Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí
Tōʻongaʻaki ʻa e Fakaʻapaʻapa ki Ho Hoá
ʻOku pehē ʻe Uili:a “ʻI he taimi ʻoku loto-mamahi ai ʻa Lesielí, ʻokú ne tangi he taimi lōloa. Kapau ʻokú ma tangutu hifo ke talanoa, ʻokú ne ʻiteʻita pe aʻu ʻo fakalongolongoʻi au. ʻOku ʻikai ola lelei ha meʻa. ʻOku ou ongoʻi hangē kau ka foʻí.”
ʻOku pehē ʻe Lesieli: “ʻI he taimi naʻe haʻu ai ki ʻapi ʻa Uilí, naʻá ku tangi. Naʻá ku feinga ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ʻeku loto-mamahí, ka naʻá ne taʻofi mai au. Naʻá ne tala mai ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia, pea ʻoku totonu ke u tukunoaʻi. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke u toe loto-mamahi lahi ange ai.”
ʻOKÚ KE ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko Uili pe ko Lesielí? Ko kinaua fakatouʻosi naʻá na loto ke fetalanoaʻaki, ka naʻá na faʻa ongoʻi feifeitamaki. Ko e hā hono ʻuhingá?
Ko e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻoku kehekehe ʻenau fetalanoaʻakí pea ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fiemaʻu makehe. ʻE fakaʻamu nai ha fefine ke vahevahe tauʻatāina ʻene ngaahi ongoʻí pea toutou fai pehē. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kakai tangata tokolahi, ʻoku nau feinga ke tauhi ʻa e melinó ʻaki hono solova vave ʻa e ngaahi palopalemá pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema faingataʻá. ʻE lava fēfē leva ke ke ikuʻi ʻa e faikehekehe ko ení pea fetalanoaʻaki mo ho husepānití pe uaifí? ʻI he tōʻongaʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki ho hoá.
Ko ha tokotaha fakaʻapaʻapa ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e niʻihi kehé pea feinga ke mahinoʻi ʻenau ongoʻí. Talu mei he kei siʻí, kuó ke ako nai ke fakaʻapaʻapa ki he kakai ʻoku nau maʻu ʻa e mafai pe taukei lahi ange ʻiate koé. Kae kehe, ʻi he malí, ko e polé ke fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki ha taha ʻokú ke vakai ki ai ʻoku māʻolunga ange ʻiate koe—ko ho hoá. “Naʻá ku ʻiloʻi ʻe fanongo ʻa Fili fakataha mo e kātaki mo e mahino ki ha taha kehe pē ʻoku talanoa mo ia,” ko e lau ia ʻa Linitā, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe valu. “Naʻá ku loto ke ne kaungāongoʻi tatau tofu pē kiate au.” Ngalingali, ʻokú ke fanongo kātaki pea talanoa fakaʻapaʻapa ki he ngaahi kaumeʻá pea naʻa mo e kau solá. Neongo ia, ʻokú ke anga-fakaʻatuʻi tatau ki ho hoá?
Ko e taʻefakaʻapaʻapá ʻoku tupu mei ai ʻa e hohaʻa ʻi he ʻapí pea iku ia ki he fepaki lahi. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha pule poto: “Ko hono kai ha meʻi mā kuo pakupaku ʻi he melino mo e nongá ʻoku lelei ange ia ʻi ha kātoanga kai ʻa ia ʻoku fekīhiaki ai ʻa e tokotaha kotoa.” (Palōveepi 17:1, Contemporary English Version) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ki ha husepāniti ke ne tōʻongaʻaki ki hono uaifí ʻaki ʻa e fakalāngilangi, pe fakaʻapaʻapa. (1 Pita 3:7) Ko e “uaifí” foki ʻoku totonu “ke ne fakaʻapaʻapa loloto ki hono husepānití.”—ʻEfesō 5:33.
ʻE lava fēfē ke ke fai ha fetalanoaʻaki anga-fakaʻapaʻapa? Fakakaukau angé ki ha faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú.
Taimi ʻOku ʻi Ai ha Meʻa ke Leaʻaki ʻe Ho Hoá
Ko e Polé:
ʻOku saiʻia ʻa e kakai tokolahi ke talanoa lahi ange ʻi heʻenau saiʻia ke fanongó. Ko e taha koe ʻo kinautolu? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e vale ha taha pē ʻa ia “ʻoku fai ʻene tali ʻi he teʻeki ke ne fanongo.” (Palōveepi 18:13) Ko ia ki muʻa ke ke leá, fanongo. Ko e hā hono ʻuhingá? “ʻOku ou saiʻia he taimi ko ē ʻoku ʻikai feinga ai hoku husepānití ke fakaleleiʻi he taimi pē ko iá ʻeku ngaahi palopalemá,” ko e lau ia ʻa Kalo, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu 26. “ʻOku aʻu ʻo ʻikai pau ke ne loto-tatau pe mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku malanga hake ai ʻa e palopalemá. ʻOku ou loto pē ke fanongo mai kiate au peá ne ʻiloʻi ʻeku ngaahi ongoʻí.”
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku toumoua ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine ʻe niʻihi ke fakahaaʻi ʻenau fakakaukaú pea ongoʻi hohaʻa kapau ʻoku tenge kinautolu ʻe honau hoá ke talanoa fekauʻaki mo ʻenau ongoʻí. Ko Lola, ʻa ia naʻe toki ʻosi mali, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi lahi ki hono husepānití ke toki fakahaaʻi ai ʻene ongoʻí. “Kuo pau ke u kātaki,” ko ʻene leá ia, “pea tatali ke ne fakahaaʻi ʻene ongoʻí.”
Ko ha Fakaleleiʻanga:
Kapau ʻoku fiemaʻu kiate koe mo ho hoá ke mo talanoa fekauʻaki mo ha meʻa ʻe lava ke fakatupu māvahevahe, langaʻi hake ʻa e meʻá ʻi he taimi ʻokú mo fakatou nonga ai mo fiemālié. Fēfē kapau ʻoku toumoua ho malí ke talanoa? Lāuʻilo ko e “fakakaukau ʻa ha tokotaha ʻoku hangē ia ko e vai ʻi ha vaitupu loloto, ka ko e tokotaha vavangá ʻe lava ke ne ʻohake ia.” (Palōveepi 20:5, Today’s English Version) Kapau ʻokú ke ʻohake ʻo fuʻu vave ha kane ʻi ha vaitupu, ʻe lahi ai e vai ʻe molé. ʻI he founga meimei tatau, kapau ʻokú ke fakafepakiʻi ʻo fuʻu mālohi ʻa ho hoá, ʻe hoko nai ai ho hoá ʻo feinga ke kumi kalofanga pea ʻe mole nai ai ʻa e faingamālie ke ʻohake ʻene fakakaukaú. ʻI hono kehé, ʻeke anga-vaivai mo anga-fakaʻapaʻapa ʻa e ngaahi fehuʻí, pea anga-kātaki kapau ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻe ho hoá ʻene ongoʻí ʻo vave tatau mo hoʻo saiʻiá.
ʻI he taimi ʻoku lea ai ho malí, ‘ke ke vave ki he fanongó, fakatuotuai ki he leá, fakatuotuai ki he ʻitá.’ (Sēmisi 1:19) Ko ha tokotaha fanongo lelei ʻokú ne fanongo ʻo ʻikai ʻaki pē ʻa e telingá kae toe pehē foki ki he lotó. ʻI he taimi ʻoku lea ai ho hoá, feinga ke mahinoʻi ʻa ʻene ongoʻí. ʻE ʻiloʻi ʻe ho hoá ʻa e lahi hoʻo fakaʻapaʻapá—pe taʻefakaʻapaʻapá—ʻi he anga hoʻo fanongó.
Naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻa e founga ke fanongo aí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakaofiofi atu ai kiate ia ha tangata puke ʻo kole tokoní, naʻe ʻikai solova pē he taimi ko iá ʻe Sīsū ʻa e palopalemá. ʻUluakí, naʻá ne fanongo ki he kōlenga ʻa e tangatá. Naʻá ne fakaʻatā leva ʻa e meʻa naʻá ne fanongo ki aí ke ne ueʻi loloto ia. Fakaʻosí, naʻá ne fakamoʻui ʻa e tangatá. (Maʻake 1:40-42) ʻI he taimi ʻoku lea ai ho hoá, muimui he sīpinga tatau. Manatuʻi, ngalingali ʻokú ne kumi loto-moʻoni ki ha kaungāongoʻi, ʻo ʻikai ki ha fakaleleiʻanga vave. Ko ia fanongo lelei. Feinga ke mahinoʻi ʻa ʻene ongoʻí. ʻI he taimi pē ko iá, fakafeangai ki he ngaahi fiemaʻu ʻa ho hoá. ʻI he fai peheé, te ke fakahaaʻi ai ʻokú ke fakaʻapaʻapaʻi ho hoá.
ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he taimi hoko mai ʻe kamata talanoa atu ai ho hoá, talitekeʻi ʻa e holi ke tali leva he taimi pē ko iá. Tatali kae ʻoua kuo ʻosi e talanoa ʻa ho hoá peá ke mahinoʻi e meʻa naʻá ne fakahāʻí. Ki mui ai, fakaofiofi ki ho hoá ʻo ʻeke ange, “Naʻá ke ongoʻi naʻá ku fanongo moʻoni atu kiate koe?”
Taimi ʻOku ʻi Ai e Meʻa Ke Ke Leaʻakí
Ko e Polé:
“ʻOku ʻai he faiva fakakatá ke hā sai pē ʻa e lea kovi fekauʻaki mo hoto hoá pea ke tafulu mo manukí,” ko e fakamatala ia ʻa Linitā naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku tupu hake ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia ʻoku anga-maheniʻaki ai ʻa e lea taʻefakaʻapaʻapá. Ki mui ai, he taimi ʻoku nau mali aí, ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke fakaʻehiʻehi mei he sīpinga ko ení ʻi honau fāmilí tonu. Ko ʻAivi, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kānata, ʻokú ne fakamatala: “Naʻá ku tupu hake ʻi ha ʻātakai ʻa ia ʻoku anga-maheniʻaki ai ʻa e manukí, kaikailá mo e uiʻaki e hingoa tuku hifó.”
Ko ha Fakaleleiʻanga:
ʻI he taimi ʻokú ke talanoa ai ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ho hoá, vahevahe atu ʻa e “meʻa pē ʻoku lelei ki he langa haké ʻo fakatatau ki he fiemaʻu ʻo e foʻi taimi ko iá, ke ʻoatu ai ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá ki he kau fanongó.” (ʻEfesō 4:29) ʻOatu ha meʻa lelei ʻo kau ki ho hoá ʻi he anga hoʻo lea fekauʻaki mo iá.
Naʻa mo e taimi ʻokú ke toko taha ai mo ho hoá, talitekeʻi ʻa e holi ke ngāueʻaki ʻa e manuki mo e uiʻaki ʻa e hingoa tuku hifó. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe ʻita ai ʻa Maikale ʻi hono husepānití, ʻa Tuʻi Tēvita. Naʻá ne lea manuki ʻo pehē ko ʻene tōʻongá naʻe ‘hage ko ia oku fai e ha toko taha taeagama.’ Ko ʻene leá naʻe ʻita ai ʻa Tēvita, ka naʻe taʻefakahōifuaʻi foki ai ʻa e ʻOtuá. (2 Sāmiuela 6:20-23, PM) Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻI he taimi ʻokú ke lea ai ki ho hoá, filifili lelei hoʻo leá. (Kolose 4:6; fakamatala ʻi lalo) Ko Fili, ʻi heʻene mali he taʻu ʻe valú, ʻokú ne fakahaaʻi ko ia mo hono uaifí ʻoku kei ʻi ai ʻena ngaahi taʻefelotoi. Kuó ne fakatokangaʻi, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí ʻoku ʻai ke kovi ange ai ʻa e tuʻungá. “Kuó u hoko ʻo ʻiloʻi ko e ‘ikunaʻi’ ha fakafekikí ko ha ʻulungia moʻoni ia. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mātuʻaki fakafiemālie mo ʻaonga ange ke langa hake homa vahaʻangataé.”
Ko ha uitou taʻumotuʻa he kuonga muʻá naʻá ne fakaʻaiʻai ʻene ongo tama-ʻi-he-fonó ke na “maʻu ha maloloʻanga taki taha ʻi he fale ʻo hano husepaniti.” (Lute 1:9) ʻI he taimi ʻoku fakatou fakangeingeiaʻi fakaekinaua ai ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻokú na ʻai ai hona ʻapí ko ha “maloloʻanga.”
ʻAHIʻAHIʻI ENI: Vaheʻi ha taimi mo ho hoá ke lāulea ai ki he ngaahi fokotuʻu he kaveinga tokoni ko ení. ʻEke ki ho malí: “ʻI he taimi ʻoku ou talanoa ai kiate koe ʻi he kakaí, ʻokú ke ongoʻi lāngilangiʻia pe tuku hifo? Ko e hā e ngaahi feʻunuʻaki ʻe lava ke u fai ke u laka ai ki muʻá?” Fanongo moʻoni ʻi he taimi ʻoku vahevahe atu ai ʻe ho hoá ʻa ʻene ongoʻí. Feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻokú mo fanongo ki aí.
Tali e Ngaahi Kehekehe ʻa Ho Hoá
Ko e Polé:
Ko e kau mali foʻou ʻe niʻihi kuo nau fakaʻosi hala ʻaki ko e meʻa ko ia ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “kakano pē taha” ʻoku ʻuhinga iá kuo pau ke taha ʻa e ongo meʻá ʻi he fakakaukau pe ʻulungaanga. (Mātiu 19:5) Kae kehe, ʻoku vave ʻenau ʻiloʻi ko e fakakaukau peheé ʻoku faingataʻa ke hoko. Ko e taimi pē ʻoku nau mali aí, ʻoku faʻa iku ʻenau ngaahi faikehekehé ki he fakafekiki. ʻOku pehē ʻe Linitā: “Ko e faikehekehe lahi ʻe taha ʻi homa vahaʻá he ko Filí ʻoku siʻi ange ʻene hohaʻá ʻiate au. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne malava ai ke fiemālie ʻi he taimi ʻoku ou hohaʻa aí, ko ia ʻoku ou iku ai ʻo ʻita koeʻuhí ʻoku hā ʻoku ʻikai haʻane hohaʻa ki ha meʻa ʻo hangē ko aú.”
Ko ha Fakaleleiʻanga:
Tali homo tuʻunga totonú, pea fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kehekehe ʻa ho hoá. Ke fakatātaaʻi: ʻOku ngāue kehe ho matá mei ho telingá; neongo ia ʻokú na fāitaha ko ia ʻoku lava ai ke ke kolosi ʻo hao ʻi he halá. Ko ʻEtiliani, ʻa ia kuó ne mali he meimei taʻu ʻe tolunoa, ʻokú ne pehē: “Kehe pē ʻoku ʻikai maumauʻi heʻema fakakaukaú ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou fakaʻatā mo hoku husepānití ke ʻi ai ʻema ngaahi fakakaukau kehekehe taki taha. He ko ē, ʻokú ma mali, ʻo ʻikai ke ma tatau.”
ʻI he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ho hoá ha fakakaukau pe fakafeangai kehe mei haʻaú, tokangataha ʻo ʻikai ki hoʻo saiʻiá pē. Fakakaukauʻi ʻa e ongoʻi ʻa ho hoá. (Filipai 2:4) Ko e husepāniti ʻo ʻEtilianí, ko Kaʻili, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻOku ʻikai te u mahinoʻi pe loto-tatau maʻu pē mo e fakakaukau ʻa hoku uaifí ki he ngaahi meʻá. Ka ʻoku ou fakamanatu kiate au ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate ia ʻi heʻeku ʻofa heʻeku fakakaukaú. ʻI he taimi ʻokú ne fiefia aí, ko e moʻoni ʻoku ou fiefia mo au foki.”
ʻAHIʻAHIʻI ENI: Hiki ha lisi ʻa e ngaahi founga ʻoku māʻolunga ange ai ʻi haʻaú ʻa e fakakaukau ʻa ho hoá pe ko e founga ʻene fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá.—Filipai 2:3.
Ko e fakaʻapaʻapá ʻa e taha ʻo e ngaahi kī ki ha nofo mali fiefia mo tuʻuloa. “Ko e fakaʻapaʻapá ʻoku ʻomai ai ʻa e nonga mo e maluʻanga ki ha nofo mali,” ko e lau ia ʻa Linitā. “ʻOku tuha ʻaupito ia ke fakatupulekina.”
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .
Kuo anga-fēfē hoko ko e fakakoloa ki homa fāmilí ʻa e ngaahi faikehekehe ʻa hoku hoá?
Ko e hā ʻoku lelei ai ke ʻulutukua ki he saiʻia ʻa hoku hoá ʻi he taimi pē ʻoku ʻikai fepaki ai mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú?