Tau Fiefia Fakataha!
KO E fiefiá mo e nēkeneká ʻoku fakautuutu ʻene faingataʻa ke maʻú. Ki he tokolahi, ko hono fevahevaheʻaki ha ngaahi ongo fakatuʻamelie mo e niʻihi kehé ʻoku hā ngali taʻemalava. Ko e moʻui ʻi onopōní, tautefito he ngaahi kolo lalahí, ʻoku fakatupunga ai ʻa e kakaí ke fakamavaheʻi kinautolu pea hoko ʻo nofo toko taha.
“Ko e tuēnoá ko ha tuʻunga anga-maheni ʻaupito ia,” ko e lau ia ʻa e Palōfesa ki he ʻAtamaí ko Alberto Oliverio, pea “ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e moʻui he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ai e ʻū falé ʻoku faingofua ai e nofo toko tahá. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku fakatupunga ai kitautolu ke tukunoaʻi e moʻui fakafoʻituitui ʻa ha kaungāngāue ʻōfisi, ko ha kaungāʻapi, pe kalake tali-totongi ʻoku ngāue ʻi ha supamāketi ofi mai.” Ko e nofo toko taha peheé ʻoku faʻa iku ia ki he loto-mafasia.
Kae kehe, ko e tuʻunga ʻo e kaungā-Kalisitiané, ʻoku kehe ia, pea ʻoku pehē pē mo honau laumālié. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Fiefia maʻu ai pe.” (1 Tes. 5:16) ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ke tau nēkeneka pea fiefia fakataha aí. ʻOku tau lotu ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá, ʻa Sihova; ʻoku tau mahinoʻi e pōpoaki Fakatohitapu ʻo e moʻoní; ʻoku tau maʻu e ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí mo e moʻui taʻengatá; pea te tau lava foki ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke maʻu e ngaahi tāpuaki tatau.—Sāme 106:4, 5; Sel. 15:16; Loma 12:12.
Ko e fiefia mo e fevahevaheʻaki ʻa e nēkeneka ʻa ha taha ko e ngaahi ʻulungaanga ia ʻo e kau Kalisitiane moʻoní. Ko ia ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻa e tohi ʻa Paula ki he kau Filipaí: “Oku ou fiefia, mo nekeneka fakataha mo kimoutolu kotoabe. Bea i he mea be koia foki ke mou fiefia, mo nekeneka fakataha mo au.” (Fili. 2:17, 18, PM) ʻI hení, he vahaʻa ʻo ha ngaahi foʻi lea siʻi pē, ʻoku tuʻo ua ai e lave ʻa Paula fekauʻaki mo e hoko ʻo nēkeneka mo fiefia fakataha mo e niʻihi kehé.
Ko e moʻoni, ko e kau Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu ke nau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga hehema pē ke fakamavaheʻi kinautolu. ʻOku ʻikai ha taha ʻokú ne fakamavaheʻi ia ʻe lava ke ne fiefia fakataha mo e ngaahi kaungātuí. Ko ia ʻe lava fēfē ke tau muimui he ekinaki ʻa Paula ke “fiefia ʻi he ʻEiki” fakataha mo hotau fanga tokouá?—Fili. 3:1.
Fiefia mo e Ngaahi Kaungātuí
ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Filipaí, ngalingali ko ha pōpula ia ʻi Loma tupu mei heʻene ngaahi ngāue fakamalangá. (Fili. 1:7; 4:22) Neongo ia, naʻe ʻikai fakavaivaiʻi ʻe he tuku pilīsoné ʻene vēkeveke ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI hono kehé, naʻá ne fiefia ke tauhi kia Sihova ki he lahi taha ʻe ala lavá pea hoko ʻo ‘lilingi atu ʻo hangē ha feilaulaú.’ (Fili. 2:17, NW) ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakakaukau ʻa Paulá ko e fiefiá ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia he ngaahi tuʻunga ʻo ha taha. Neongo hono tuku pilīsoné, naʻá ne pehē: ‘Te u hokohoko atu pē foki ʻeku fiefiá.’—Fili. 1:18, NW.
Naʻe fokotuʻu ʻe Paula e fakatahaʻanga ʻi Filipaí peá ne ongoʻi ʻa e ʻofa makehe ki hono fanga tokoua aí. Naʻá ne ʻilo ko hono vahevahe atu e fiefia naʻá ne maʻu ʻi he tauhi kia Sihová ʻe hoko ʻo fakalototoʻa ia kia kinautolu foki. Ko ia ai, naʻá ne tohi: “Pea ko eni, ke mou ʻilo, kainga, ko e ngaahi meʻa kuo hoko kiate au, ta kuo nau iku ki he fakangaholo ʻo e Kosipeli. Ko ia kuo ʻiloa ai hoku ngaahi haʻi ʻi he ʻapitangatau kotoa, pea ki he kakai kotoa pe, ʻo hā ko e tupu ʻi heʻeku kau kia Kalaisi.” (Fili. 1:12, 13) Ko hono vahevahe atu ʻe Paula ʻa e hokosia fakalototoʻa ko ení ko e taha ia e founga ʻene hoko ʻo nēkeneka mo fiefia mo hono fanga tokouá. Ko e kau Filipaí leva, ʻoku pau naʻa nau fiefia mo Paula. Kae kehe, ko ʻenau fai peheé, naʻe fiemaʻu ai ke ʻoua naʻa nau hoko ʻo loto-siʻi koeʻuhi ko e meʻa naʻe hokosia ʻe Paulá. Ka, naʻe fiemaʻu ke nau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá. (Fili. 1:14; 3:17) ʻIkai ko ia pē, ko e kau Filipaí, ʻe lava ke nau lave hokohoko kia Paula ʻi heʻenau ngaahi lotú pea tokonaki maʻana ha faʻahinga tokoni mo e poupou te nau malavá.—Fili. 1:19; 4:14-16.
ʻOku tau fakahāhā ʻa e laumālie fiefia tatau hangē ko ia naʻe fakahāhā ʻe Paulá? ʻOku tau feinga ke sio ki he ngaahi tafaʻaki lelei hotau ngaahi tuʻunga ʻi he moʻuí pea mo ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané? ʻI he taimi ʻoku tau feohi ai mo hotau fanga tokouá, ʻoku lelei ke fiefia fekauʻaki mo e ngāue faifakamoʻoní. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau tatali ki ha ngaahi hokosia fakatoʻoaloto ke fai ení. Mahalo pē naʻa tau lava ʻo langaʻi ha mahuʻingaʻia he pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻaki ha lea kamata mātuʻaki ola lelei pe faʻahinga fakaʻuhinga. Mahalo naʻa tau maʻu ha fetalanoaʻaki lelei mo ha tokotaha-ʻapi fekauʻaki mo ha veesi Tohi Tapu kuo filifili. Pe ko e meʻa pē nai kuo hokó ko hono ʻiloʻi pē kitautolu he feituʻu ngāué ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova, pea ko e meʻa pē eni kuo iku ko ha fakamoʻoni leleí. Ko e vahevahe atu e ngaahi hokosia peheé ko ha founga ia ʻo e fiefia fakatahá.
Kuo fai pea ʻoku kei fai ʻe he tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi feilaulau ke lava ʻo fakahoko e ngāue fakamalangá. Ko e kau tāimuʻá, kau ʻovasia fefonongaʻakí, kau Pētelí, kau misinalé, mo e kau sevāniti fakavahaʻapuleʻangá ʻoku nau ngāueʻaki kinautolu ʻi he ngāue taimi-kakató pea fiefia ʻi he fai peheé. ʻOku tau ongoʻi nēkeneka mo fiefia mo kinautolu? Tau fakahāhā leva ʻetau houngaʻia ki he siʻi faʻahingá ni ko e “kauga gaue ki he buleaga oe Otua.” (Kol. 4:11, PM) ʻI he taimi ʻoku tau fakataha ai he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá pe ngaahi ʻasemipilī lalahi ange faka-Kalisitiané, ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi loto-māfana kinautolu. ʻE lava foki ke tau toe faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻanga faivelengá. Pea te tau lava ʻo fakatupu ai ʻa e “faingamalie” ke fanongo ki heʻenau ngaahi hokosiá mo ʻenau ngaahi lea langa haké ʻaki hono fakahāhā kia kinautolu e anga-talitali kakaí, ʻo kau nai mo kinautolu ʻi ha maʻu meʻatokoni.—Fili. 4:10.
Fiefia mo Kinautolu ʻOku Fehangahangai mo e Ngaahi ʻAhiʻahí
Ko hono kātekina e fakatangá pea ikuʻi e ngaahi ʻahiʻahí naʻá ne fakaivimālohiʻi e fakapapau ʻa Paula ke nofo faitōnunga ai pē kia Sihova. (Kol. 1:24; Sem. 1:2, 3) Ko hono ʻiloʻi ʻe ngalingali fehangahangai e fanga tokoua ʻi Filipaí mo e ngaahi ʻahiʻahi meimei tatau pea ʻe hoko ʻo fakalototoʻa ʻene kītakí naʻe ʻoange ai kiate ia e ʻuhinga ke nēkeneka pea fiefia mo kinautolu. Ko ia ai, naʻá ne tohi: “Kuo ne ʻatu kiate kimoutolu—ʻa e ngaue ke fai maʻa Kalaisi—ʻoku ʻikai ko e tui pe kiate ia pea ngata ai, ka ko e kataki mamahi foki koeʻuhi ko ia: he ʻoku mou fefaʻuhi mo e faingataʻa ai pe ko ia, ʻa ia naʻa mou sio muʻa ai ʻiate au, pea ʻoku mou fanongo ni ʻoku ʻiate au.”—Fili. 1:29, 30.
ʻOku pehē pē he ʻahó ni, ʻoku tofanga e kau Kalisitiané ʻi he fakafepaki koeʻuhi ko ʻenau faifakamoʻoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e fakafepaki ko ení ʻoku mālohi, ka ʻoku faʻa olopoto ange. ʻOku haʻu nai ia ʻi ha founga ʻo e ngaahi tukuakiʻi loi mei he kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, fakafili mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí, luma mei he kaungāngāué pe kaungāakó. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ko e ngaahi ʻahiʻahi ko ení ʻoku totonu ke ʻoua naʻá ne fakaʻohovaleʻi pe fakalotosiʻiʻi kitautolu. Ka, ko e ngaahi ʻuhinga ia ki he fiefiá. Naʻá ne pehē: “Monūʻiaā [‘fiefia ē,’ NW] ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au. Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi hoʻomou totongi ʻi Hevani; he naʻe pehe ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palofita, ʻa ia naʻe holomuʻa ʻiate kimoutolu.”—Mt. 5:11, 12.
ʻOku totonu ke ʻoua te tau tailiili pe manavahē he taimi ʻoku tau fanongo ai ʻoku fehangahangai hotau fanga tokouá mo e fakatanga kakaha ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau fiefia ʻi heʻenau kītakí. ʻE lava ke tau lotu maʻanautolu, ʻo kole kia Sihova ke ne fakatolonga ʻenau tuí mo e kātakí. (Fili. 1:3, 4) Neongo ʻoku tau malava nai ke fai ha kiʻi meʻa kehe maʻá e siʻi fanga tokoua ko iá, ʻe lava ke tau tokoni ki he faʻahinga heʻetau fakatahaʻangá tonu ʻa ia ʻoku nau tofanga he ngaahi ʻahiʻahí. ʻE lava ke tau mahuʻingaʻia ʻia kinautolu pea poupouʻi kinautolu. ʻE lava ke tau ʻai ha faingamālie ke fiefia ai mo kinautolu ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu he taimi ki he taimi ke kau mo kitautolu lolotonga e efiafi Lotu Fakafāmilí, ʻaki ʻa e kau mo kinautolu he ngāue fakamalangá, pea ʻaki e fakamoleki fakataha ʻa e taimi he fakafiefiá.
ʻOku tau maʻu e ngaahi ʻuhinga lahi ke fiefia fakataha ai! Tau talitekeʻi e laumālie fakamavaheʻi-kita e māmani ko ení pea hokohoko atu ke fevahevaheʻaki ʻetau fiefiá mo hotau fanga tokouá. ʻI he fai peheé, ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tokoni ki he ʻofa mo e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá ka te tau fiefia kakato ai ʻi he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. (Fili. 2:1, 2) ʻIo, “mou fiefia ʻi he ʻEiki maʻu ai pe,” he ʻoku ekinaki mai ʻa Paula kia kitautolu: “ʻIo, kau toe ʻai atu, Mou fiefia.”—Fili. 4:4.
[Picture Credit Line ʻi he peesi 6]
Globe: Courtesy of Replogle Globes