LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w11 9/15 p. 7-11
  • Ko Sihova Hoku ʻInasí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Sihova Hoku ʻInasí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tokonaki ʻa Sihova Maʻá e Kau Līvaí
  • Naʻe Maʻu ʻe he Niʻihi Tāutaha ʻa Sihova ko Honau ʻInasi
  • Lava ʻa e Niʻihi Kehé ke ʻAi ʻa Sihova ko Honau ʻInasi
  • ʻOkú Ke ʻAi ʻa Sihova ko Ho ʻInasi?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • “Ko Au ʻa Ho . . . Tofiʻa”
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
  • Ngaahi Lēsoni mei ha Lotu ʻOsi Teuteuʻi Lelei
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Ko e Ngāue ʻo e Kau Līvaí
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2021
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
w11 9/15 p. 7-11

Ko Sihova Hoku ʻInasí

“Ko au ko ho inaji mo ho tofia i he fānau a Isileli.”—NOM. 18:20, PM.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e kau Līvaí ʻi he fekauʻaki mo ha tofiʻa kelekelé? (e) Ko e hā e fakapapau naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau Līvaí?

HILI hono ikunaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e konga lahi ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakahanga ʻe Siosiua ʻene tokangá ki hono vahe e fonuá ʻaki ʻa e talotalo. ʻI hono fai ení, naʻá ne ngāue fakataha mo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻEliesá mo e ngaahi ʻulu ʻo e ngaahi matakalí. (Nom. 34:13-29) Ka ki he kau Līvaí, naʻe ʻikai ke nau maʻu ha tofiʻa kelekele ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he ngaahi matakali kehé. (Sios. 14:1-5) Ko e hā naʻe ʻikai maʻu ai ʻe he kau Līvaí ha vahefonua fakamatakali, pe ʻinasi, ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá? Naʻe ʻikai ke fakakau kinautolu ia?

2 ʻOku tau maʻu ʻa e talí ʻi he meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe Sihova ki he kau Līvaí. ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻikai siʻaki kinautolú, naʻe pehē ʻe Sihova kia kinautolu: “Ko au ko ho inaji mo ho tofia i he fānau a Isileli.” (Nom. 18:20, PM) Ko ha fakapapau lahi moʻoni ē: “Ko au ko ho inaji”! ʻE fēfē hoʻo ongoʻí kapau ʻe lea pehē atu ʻa Sihova kia koe? Ko hoʻo ʻuluaki fakafeangaí pē nai, ‘ʻOku ou taau mo ha fakapapau pehē mei he Māfimafi-Aoniú?’ Te ke toe fifili nai, ‘ʻE lava moʻoni ʻa Sihova ʻo hoko ko e ʻinasi ʻo ha faʻahinga Kalisitiane taʻehaohaoa pē he ʻahó ni? Ko e ongo fehuʻi ko iá ʻoku kau ki ai koe mo e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí. Ko ia tau fakapapauʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻo e lea fakaʻotua ko iá. ʻE tokoniʻi ai kitautolu ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e lava ʻa Sihova ʻo hoko ko e ʻinasi ʻo e kau Kalisitiane he ʻaho ní. Tautefito lahi angé, ʻe lava ke ne hoko ko ho ʻinasi, tatau ai pē pe ʻokú ke ʻamanaki ke moʻui ʻi hēvani pe ʻokú ke fakatetuʻa atu ke moʻui ʻi ha māmani palataisi.

Tokonaki ʻa Sihova Maʻá e Kau Līvaí

3. Ko e hā naʻe taki atu ki hono toʻo ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Līvaí maʻa ʻene ngāué?

3 Ki muʻa ke ʻoange ʻe Sihova ʻa e Laó ki he kau ʻIsilelí, naʻe ngāue ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí ko e kau taulaʻeiki ʻi honau haʻohaʻongá. ʻI he taimi ne tokonaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e Laó, naʻá ne fokotuʻutuʻu ki ha tuʻunga taulaʻeiki mo ha kau tokoni taimi-kakato mei he matakali Līvaí. Naʻe fēfē hoko ʻa e meʻá ni? ʻI hono fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki tama ʻIsipité, naʻá ne fakatapui ʻa e ʻuluaki tama ʻIsilelí, ʻo tuku mavahe kinautolu ko ʻene meʻa, ʻo ʻaʻana kinautolu. Naʻe fai leva ʻe he ʻOtuá ʻa e foʻi fengaʻunuʻaki mahuʻinga ko ení: “Ko au kuo omi ae kau Livai . . . ke fetogi aki ae uluaki tama kotoabe kuo ne too ae manāva i he fānau a Isileli.” Koeʻuhi naʻe fakahaaʻi ʻe ha tohi kakai naʻe tokolahi ange ʻa e ngaahi ʻuluaki fānau pe foha ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he kau Līvaí, naʻe totongi ai ha totongi huhuʻi ke fakakakatoʻaki ʻa e faikehekehé. (Nom. 3:11-13, 41, 46, 47, PM) Ko ia naʻe lava ai ʻa e kau Līvaí ke fakahoko honau ngafa ʻi he tauhi ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí.

4, 5. (a) Ko e hā ʻene ʻuhinga ki he kau Līvaí hono maʻu ʻa e ʻOtuá ko honau ʻinasí? (e) Naʻe fēfē tokonaki ʻa e ʻOtuá maʻá e kau Līvaí?

4 Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e vāhenga-ngāue ko iá ki he kau Līvaí? Naʻe pehē ʻe Sihova te ne hoko ko honau ʻinasi ʻi he ʻuhinga ʻi he ʻikai maʻu hanau tofiʻa kelekelé, naʻe tuku kia kinautolu ha monū mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ngāué. Ko e hoko ʻo “ngaue fakataulaʻeiki kia Sihova” ko honau tofiʻá ia. (Sios. 18:7) ʻOku fakahaaʻi ʻe he potutohi ʻo e Nomipa 18:20 naʻe ʻikai liʻaki kinautolu heni ke masiva fakamatelie. (Lau ʻa e Nomipa 18:19, 21, 24, “PM.”) ʻE foaki ki he kau Līvaí “a hono vahe hogofulu oe mea kotoabe i Isileli ko ho nau tofia, koeuhi koe gaue oku nau tauhi.” Te nau maʻu ʻa e peseti ʻe 10 ʻo e fua ʻo ʻIsilelí mo e tupu ʻenau fanga monumanu lalatá. Ko e kau Līvaí leva, ne pau ke nau foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e meʻa naʻa nau maʻú, “mei hono lelei,” ke poupouʻi ʻa e ngāue fakataulaʻeikí.a (Nom. 18:25-29, PM) Naʻe toe foaki ki he kau taulaʻeikí ʻa e “gaahi feilaulau hiki hake oe gaahi mea tabu kotoabe” naʻe ʻomai ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ki he ʻOtuá ʻi hono feituʻu faiʻanga lotú. Naʻe maʻu leva ai ʻe he kau mēmipa ʻo e ngāue fakataulaʻeikí ha ʻuhinga lelei ke tui ʻe tokonaki ʻe Sihova maʻa kinautolu.

5 ʻOku hā naʻe tokonaki ʻe he Lao ʻa Mōsesé ha vahe hongofulu hono ua, ʻa ia naʻe tuku mavahe ko e meʻakai mo e fiefiaʻanga ki he kau nofoʻangá lolotonga ʻa e ngaahi fakataha tapú ʻi he taʻu taki taha. (Teu. 14:22-27) Kae kehe, ʻi he fakaʻosi ʻo e taʻu hono tolu mo hono ono kotoa pē ʻo e vilo taʻu fitu faka-sāpaté, ko e vahe hongofulu ko ení naʻe tuku ia ʻi he matanikoló ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e masivá pea pehē ki he kau Līvaí. Ko e hā naʻe fakakau ai ʻa e kau Līvaí he maʻu ʻaongá? Koeʻuhi naʻe ʻikai hanau “ʻinasi pe tofiʻa” ʻi ʻIsileli.—Teu. 14:28, 29.

6. Neongo naʻe ʻikai hanau ʻinasi kelekele fakaematakali ʻi ʻIsileli, ʻe nofo ʻi fē ʻa e kau Līvaí?

6 Te ke fifili nai, ‘Kapau naʻe ʻikai ke vaheʻi ange ki he kau Līvaí hanau kelekele, te nau nofó ʻi fē?’ Naʻe tokonaki ʻa e ʻOtuá maʻanautolu. Naʻá ne foaki kia kinautolu ʻa e ngaahi kolo ʻe 48 fakataha mo hono ngaahi potu fonuá. Naʻe kau heni mo e ngaahi kolo hūfanga ʻe ono. (Nom. 35:6-8, PM) Ko ia, naʻe ʻi ai ʻa e feituʻu ʻo e kau Līvaí ke nau nofo ai ʻi he taimi naʻe ʻikai ke nau ngāue ai he potu toputapu ʻo e ʻOtuá. Naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻo hulu fau maʻá e faʻahinga ko ia naʻa nau foaki atu kinautolu ki heʻene ngāué. ʻOku hā mahino, naʻe malava ʻa e kau Līvaí ke fakahaaʻi ko Sihova honau ʻinasí ʻaki e tuku ʻenau falalá ki heʻene loto-lelei mo ʻene mafai ke tokonaki maʻanautolú.

7. Ko e hā naʻe fiemaʻu maʻá e kau Līvaí ka nau maʻu ʻa Sihova ko honau ʻinasi?

7 Ko e laó naʻe ʻikai kau ai ha faʻahinga tautea ki ha ʻIsileli naʻe taʻemalava ke vahe hongofulu. ʻI he taimi naʻe hoko ai e kakaí ʻo fakaliʻeliʻaki ʻa e vahe hongofulú, naʻe uesia ai ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí. Naʻe hoko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Nehemaiá. Ko hono olá, naʻe pau ki he kau Līvaí ke nau ngāue ʻi heʻenau ngaahi ngoué, ʻo fakaliʻeliʻaki ai ʻenau ngāue fakafaifekaú. (Lau ʻa e Nehemaia 13:10, “PM.”) ʻOku hā mahino, ko e meʻakai ʻa e matakali Līvaí naʻe fakatuʻunga ia ʻi he tuʻunga fakalaumālie ʻo e puleʻangá. ʻIkai ko ia pē, ko e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí tonu naʻe fiemaʻu ke nau tui kia Sihova mo e ngaahi founga ʻene tokonaki maʻa kinautolú.

Naʻe Maʻu ʻe he Niʻihi Tāutaha ʻa Sihova ko Honau ʻInasi

8. Fakamatalaʻi e faingataʻa ne fehangahangai mo e Līvai ko ʻĒsafé.

8 ʻE maʻu ʻe he kau Līvaí ʻi he tuʻunga ko ha matakalí ʻa Sihova ko honau ʻinasi. Neongo ia, ʻoku taau ke fakatokangaʻi, ko e kau Līvai taki taha naʻa nau ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea “ko hoku ʻinasi ʻa Sihova” ke fakahaaʻi e līʻoa ki he ʻOtuá pea falala kiate ia. (Tangi. 3:24) Ko ha Līvai pehē ʻe taha ko ha tokotaha hiva mo ha tokotaha fatu taʻanga. Te tau lave kiate ia ko ʻĒsafe, neongo ʻe lava ke pehē ko ha mēmipa ʻo e fale ʻo ʻĒsafé, ʻa e Līvai naʻá ne taki ʻa e kau hiva ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Tuʻi Tēvitá. (1 Kal. 6:31-43) ʻI he Sāme 73 ʻoku tau lau ai ko ʻĒsafe (pe ko e taha ʻo hono ngaahi hakó) naʻe hoko ʻo puputuʻu. Naʻá ne meheka ki he fulikivanú heʻenau moʻui tuʻumālié pea aʻu ki he tuʻunga naʻá ne pehē: “Ta ko e kulanoa ʻeku toutou tafi hoku loto ke maʻa, mo ʻeku fanofano hoku nima ʻi he taʻe angahala.” ʻOku hā naʻe mole ʻene vakai ki hono monū ʻo e ngāué; naʻe ʻikai te ne mahinoʻi ko Sihova hono ʻinasí. Naʻá ne faingataʻaʻia fakalaumālie “kaeʻoua kuo [ne] hu ki he ngaahi potu tapu ʻo Ela.”—Sāme 73:2, 3, 12, 13, 17.

9, 10. Ko e hā naʻe lava ai ʻa ʻĒsafe ke lave ki he ʻOtuá ko hono “inaji o taegata”?

9 ʻI he potu tapú, naʻe kamata ai ʻa ʻĒsafe ke vakai ki he ngaahi meʻá mei he anga e vakai ʻa e ʻOtuá. Kuo ke ʻosi maʻu nai ha hokosia meimei tatau. Mahalo ʻi ha taimi ʻe taha naʻe mole ai hoʻo vakai ki ho ngaahi monū fakalaumālié ʻo aʻu ki ha tuʻunga pea kamata ke tokangataha ki he meʻa naʻá ke nounou ai ʻi ha founga fakamatelie. Ka ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻalu ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻá ke hoko ai ʻo sio ki he ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒsafe e meʻa ʻe faifai atu ʻo hoko ki he fulikivanú. Naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo ʻene moʻuí ʻo ne fakatokangaʻi ʻe puke ia ʻe Sihova ʻi hono nima toʻomataʻú ʻo taki ia. Ko ia naʻe lava ai ʻa ʻĒsafe ke pehē kia Sihova: “Bea oku ikai ha toko taha i mamani oku ou holi ki ai, ka ko koe be.” (Sāme 73:23, 25, PM) Naʻá ne lave leva ki he ʻOtuá ko hono ʻinasi. (Lau ʻa e Sāme 73:26, “PM.”) Neongo ko e tokotaha-tohi-sāmé naʻe ‘vaivai hono kakanó mo e lotó,’ ʻe hoko ʻa e ʻOtuá ko hono “inaji o taegata.” Naʻe falala-pau ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻe manatua ia ʻe Sihova ko ha kaumeʻa. Ko ʻene ngāue faitōnungá ʻe ʻikai ngalo. (Koh. 7:1) He fakafiemālie ē kuo pau naʻe maʻu ʻe ʻĒsafé! Naʻá ne hiva: “Ka ʻoku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua: Kuo tuʻu ʻeku hufanga ʻia Atonai Sihova.”—Sāme 73:28.

10 ʻI hono ʻai ʻa Sihova ko hono ʻinasí ia naʻe mahuʻinga ange ia kia ʻĒsafe ʻi he meʻakai fakamatelie naʻá ne maʻu ko ha Līvaí. Ko e meʻa naʻá ne lave ki aí ʻoku meimei ko hono monū ʻo e ngāué mo hono vahaʻangatae mo Sihová, ʻa e tuʻunga kaumeʻa kuó ne fakatupulekina mo e Fungani Māʻolungá. (Sem. 2:21-23) Ke fakatolonga e vahaʻangatae ko iá, naʻe pau ki he tokotaha-tohi-sāmé ke tauhi maʻu ʻa e tui kia Sihova, ʻo falala kiate ia. Naʻe pau kia ʻĒsafe ke ne tuipau ko e ikuʻanga fakaʻosi ʻene moʻuí ʻe hoko ko ha pale kapau te ne moʻui ʻo fakatatau ki he tuʻunga fakaʻotuá. ʻOku lava ke ke maʻu ʻa e tuipau tatau ki he Māfimafi-Aoniú.

11. Ko e hā e fehuʻi naʻe fai ʻe Selemaiá, pea naʻe fēfē hono talí?

11 Ko e palōfita ko Selemaiá ko ha Līvai ia ʻe taha naʻá ne lāuʻilo ko Sihova hono ʻinasí. Tau lāulea ange ki he meʻa naʻá ne ʻuhinga ki ai heʻene ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko iá. Naʻe nofo ʻa Selemaia ʻi ʻAnatoti, ko ha kolo Līvai ofi ki Selusalema. (Sel. 1:1) ʻI he taimi ʻe taha, naʻe hoko ai ʻa Selemaia ʻo puputuʻu: Ko e hā naʻe lakalakaimonū ai ʻa e fulikivanú lolotonga ia naʻe faingataʻaʻia ʻa e māʻoniʻoní? (Sel. 12:1, NW) Hili hono vakaiʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi Selusalema mo Siutá, naʻá ne ongoʻi kuo kounaʻi ia ke “lāunga” fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne sio aí. Naʻe ʻilo ʻe Selemaia ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni. Ko e meʻa naʻe fakamānavaʻi ki mui ʻe Sihova ʻa Selemaia ke ne kikiteʻí mo e anga ʻEne fakahoko e ngaahi lea fakaekikite ko iá naʻe ʻoange ai ha tali mālohi ki he fehuʻi ʻa e palōfitá. ʻI he fehoanaki mo e ngaahi kikite fakaʻotuá, ko e faʻahinga naʻe talangofua ki he fakahinohino ʻa Sihová, naʻa nau ‘maʻu ʻenau mouí o hage koe koloa,’ ka ko e kau fulikivanu lakalakaimonuú naʻa nau tukunoaʻi ʻa e fakatokangá pea ʻauha.—Sel. 21:9, PM.

12, 13. (a) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Selemaia ke fakahā: “Ko hoku ʻinasi ʻa Sihova,” pea ko e hā e fakakaukau naʻá ne maʻú? (e) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ki he kotoa e matakali ʻIsilelí ke nau fakatupulekina ha fakakaukau faʻa tatalí?

12 ʻI he vakai ki mui ʻa Selemaia ki hono fonua tupuʻangá kuo maumauʻí, naʻá ne ongoʻi hangē kuó ne ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí. Ne hangē kuo hanga ʻe Sihova ʻo ʻai ia ke “hange ko e kakai kuo mate fuoloa.” (Tangi. 1:1, 16; 3:6) Ne ʻosi tala ʻe Selemaia ki he puleʻanga talangataʻá ke nau foki ki heʻenau Tamai fakahēvaní, ka ko ʻenau koví kuo aʻu ia ki he tuʻunga naʻe pau ai ki he ʻOtuá ke ne fakaʻatā ʻa Selusalema mo Siuta ke fakaʻauha. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ʻa Selemaia ke mamahi, neongo naʻe ʻikai ko hono foʻui. Lolotonga hono ngaahi faingataʻá, naʻe manatu ʻa e palōfitá ki he faifakaʻatuʻi ʻa e ʻOtuá. “ʻOku ʻikai te tau ʻauha ai,” ko ʻene leá ia. Ko e moʻoni, ko e faifakaʻatuʻi ʻa Sihová ʻoku foʻou ʻi he pongipongi taki taha! Naʻe toki fakahā leva ʻe Selemaia: “Ko hoku ʻinasi ʻa Sihova.” Naʻá ne hokohoko atu ke maʻu ʻa e monū ʻo e tauhi kia Sihova ko ha palōfitá.—Lau ʻa e Tangilaulau 3:22-24.

13 ʻI he taʻu ʻe 70, ʻe ʻikai ha fonua tupuʻanga ʻo e kau ʻIsilelí. ʻE tuku ia ke lala. (Sel. 25:11) Ka ko e lea ʻa Selemaia “ko hoku ʻinasi ʻa Sihova” naʻe fakaeʻa ai ʻene falala-pau ki he faifakaʻatuʻi fakaʻotuá, pea ʻoange ai kiate ia ʻa e ʻuhinga ki hono fakahāhā ʻa e “ʻamanaki” pe fakakaukau faʻa tatali. Ko e kotoa ʻo e matakali ʻIsilelí naʻe mole honau tofiʻá, ko ia naʻe fiemaʻu ke nau fakatupulekina ʻa e fakakaukau tatau hangē ko e palōfitá. Ko Sihova pē honau ʻamanakiʻangá. Hili ʻa e taʻu ʻe 70, naʻe toe fakafoki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ki honau fonua tupuʻangá pea maʻu ʻa e monū ʻo e tauhi kiate ia ʻi ai.—2 Kal. 36:20-23.

Lava ʻa e Niʻihi Kehé ke ʻAi ʻa Sihova ko Honau ʻInasi

14, 15. Tuku kehe ʻa e kau Līvaí, ko hai naʻá ne ʻai ʻa Sihova ko hono ʻinasí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

14 Ko ʻĒsafe mo Selemaia fakatouʻosi mei he matakali ʻo Līvaí, ka ko e kau Līvaí pē naʻe lava ke nau maʻu ʻa e monū ke tauhi kia Sihová? ʻIkai ʻaupito! Ko e talavou ko Tēvitá, ʻa e tuʻi ʻIsileli ki he kahaʻú, naʻá ne ui ʻa e ʻOtuá ko hono “ʻinasi he fonua ʻo e moʻui.” (Lau ʻa e Sāme 142:1, 5.) ʻI he taimi naʻe fatu ai ʻe Tēvita ʻa e saame ko ení, naʻe ʻikai te ne ʻi ha palasi pe naʻa mo ha ʻi ha fale. Naʻá ne ʻi ha ʻana, ʻo toitoi mei hono ngaahi filí. ʻIkai siʻi hifo ʻi he tuʻo uá, ʻa e kumi hūfanga ʻa Tēvita ʻi ha ʻana—ko e taha ofi ki ʻAtulami pea ko e taha ʻi he toafa ʻo ʻEni-ketí. ʻOku ngalingali nai naʻá ne fatu ʻa e Sāme 142 ʻi he taha ʻo e ongo ʻana ko iá.

15 Kapau ko e tuʻungá ia, ko Tuʻi Saula ʻa e tokotaha naʻá ne tuli takai ʻa Tēvitá, ʻo feinga ke toʻo ʻene moʻuí. Naʻe hola ʻa Tēvita ki ha ʻana ʻa ia naʻe faingataʻa ke fakaofiofi ki ai. (1 Sam. 22:1, 4) ʻI he feituʻu mamaʻo ko ení, naʻe hā nai kia Tēvita naʻe ʻikai ha kaumeʻa ʻi hono tafaʻakí ke ʻoange kiate ia ha tokoni fakaemaluʻi. (Sāme 142:4) Ko e taimi ia naʻe kalanga ai ʻa Tēvita ki he ʻOtuá.

16, 17. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe maʻu ʻe Tēvita ki heʻene ongoʻi masiva tokoní? (e) Ko hai naʻe lava ke hanga ki ai ʻa Tēvita ki ha tokoní?

16 ʻI he taimi naʻe fatu ai ʻe Tēvita ʻa e Sāme 142, kuó ne ʻosi ʻilo nai ʻa e meʻa naʻe hoko ki he Taulaʻeiki Lahi ko ʻAhimelekí, ʻa ia naʻá ne ʻoange taʻeʻilo kiate ia ʻa e tokoni ʻi he taimi naʻá ne hola ai meia Saulá. Ne fekauʻi ʻe he Tuʻi meheka ko Saulá ke tāmateʻi ʻa ʻAhimeleki mo hono falé. (1 Sam. 22:11, 18, 19) Naʻe ongoʻi ʻe Tēvita naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki heʻenau maté. Naʻe hangē ia kuó ne tāmateʻi ʻa e taulaʻeiki kuó ne tokoniʻi iá. Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Tēvitá, te ke ongoʻi ʻokú ke kaunga ki ai? Naʻe tānaki atu ki he loto-mafasia ʻa Tēvitá ʻa e foʻi moʻoni kuo ʻikai haʻane mālōlō koeʻuhi ko hono tuli holo ia ʻe Saulá.

17 ʻIkai fuoloa mei ai kuo mate ʻa e palōfita ko Sāmiuelá, ʻa ia kuó ne pani ʻa Tēvita ke hoko ko e tuʻi ʻi he kahaʻú. (1 Sam. 25:1) Ne lava ke toe tānaki atu ia ki he ngaahi ongoʻi ʻa Tēvita ʻoku ʻikai te ne toe lava ha meʻá. Neongo ia, naʻe ʻilo ʻe Tēvita ʻa e tokotaha ke hanga ki ai ki ha tokoní—kia Sihova. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Tēvita ʻa e monū tatau ʻo e ngāué hangē ko e kau Līvaí, ka kuo ʻosi pani ia ke fakahoko ha faʻahinga ʻe taha ʻo e ngāué, ʻe faifai atu pē ʻo hoko ko e tuʻi ʻo e kakai ʻo e ʻOtuá. (1 Sam. 16:1, 13) Ko ia ai, naʻe lilingi ʻe Tēvita hono lotó kia Sihova pea hokohoko atu ke hanga ki he ʻOtuá ki ha tataki. Mo koe foki ʻe lava pea totonu ke ke ʻai Ia ko ho ʻinasi mo ho hūfangaʻanga ʻi hoʻo fakafitefitaʻa ʻi heʻene ngāué.

18. Naʻe fēfē hono fakahāhā ʻe he faʻahinga naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení naʻa nau ʻai ʻa Sihova ko honau ʻinasi?

18 Ko e faʻahinga ko ia kuo tau lāulea ki aí naʻa nau ʻai ʻa Sihova ko honau ʻinasi ʻi he ʻuhinga naʻa nau maʻu ha vāhenga-ngāue ʻi heʻene ngāué. Naʻa nau falala ki he ʻOtuá ki ha meʻakai ʻi heʻenau tauhi kiate iá. Fakatouʻosi e kau Līvaí mo e faʻahinga ʻo e ngaahi matakali kehe ʻo ʻIsilelí, hangē ko Tēvitá, ʻe lava ke nau ʻai e ʻOtuá ko honau ʻinasi. ʻE lava fēfē ke pehē haʻo ʻai ʻa Sihova ko ho ʻinasi? Te tau lāulea ki ai ʻi heʻetau kupu hokó.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e founga hono tokangaʻi ʻo e ngāue fakataulaʻeikí, sio ki he Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 684.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• ʻI he tuʻunga fē naʻe hoko ai ʻa Sihova ko e ʻinasi ʻo e kau Līvaí?

• Naʻe fai ʻe ʻĒsafe, Selemaia, mo Tēvita ʻa e hā, ʻo fakahāhā ai ko Sihova honau ʻinasí?

• Ko e hā ʻa e ʻulungaanga ʻokú ke fiemaʻú kapau ʻoku fiemaʻu ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ho ʻinasi?

[Fakamatala ʻi he peesi 8]

Naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau Līvaí ha tofiʻa kelekele. ʻI hono kehé, ko Sihova honau ʻinasí, he naʻa nau maʻu ʻa e monū lahi ʻo e tauhi kiate ia

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Naʻe fēfē hoko ʻa Sihova ko e ʻinasi ʻo e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa ʻĒsafe ke hokohoko atu ʻene ʻai ʻa Sihova ko hono ʻinasí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share