ʻOua ʻe tuku ke ke tailiili pe mā ʻi he meʻa ko iá!
14. (a) ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e fakamanga lahí ki heʻetau hivá? (Sio ki he puha “Founga ke Fakaleleiʻi Ai Hoʻo Hivá.”) (e) Ko e hā ʻa e fokotuʻu ki hono ikuʻi ʻa e palopalema ʻi he leʻó ʻoku ʻaonga kiate koé?
14 Ke maʻu ha leʻo mālohi ʻi he hivá, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻai ke ʻatā ho ngutú. Ko ia ʻi hoʻo hivá, fakamanga lahi ange ʻi hoʻo fakamanga anga-maheni ʻi he taimi ʻokú ke lea aí. Ko ia ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku vaivai ho leʻó pe fuʻu māʻolunga? ʻE lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻi he puha “Ikuʻi ʻa e Ngaahi Palopalema Paú,” ʻa ia ʻoku ʻi he Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, peesi 184.
HIVA FAKAHĪKIHIKI MEI HE LOTÓ
15. (a) Ko e hā ʻa e fanongonongo naʻe fai ʻi he fakataha fakataʻu 2016? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe niʻihi naʻe toe fakaleleiʻi ai ʻa e tohi hivá?
15 Naʻe fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē naʻá ne maʻu ʻa e fakataha fakataʻu 2016 ʻi hono fanongonongo ʻe Tokoua Stephen Lett ʻo e Kulupu Pulé ha tohi hiva foʻou ʻoku fakakaveinga ko e “Hiva Fiefia” kia Sihova. Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Tokoua Lett, ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau fiemaʻu ai ha tohi hiva foʻoú he kuo fakaleleiʻi ʻa e Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní. Naʻe liliu ʻa e leá ke toʻo mei ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku ʻikai ke kei ʻasi ʻi he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú. Pehē foki, naʻe toe tānaki ki ai ʻa e ngaahi hiva foʻou fekauʻaki mo e ngāue fakamalangá pea mo e huhuʻí. ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko e hivá ko ha konga tefito ia ʻo ʻetau lotú, naʻe loto ʻa e Kulupu Pulé ke faʻu ha tohi hiva tuʻunga lelei ʻaupito. Ko ia ko hono takafí ʻoku meimei tatau mo e takafi ʻo e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.
16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻi he tohi hiva foʻoú?
16 Ke ʻai ke faingofua ange hono ngāueʻaki ʻa e tohi hivá, ʻoku fakakulupu fakafoʻikaveinga ʻa e ngaahi hivá. Ko e fakatātaá, ko e ʻuluaki hiva ʻe 12 ʻoku fekauʻaki ia mo Sihova, ko e hiva ʻe 8 hono hokó ʻoku fekauʻaki ia mo Sīsū pea mo e huhuʻí, ʻo pehē ai pē. ʻOku ʻi ai ha lisi kakato ʻo e kaveingá kotoa ʻi he kamataʻanga ʻo e tohi hivá. ʻOku lava ke ʻaonga eni, ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻe fiemaʻu ai ʻe ha tokoua ke ne fili ha hiva ki ha malanga maʻá e kakaí.
17 Ke tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa ke hiva mei hono lotó, kuo liliu ʻa e lea ʻo e hiva ʻe niʻihi ke ʻai ke māʻalaʻala ange ai ʻa e pōpoakí. Koeʻuhi ʻe liliu ʻa e sīpingá ki he sīpinga anga-mahení, ʻe faingofua ange hono hivaʻi ʻa e lea ʻo e hivá, ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi lea mo e faʻunga faingataʻá. ʻE toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi hiva ʻe niʻihi ke ʻoatu ai ʻa e ngaahi kaveinga ʻoku ʻaonga lahi ange ki he ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú.
ʻAhiʻahiʻi ʻa e ngaahi hivá lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí (Sio ki he palakalafi 18)
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ako ʻa e ngaahi hiva ʻi heʻetau tohi hiva foʻoú? (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
18 Ko e lahi ʻo e ngaahi hiva mei he “Hiva Fiefia” kia Sihova ʻoku hangē ia ha ngaahi lotú. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi hivá ni ke ke tala ai kia Sihova ʻa e anga ʻo hoʻo ongoʻí. ʻE tokoni ʻa e ngaahi hiva ʻe niʻihi ke fakaʻaiʻai kitautolu “ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) ʻOku tau loto ke ʻiloʻi ʻa e fasí, ngaahi ongo tataú, mo e lea ʻo ʻetau ngaahi hivá. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai ení ko e fanongo ki he hiki ʻa e leʻo ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau hivaʻi ʻa e ngaahi hivá. Ko e ngaahi hiki-leʻo ko ení ʻoku ala maʻu ia ʻi he jw.org. ʻI hoʻo ʻahiʻahiʻi ʻi ʻapi ʻa e ngaahi hivá, ʻe lava ke ke ako ai ke hivaʻi ia ʻaki ʻa e tuipau mo e ongoʻi.b—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
19. ʻE lava fēfē ke lotu ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá kia Sihova?
19 Manatuʻi ko e hivá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau lotú. Ko ha founga mālohi ia ke fakahāhā ai kia Sihova ʻoku tau ʻofa kiate ia pea ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú. (Lau ʻa e ʻAisea 12:5.) ʻI hoʻo hiva loto-māfaná, ʻokú ke fakaʻaiʻai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá, pe ʻoku nau iiki, lalahi, pe foʻou ki he moʻoní, ʻe lava ke nau lotu kia Sihova ʻi he founga ko ení. Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke hiva mei he lotó. Talangofua ki he fakahinohino ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “Hiva kia Sihova!” ʻIo, ʻai ke ongo fakafiefia!—Saame 96:1.
a Ki ha fokotuʻu lahi ange ki he founga ke fakaleleiʻi ai ho leʻó ʻi he hivá, sio ki he polokalama fakamāhina ʻi Tīsema 2014 ʻi he JW Broadcasting (vitiō FROM OUR STUDIO).
b ʻOku kamataʻaki ʻetau polokalama ʻi he fakataha-lahi mo e ʻasemipilī ʻi he pongipongi mo e efiafi taki taha ha tā fasi miniti ʻe hongofulu. Ko e tā fasi ko ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau fiefia ʻi he hivá pea teuʻi ai kitautolu ke tau fanongo ki he polokalamá. Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau kātoa ʻi hotau nofoʻangá pea mateuteu ke fanongo ʻi he kamata ʻa e tā fasí.