LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 7/1 p. 11-14
  • Founga Hono Liliu ʻe he Fānaú ha Nofo Mali

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga Hono Liliu ʻe he Fānaú ha Nofo Mali
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • E Lava ke Liliu ʻe ha Kiʻi Tama ha Nofo Mali ke Lelei
  • Founga Hono Liliu ʻe ha Pēpē ʻa e Nofo Malí
    ʻE Lava Ke Fiefia Ho Fāmilí
  • Ko Homo Ngafa ko e Ongo Mātuʻá
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Ko e Maʻu ʻo e Fānaú—Ko ha Fatongia mo ha Pale
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • ʻE Lava ke Fiefia Ho Fāmilí
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 7/1 p. 11-14

Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí

Founga Hono Liliu ʻe he Fānaú ha Nofo Mali

Sālesi:a “Ko au mo Melé naʻá ma fiefia ʻi he fanauʻi ʻo ʻema pēpē fefiné. Ka naʻe siʻi ʻeku mohé ʻi he ʻuluaki ngaahi māhina siʻi hili hono fanauʻí. Ne ʻi ai ʻema palani kehekehe ki he founga ke fakafeangai ai kiate iá, ka naʻe mole kotoa leva ia.”

Mele: “ʻI he fanauʻi ʻo ʻema pēpeé, naʻe ʻikai te u kei pule ai ki heʻeku moʻuí. Fakafokifā pē, naʻe fekauʻaki e meʻa kotoa mo e foʻi hina huhu hono hokó, ko e fetongi taipa hono hokó, pe ko e feinga hono hoko ke fakanaʻanaʻa ʻa e pēpeé. Naʻe lahi fau ʻa e feʻunuʻakí. Naʻe feʻunga mo e laui māhina ki muʻa ke foki ki he tuʻunga anga-mahení ʻa hoku vā mo Sālesí.”

ʻELOTO-TATAU e tokolahi ko hono maʻu e fānaú ʻa e taha ʻo e ngaahi fiefia lahi taha ʻi he moʻuí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fānaú ko ha “totongi” pe pale mei he ʻOtuá. (Sāme 127:3) Ko e ngaahi mātuʻa foʻou hangē ko Sālesi mo Melé ʻoku nau toe ʻiloʻi ko e fānaú ʻoku lava ke nau liliu ha nofo mali ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina. Ko e fakatātaá, ʻe tokangataha nai ha faʻē foʻou ki heʻene pēpeé pea ʻohovale he anga ʻo e fakafeangai hono sinó mo hono mafú ki he kiʻi fiemaʻu taki taha ʻa e pēpē foʻoú. Ka ki he tamai foʻoú, te ne ʻohovale nai he vāofi ʻoku hoko he vahaʻa ʻo hono uaifí mo e pēpeé, ka te ne toe hohaʻa foki fekauʻaki mo hano tukunoaʻi fakafokifā ia.

Ko hono moʻoní, ko e fanauʻi ʻo e ʻuluaki pēpeé ʻe tupu nai ai ha tuʻunga faingataʻa ʻi ha nofo mali. ʻE malanga hake nai ai ʻa e ʻikai malu fakaeongo ʻa ha tokotaha mo ha ngaahi ʻīsiu ʻa ha ongo meʻa kuo teʻeki ai fakaleleiʻi, ʻo eʻa pea ʻai ke hā mahino ange ʻi he loto-moʻua he tauhi fānaú.

ʻE lava fēfē ke feʻunuʻaki e ongo mātuʻa foʻoú ki he ʻuluaki ngaahi māhina moʻumoʻuá ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻe he pēpē foʻoú ʻa ʻena tokangá kotoa? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha ongo meʻa ke tauhi maʻu ai ʻena fekoekoeʻí? ʻE lava fēfē ke na fakaleleiʻi ʻa e taʻefelotoi fekauʻaki mo e tauhi fānaú? Tau sivisiviʻi taki taha angé ʻa e ngaahi pole ko iá pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoni ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ki ha ongo meʻa ke na aʻusia ia.

POLE 1: Fakafokifā ʻa e tokangataha ki he kiʻi tamá.

ʻOku maʻu ʻe ha pēpē foʻou ʻa e taimi mo e fakakaukau ʻa ʻene faʻeé. Te ne maʻu nai ha ongoʻi lavameʻa fakaeongo ʻi hono tokangaʻi ʻene pēpeé. Lolotonga iá, ʻe ongoʻi līʻekina nai hono husepānití. Ko Manuele, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Pelēsila, ʻokú ne pehē: “Ko e hiki meiate au ʻa e tokanga ʻa hoku uaifí ki heʻema pēpeé ʻa e liliu faingataʻa taha kiate au ke u talí. Ki muʻá, ko kimaua toko ua pē, pea fakafokifā leva, ko hoku uaifí pē mo e pēpeé.” ʻE lava fēfē ke ke fekuki mo e liliu ko ení?

Ko ha kī ki he lavameʻá: Kātaki. “Ko ʻOfa ʻoku ne angamokomoko, mo angalelei,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Ko ʻofá “ʻoku ʻikai te ne kumi ʻene lelei aʻana, ʻoku ʻikai te ne fakaʻita.” (1 Kolinito 13:4, 5) ʻI he maʻu ha pēpē foʻoú, ko e hā ʻe lava ke fai fakatouʻosi ʻe ha husepāniti mo ha uaifi ke ngāueʻaki ai ʻa e akonaki ko iá?

Ko ha husepāniti poto ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻene ʻofa ki hono uaifí ʻaki hono akoʻi tonu ia fekauʻaki mo e meʻa ʻoku maongo fakaesino mo fakaeʻatamai ʻi he fāʻelé ki ha fefine. Kapau ʻokú ne fai ia, te ne ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku hehema nai ai ʻa hono uaifí ki he maliuliu fakafokifā ʻa e ongó.b Ko ʻĀtama, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Falanisē pea ko e tamai ia ʻa ha taʻahine māhina 11, ʻokú ne fakahaaʻi: “Ko e maliuliu e ongo ʻa hoku uaifí ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke fekuki mo ia. Ka ʻoku ou feinga ke manatuʻi ko ʻene ongoʻi feifeitamakí ʻoku ʻikai moʻoni ke fakahanga mai ia kiate au fakafoʻituitui. ʻI hono kehé, ko ha fakafeangai ia ki he loto-mafasia ʻikai anga-maheni ʻi homa tuʻunga foʻoú.”

ʻOku ʻikai mahinoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ho uaifí hoʻo feinga ke tokoní? Kapau ko ia, ʻoua ʻe vave ke ʻitá. (Koheleti 7:9) ʻI hono kehé, kumi anga-kātaki ki he meʻa ʻe lelei kiate iá, ʻo ʻikai ki haʻaú, pea te ke kalofi ai e hoko ʻo loto-mamahí.—Palovepi 14:29.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha uaifi ʻiloʻilo te ne feinga ke fakaʻaiʻai hono husepānití ki hono ngafa foʻoú. Te ne fakakau mai ia ki hono tokangaʻi ʻo e kiʻi tamá, ʻo fakahaaʻi anga-kātaki ange ʻa e founga ke fetongi ai ʻa e taipá pe ko hono teuteu ʻa e hina huhú—neongo te ne hā ngali fakahelengavale nai ʻi he ʻuluaki taimí.

Ko ʻĒleni, ko ha faʻē taʻu 26, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne fai ha feʻunuʻaki ʻi he anga ʻene tōʻongafai ki hono husepānití. “Naʻe pau ke fakasiʻisiʻi ʻeku feinga ke maʻu toko taha pē ʻa e tokanga ʻa e pēpeé,” ko ʻene laú ia. “Pea naʻe pau ke u fakamanatu kiate au ke ʻoua ʻe fuʻu filifili ʻi he taimi naʻe feinga ai hoku husepānití ke ngāueʻaki ʻeku fokotuʻu fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻo e kiʻi valevalé.”

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Ngaahi uaifi, kapau ʻoku fai ʻe ho husepānití ha ngāue ko hono tokangaʻi ʻa e kiʻi tamá ʻi ha founga kehe mei hoʻo foungá, talitekeʻi ʻa e holi ke fakaangaʻi ia pe toe fai ʻa e ngāué. Fakaongoongoleleiʻi ia ʻi he meʻa feʻunga ʻokú ne faí, pea te ke langa hake ai ʻene loto-maʻú pea ʻe fakaʻaiʻai ai ia ke ne fai atu kiate koe ʻa e poupou ʻokú ke fiemaʻú. Ngaahi husepāniti, fakasiʻisiʻi ʻa e ngāue ʻoku ʻikai fiemaʻú koeʻuhi ke ke maʻu ai ʻa e taimi lahi taha ʻe ala lavá ke tokoniʻi ho uaifí, tautefito lolotonga e ʻuluaki ngaahi māhina siʻi hili hono fāʻeleʻi ʻo e pēpeé.

POLE 2: Ko homo vā ko ha ongo meʻa malí ʻe vaivai.

ʻI he ongosia he ʻikai mohe leleí mo e ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekiná, ʻoku fāinga ai ʻa e mātuʻa foʻou tokolahi ke kei vāofi ai pē. Ko Viviena, ko ha faʻē Falanisē ʻa e ongo leka ʻe toko ua, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku mātuʻaki tokangataha ai ki hoku fatongia ko ha faʻeé ʻo meimei ngalo ai ʻiate au hoku ngafa ko ha uaifí.”

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe ʻikai nai malava ke ʻiloʻi ʻe ha husepāniti kuo uesia lahi ʻe he feitamá ʻa hono uaifí—fakaesino mo fakaeongo fakatouʻosi. Ko ha pēpē foʻou ʻe lava ke ne maʻu ʻa e taimi mo e ivi naʻá mo fakatou ngāueʻaki ki muʻa ke kei fekoekoeʻi fakaeongo mo fakaefehokotaki fakasino ai pē. ʻE lava fēfē leva ke fakapapauʻi ʻe ha ongo meʻa ko ʻena pēpē fiemaʻu tokoní mo ʻofaʻí ʻoku ʻikai hoko ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ia ʻokú ne ʻai kinaua ke na mavaeua?

Ko ha kī ki he lavameʻá: Toe fakapapauʻi hoʻomo feʻofaʻakí. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e nofo malí, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “ʻE tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na hoko ko e kakano pe taha.”c (Senesi 2:24) Naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻOtua ko Sihová ʻe faifai pē pea tukuange ʻe he fānaú ʻenau ongo mātuʻá. ʻI hono kehé, ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá e haʻi kakano-taha ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo hono uaifí ke tuʻuloa. (Mātiu 19:3-9) ʻE lava fēfē ke tokoni hono ʻiloʻi e moʻoniʻi meʻa ko iá ki ha ongo meʻa ʻoku ʻi ai ʻena pēpē foʻoú ke na tauhi maʻu e ʻū meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá?

Ko Viviena, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau fekauʻaki mo e lea ʻi he Senesi 2:24, pea naʻe tokoniʻi au ʻe he veesi ko iá ke u ʻiloʻi kuó u hoko ko e ‘kakano pe taha’ mo hoku husepānití—ʻo ʻikai mo ʻeku tamá. Naʻá ku sio ai ki he fiemaʻu ke ʻai ke mālohi ʻema nofo malí.” Ko Telesa, ko e faʻē ia ʻa ha kiʻi taʻahine taʻu ua, ʻokú ne pehē: “Kapau ʻoku ou ongoʻi mamaʻo mei hoku husepānití, ʻoku ou fai leva e feinga ke ʻoange kiate ia ʻeku tokanga kakató, neongo kapau ʻoku fai ia ʻi ha kiʻi taimi nounou he ʻaho taki taha.”

Kapau ko ha husepāniti koe, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ʻai ke mālohi ʻa e nofo malí? Tala ki ho uaifí ʻokú ke ʻofa ai. Poupouʻi hoʻo leá ʻaki e tōʻonga anga-ʻofa. Fai ha feinga fakamākukanga ke fakasiʻisiʻi ha ongoʻi taʻemalu pē nai ʻoku maʻu ʻe ho uaifí. Ko Selá, ko ha faʻē taʻu 30 ia, ʻokú ne pehē: “ʻOku fiemaʻu ke ʻilo ʻe ha uaifi ʻoku kei fakamahuʻingaʻi ia mo ʻofaʻi, neongo ʻoku ʻikai kei tatau hono sinó mo ia ne ʻi ai ki muʻa heʻene feitamá.” Ko ʻĀlaní, ʻoku nofo ia ʻi Siamane pea ko e tamai ʻa ha ongo tamaiki tangata, ʻokú ne sio ki he fiemaʻu ke tokonaki ha poupou fakaeongó. ʻOkú ne pehē: “Kuó u feinga maʻu pē ke hoko ko ha uma ke tangi ai hoku uaifí.”

ʻOku mahinongofua, ko e maʻu ʻo ha pēpeé ʻoku veuki ai e vā fakafehokotaki fakasino ʻo e ongo meʻá. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na fetalanoaʻaki ki heʻena fiemaʻú taki taha. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e liliu ʻi ha vā fakaefehokotaki fakasino ʻo ha ongo meʻa ʻoku totonu ke fai ia ʻaki ʻa e “loto taha.” (1 Kolinito 7:1-5) ʻOku fiemaʻu ki ai e fetuʻutaki. Fakatuʻunga ʻi hono ʻohake koé pe puipuituʻa fakafonuá, te ke toumoua nai ke talanoa fekauʻaki mo e meʻa fakaefehokotaki fakaesinó mo ho hoá. Ka ko e talanoa peheé ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi he tuʻunga ko ha ongo meʻá ke feʻunuʻaki ai ʻa e founga-tuʻumaʻu ʻo e tauhi fānaú. Hoko ʻo kaungāongoʻi, kātaki, mo faitotonu. (1 Kolinito 10:24) Te ke fakaʻehiʻehi ai mo ho hoá mei he taʻefemahinoʻakí pea ʻe fakalahi ai hoʻomo feʻofaʻakí.—1 Pita 3:7, 8.

ʻOku lava ke toe ʻai ʻe ha ongo meʻa ke lahi ʻena feʻofaʻakí ʻi hono fakahāhā ʻa e houngaʻiá. Ko ha husepāniti poto te ne ʻiloʻi ko e lahi ʻo e ngāue kuo fakahoko ʻe he faʻē foʻoú ʻoku ʻikai fakatokangaʻi. ʻOku pehē ʻe Viviena: “ʻI he ʻosi ange ʻa e ʻahó, ʻoku ou faʻa ongoʻi hangē kuo ʻikai te u lavaʻi ha meʻá—neongo ia kuó u femoʻuekina ʻi hono tokangaʻi hokohoko ʻo e pēpeé!” Neongo ʻa e femoʻuekiná, ko ha uaifi ʻiloʻilo ʻe tokanga ia ke ʻoua te ne fakasiʻisiʻi ʻa e tokoni ʻa hono husepānití ki he fāmilí.—Palovepi 17:17.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Ngaahi faʻē, kapau ʻe ala lava, kiʻi mohe ʻi he taimi ʻoku mohe ai hoʻo pēpeé. Ko ia ʻi hono “fakafonu hoʻo puha ʻuhilá,” te ke maʻu ai ʻa e ivi lahi ange ki hoʻo nofo malí. Ngaahi tamai, ʻi he taimi ʻoku ala lavá, tuʻu hake he poʻulí ʻo fafanga pe fetongi ʻa e pēpeé koeʻuhi ke lava ʻo mālōlō ho uaifí. Toutou fakapapauʻi hoʻo ʻofá ki ho hoá ʻaki hono fai ha kiʻi tohi kiate ia, ʻave ki ai ha pōpoaki he telefoni toʻotoʻó, pe lea kiate ia he telefoní. ʻI ha tuʻunga ko ha ongo meʻa malí, vaheʻi ha taimi ke talanoa fakaekimoua ai. Talanoa fekauʻaki mo kimoua, ʻo ʻikai fekauʻaki pē mo hoʻomo kiʻi tamá. Tauhi hoʻo kaumeʻa mo ho hoá ke mālohi, pea te ke malava lelei ange ai ke fakaleleiʻi ʻa e pole ʻo e tauhi fānaú.

POLE 3: ʻOkú mo taʻefelotoi fekauʻaki mo e tauhi fānaú.

ʻOku lava ke ʻilo ʻe ha ongo meʻa ʻoku fakatupunga ʻi hona puipuituʻá ke na fakafekiki. Ko ha faʻē Siapani ko ʻAsami mo hono husepānití ko Katisulo, naʻá na fehangahangai mo e pole ko ení. ʻOku pehē ʻe ʻAsami: “Naʻá ku ongoʻi naʻe fuʻu fakaoleoleʻi ʻe Katisulo ʻema taʻahiné, lolotonga ia naʻá ne ongoʻi naʻá ku fuʻu fefeka kiate ia.” ʻE lava fēfē ke mo fakaʻehiʻehi mei he taʻefelotoí?

Ko ha kī ki he lavameʻá: Fetuʻutaki mo ho hoá, peá mo fepoupouaki. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Ko e fielahi ko hono fua ko e kē pe: Ka ko e fua ʻoku maʻu ʻe he kau tali faleʻi ko e poto.” (Palovepi 13:10) Ko e hā e lahi hoʻo ʻilo ki he founga hono tauhi ʻo e fānaú ʻe ho hoá? Kapau ʻokú ke tatali kae ʻoua ke toki fāʻeleʻi hoʻo pēpeé ki muʻa ke lāulea ki he ʻīsiu pau ʻo e akoʻi ʻo e kiʻi tamá, ʻokú ke ʻiloʻi nai ai te mo iku ai ki he fāinga fakaekimoua kae ʻikai fekuki lavameʻa mo e polé.

Ko e fakatātaá, ko e hā e tali ki he fehuʻi hoko kuó mo felotoi ki aí: “ʻE lava fēfē ke ta akoʻi ʻeta kiʻi tamá ki ha tōʻonga kai mo e mohe lelei? ʻOku totonu ke ta fua maʻu pē ʻa e pēpeé kapau ʻokú ne tangi he taimi mohé? ʻOku totonu ke fēfē ʻeta fakafeangai ki hono akoʻi ʻa e kiʻi tamá ki hono ngāueʻaki ʻo e falemālōloó?” ʻOku hā mahino, ko e fili ʻokú mo faí ʻe kehe ia mei he fili ko ia ʻa e ngaahi hoa mali kehé. Ko ʻĒtaní, ko e tamai ia ʻa ha toko ua, ʻokú ne pehē: “ʻOku fiemaʻu ke mo talanoaʻi e ngaahi meʻá koeʻuhi ke mo felotoi ai. Pea te mo malava fakataha leva ai ke fakafeangai ki he fiemaʻu ʻa hoʻomo kiʻi tamá.”

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi founga tauhi fānau ne ngāueʻaki ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻi heʻena tauhi hake koé. Fili pe ko fē ʻi heʻena fakakaukaú mo e tōʻongá te ke saiʻia ke faʻifaʻitaki ki ai ʻi hono ʻohake hoʻo tamá. Toe fili foki ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga, kapau ʻoku ʻi ai, ʻa ia ʻokú ke loto ke fakaʻehiʻehi mei hono toe faí. Lāulea mo ho hoá ki hoʻo fakamulitukú.

E Lava ke Liliu ʻe ha Kiʻi Tama ha Nofo Mali ke Lelei

Hangē pē ko e fiemaʻu ʻa e taimi mo e kātaki ki ha hoa sikeiti taʻetaukei ke na lava ai ʻo palanisi he ʻaisí, ʻokú mo fiemaʻu ʻa e taimi ke feʻunuʻaki ai ki homo ngafa foʻou he tuʻunga ko e ongo mātuʻá. Neongo ia, ʻe faifai pē ʻo mo maʻu ʻa e loto-maʻu.

Ko e tauhi fānaú ʻe ʻahiʻahiʻi ai hoʻo tukupā ki hoʻo nofo malí pea liliu taʻengata ai homo vā fakaekimouá. Kae kehe, ʻe toe ʻoatu ai ʻa e faingamālie ke ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻingá. Kapau te ke ngāueʻaki ʻa e faleʻi fakapotopoto ʻa e Tohi Tapú, ko hoʻo hokosiá ʻe tatau ia mo e hokosia ʻa ha tamai ko Kēneti. ʻOkú ne pehē: “Ko e tauhi ʻo e fānaú kuo ola lelei ia kiate au mo hoku uaifí. ʻOku siʻi he taimí ni ʻema siokitá, pea kuó ma anga-ʻofa mo maʻu e mahino lahi ange.” Ko e faʻahinga liliu pehē ʻoku tali lelei moʻoni ia ʻi ha nofo mali.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.

b ʻOku puke ʻa e ngaahi faʻē lahi ʻi he fanga kiʻi loto-taʻotaʻomia he ngaahi uike hili ʻa e fāʻelé. ʻOku hokosia ʻe he niʻihi ha tuʻunga mafatukituki ange ʻoku ʻiloa ko e loto-mafasia hili ʻa e fāʻelé. Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e founga ke ʻiloʻi ai pea fekuki mo e pole ko ení, sio ki he ongo kupu “Naʻá Ku Ikunaʻi ʻEku Faitau mo e Loto-Mafasia Hili ʻa e Fāʻelé,” ʻi he ʻīsiu ʻo e ʻĀ Hake ʻo ʻOkatopa 8, 2002 mo e “Mahinoʻi ʻa e Loto-Mafasia Hili ʻa e Fāʻelé,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Sune 8, 2003 naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e ongo kupu ko ení ʻoku ala maʻu ia ʻi he lea faka-Pilitaniá ʻi he ʻinitanetí ʻi he www.watchtower.org.

c Fakatatau ki he tohi ʻe taha ʻa ha mataotao, ko e foʻi veape faka-Hepelū naʻe liliu ko e “pikitai” ʻi he Senesi 2:24 ʻoku lava ke ‘ʻi ai ʻa e ʻuhinga ko e pipiki ki ha taha ʻi he ʻofa mo e mateaki.’

ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .

▪ Lolotonga e uike kuo ʻosí, ko e hā kuó u fai ke fakahaaʻi ai ki hoku hoá ʻoku ou houngaʻia he meʻa ʻokú ne fai maʻá e fāmilí?

▪ Ko fē taimi naʻá ku vaheʻi fakamuimui ke fai ai ha talanoa loto-moʻoni mo hoku hoá ʻa ia ne ʻikai fekauʻaki pē mo hono tauhi ʻo e kiʻi tamá?

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share