LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 3/15 p. 3-6
  • “Oku i Ho Nima Toomatau ae Gaahi Fiemalie o Taegata”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Oku i Ho Nima Toomatau ae Gaahi Fiemalie o Taegata”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGĀUE TĀIMUʻA
  • FEMOʻUEKINA ʻI HE NGĀUE FEFONONGAʻAKÍ
  • NGĀUE PĒTELI
  • TOE LILIU—ʻIUKALAINE
  • LILIU LAHI FAKAʻULIA
  • Ko e Ngaahi Fili Totonú Naʻe Iku Ia ki he Ngaahi Tāpuaki Tuʻuloa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • ‘Kuo Mau Fai Pē ʻa e Meʻa Naʻe Totonu ke Mau Faí’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • ʻOku Lava Ke Ke Fakafaingamālieʻi Koe?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2001
  • ʻE Lava ke Hoko Eni ko e Ngāue Lelei Taha Ia Kiate Koé?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 3/15 p. 3-6

Talanoa ki he Moʻuí

“Oku i Ho Nima Toomatau ae Gaahi Fiemalie o Taegata”

Fakamatala fai ʻe Lois Didur

Kuo tuʻo fiha hoʻo leaʻaki ʻi hoʻo moʻuí ha meʻa hangē ko ení, ‘ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe ʻikai te u fakahoko ʻa e fili ne u faí’? Sai, hili e taʻu ʻe 50 ʻi he ngāue taimi-kakató, ʻoku ʻikai lava ke u fakakaukau atu ki ha meʻa taʻefakafiemālie tuʻuloa kuo hoko mai ʻi he nofo he nima toʻomataʻu ʻo Sihová. Tuku angé ke u fakamatala atu ʻa hono ʻuhingá.

NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1939 pea naʻá ku tupu hake ʻi ʻuta ʻi Saskatchewan, Kānata, fakataha mo e fanga tokoua ʻe toko fā mo ha tuongaʻane ʻe toko taha. Ko e moʻui ʻi he manafa ʻo ʻutá naʻe fakafiefia. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki heʻeku tamaí, pea naʻá ku ʻeke ange ai kia kinautolu pe ʻoku ʻi ai ha huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻa nau fakahaaʻi mai kiate au ʻa e huafa Sihová ʻi he Saame 83:18. Naʻe ʻai au ʻe he meʻa ko iá ke u loto ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene Folofolá.

ʻI he ngaahi taʻu ko iá, ko e tamaiki ʻi ʻutá naʻa nau ō ki he ngaahi ʻapiako he kolo ʻutá naʻe loki ako ʻe taha ʻo ia ʻa e kalasí ʻe valu. Naʻa nau heka hoosi pe lue he ngaahi maile lahi ki he akó. Ko e ngaahi fiemaʻu ʻa e faiakó naʻe tokonaki ia ʻe he ngaahi fāmili ʻi he feituʻú. ʻI he taʻu ʻe taha, ko e taimi ia ke tauhi ai ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e faiako foʻoú, ko John Didur.

Naʻe ʻikai te u ʻilo, ko e talavoú ni foki naʻá ne mātuʻaki mahuʻingaʻia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ku poupouʻi ai ʻa e tui fakakominiusí mo e sōsialisí, ʻa ia naʻe poupou ki ai ʻeku tamaí he taimi ko iá. Naʻe fakahaaʻi anga-mokomoko mai ʻe John: “ʻOku ʻikai maʻu ʻe ha tangata ʻa e totonu ke pule ki he kakai kehé. Ko e ʻOtuá pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ko iá.” Naʻe iku ia ki he ngaahi tālanga mālie lahi.

ʻI hono fāʻeleʻi ʻi he 1931, ne ʻosi fanongo ʻa John ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e taú. ʻI he kamata ʻa e Tau Kōleá ʻi he 1950, naʻá ne fakafehuʻi ʻa e kau tangata ʻi he siasi kehekehe fekauʻaki mo ʻenau kau ʻi he taú. Naʻe pehē ʻe he tokotaha kotoa naʻe ala tali ke kau ʻi he taú ʻa e kau Kalisitiané. Ki mui ai, naʻá ne ʻeke ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fehuʻi tatau. Naʻa nau tataki ia ki he tuʻunga Fakatohitapu ki he taú ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe he muʻaki kau Kalisitiané. Naʻe papitaiso ʻa John ʻi he 1955. ʻI he taʻu hono hokó, naʻá ku papitaiso ai mo au foki. Naʻá ma fakatou ʻilo naʻá ma loto ke tauhi kia Sihova ʻaki ʻema moʻuí mo homa iví. (Saame 37:3, 4) ʻI Siulai 1957, naʻá ku mali ai mo John.

ʻI he taʻu lahi ʻi he fakamanatu ʻa homa ʻaho malí, naʻá ma ʻi ha fakataha-lahi ai. Naʻá ma fiefia ke feohi mo e laui afe kehe naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí. Ko ʻema ʻuluaki fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻangá naʻe ʻi he 1958. Ko e toko nima ʻo kimautolu naʻa mau fononga ki he Kolo Niu ʻIoké ʻi ha kā mei Saskatchewan. ʻI ha uike, naʻa mau ʻalu kā ai ʻi he taimi ʻahó, pea naʻa maʻu mohe ʻi he pō taki taha ʻi ha tēniti. Sioloto atu ki heʻemau ʻohovalé ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai kimautolu ʻe ha tokoua naʻa mau fetaulaki ʻi Bethlehem, Pennsylvania, ke mau nofo ʻi he ʻapi hono fāmilí he pō ko iá! Ko ʻene ʻofa tuʻungaʻá naʻe lava ai ke mau aʻu ai ki he Kolo Niu ʻIoké ʻoku mau maʻa mo maau. Ko e fuʻu fakataha-lahi ko iá naʻe maongo ai kia kimautolu ʻa e fakafiemālie lahi ʻo e tauhi kia Sihová! Hangē ko ia naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé, “oku i ho nima toomatau ae gaahi fiemalie o taegata.”—Saame 16:11, PM.

NGĀUE TĀIMUʻA

ʻI ha taʻu ʻe taha ki mui ai ʻi he 1959, naʻá ma ngāue tāimuʻa ai pea nofo ʻi ha kiʻi fale taulani ʻi ʻolunga ʻi ha tafungofunga ʻo ha manafa ʻi Saskatchewan. Naʻe lava ke ke sio ai ki he mamaʻo ko e laui maile, pea ko e niʻihi ʻo e ngaahi maile ko ení ʻa homa feituʻu ngāué.

ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe aʻu mai ha tohi mahuʻinga mei he ʻōfisi vaʻá. Naʻá ku fakavave atu ki he feituʻu naʻe ngāue ai ʻa John ki he palaú. Naʻe fakaafeʻi kimaua ʻi he tohí ke ma hoko ko e ongo tāimuʻa makehe ʻi Red Lake, Ontario. ʻI he ʻikai ʻiloʻi pe ʻoku tuʻu ia ʻi feé, naʻá ma toʻo fakavave hake ʻa e mapé ke fakasio ʻa e feituʻu ko iá.

He kehe moʻoni ē ko e feituʻu ko iá mei he fuʻu manafa ʻo ʻutá! Naʻá ma sio he taimi ko ení ki he fuʻu vaotā mo e fanga kiʻi kolo iiki naʻe ofi ki he ngaahi keliʻanga koula. ʻI heʻema kumi ki ha nofoʻanga he ʻuluaki ʻahó, naʻe fanongo mai ai ha kiʻi taʻahine ki heʻema talanoa mo hono kaungāʻapí. Naʻá ne lele ki ʻapi ki heʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne anga-ʻofa ʻo ʻomai ha nofoʻanga ke ma nofo ai he pō ko iá. Ko e mohengá naʻe ʻi ha loki he lalo falé naʻe ʻuli. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ma maʻu ai ha nofoʻanga, ko ha fale papa loki ua ʻo ʻikai ha vai mo ha naunau fale, ko ha hita kapa pē naʻe tafu. Naʻá ma maʻu ha meʻa siʻi mei ha falekoloa naʻe fakatau atu ai ʻa e koloa ʻosi ngāueʻaki pea naʻá ma ongoʻi mātuʻaki fiemālie leva.

Naʻe ʻikai ha fakatahaʻanga ʻi loto he maile ʻe 130 (kilomita ʻe 209). Ko e tokolahi ʻo e kau ngāue ʻi he keliʻanga koulá naʻa nau haʻu mei ʻIulope, pea naʻa nau kole mai pe ʻe lava ke ma maʻu ange haʻanau Tohi Tapu ʻi heʻenau leá. ʻI ha taimi nounou, naʻá ma maʻu ai ha ngaahi ako Tohi Tapu lelei ʻaupito ʻe 30. ʻI loto ʻi he māhina ʻe ono, naʻe fokotuʻu ai ha kiʻi fakatahaʻanga.

Ko e husepāniti ʻo ha fefine ʻe taha naʻa mau ako naʻá ne telefoni ki heʻene pātelé ke haʻu ʻo fakatonutonuʻi ʻa hono uaifí. Lolotonga ʻa e fetalanoaʻakí, naʻe pehē mai ai ʻe he pātelé ʻoku totonu ke ma akoʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, ʻo kau ʻi he ngaahi meʻa kehé. Naʻe toʻo hake ʻe he fefiné ʻenau Tohi Tapu Katoliká ʻo kole ange ki he pātelé ke ne fakamoʻoniʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne leaʻakí. Naʻá ne tolongi ʻa e Tohi Tapú ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpilé, ʻo ne pehē ʻoku ʻikai fiemaʻu ke ne fakamoʻoniʻi ʻe ia ha meʻa. ʻI heʻene mavahé, naʻá ne lea faka-ʻIukalaine ai ʻo pehē ʻoku totonu ke na tuli kimaua mei he falé pea ʻoua ʻaupito ʻe toe tali kimaua ki ai. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi naʻe mahinoʻi ʻe John ʻa e lea faka-ʻIukalainé!

Taimi nounou mei ai, naʻá ma mavahe ai mei Red Lake koeʻuhí naʻe fiemaʻu ke akoʻi ʻa John ki he ngāue fakasēketí. Kae kehe, ʻi ha taʻu nai ʻe taha ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe John ʻa e malanga papitaisó ʻi ha fakataha-lahi fakavahe, ko e husepāniti ko iá naʻá ne ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga naʻe teu papitaisó! Ko e meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e pātelé naʻe fakatupunga ai ia ke ne kamata kumi ʻiate ia tonu ki he Tohi Tapú.

FEMOʻUEKINA ʻI HE NGĀUE FEFONONGAʻAKÍ

ʻI he ngāue fakasēketí, naʻá ma maʻu ai ʻa e fiefia makehe ʻi he nofo mo e ngaahi fāmili tokolahi kehekehe. Naʻá ma hoko ai ʻo vāofi ʻaupito mo e faʻahinga ko ia naʻa nau vahevahe honau ʻapí mo e tuʻunga ʻo ʻenau moʻuí mo kimauá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ma ʻi ha loki ai ʻi ʻolunga ʻa ia naʻe ʻikai hano hita ʻi he taimi momokó. Pongipongia, naʻá ma fanongo ai ki he moulu mai ʻa e tuofefine taʻumotuʻá ki homa lokí ʻo tutu ʻa e kiʻi sitoú. Naʻá ne foki mai leva mo ha pēsoni mo e vai mafana koeʻuhi ke ma ngāueʻaki ke mateuteu ai ki he ʻaho ko iá. Naʻá ku ako ʻa e meʻa lahi mei heʻene tōʻonga ʻikai fiehā mo anga-ʻofá.

Ko e ngāue fefonongaʻakí naʻe tokoniʻi ai au ke u ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. Naʻe kau ʻi ha sēketi ʻe taha ʻi Alberta ha kolo keliʻanga malala ʻi he Tokelau Mamaʻó, ʻa ia naʻe nofo ai ha tuofefine. Naʻe anga-fēfē vakai ʻa e kautaha ʻa Sihová ki he tuofefine nofo mamaʻo ko iá? ʻI he māhina ʻe ono kotoa pē, naʻá ma puna ki ai ke fakamoleki ai ha uike ʻi he ngāué pea ke fai mo ia ha ngaahi fakataha, ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻi ha fakatahaʻanga ʻi ha fuʻu kolo lahi. Ko ha fakamanatu fakalotomāfana ia ʻo e tokanga ʻofa ʻa Sihova ki he tokotaha taki taha hangē ha kiʻi sipí.

Naʻá ma hanganaki fetuʻutaki mo e tokolahi ʻa ia naʻa nau tokonaki ha nofoʻanga maʻamauá. ʻOku fakamanatu mai ai kiate au ʻa e taha ʻo e muʻaki ngaahi meʻaʻofa naʻe ʻomai ʻe John kiate aú—ko ha puha lanu kehekehe naʻe fonu he pepa faitohí. Naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi he hanganaki fetuʻutaki mo e ngaahi kaumeʻá ʻi he meilí, ʻo ngāueʻaki ʻa e naunau faitohi ko iá. ʻOku ou kei koloaʻaki pē ʻa e puha pepa faitohi ko iá.

Lolotonga ʻema ʻi ha sēketi ʻi Toronto, naʻe telefoni mai ai ha tokoua mei he Pēteli ʻi Kānatá ʻo ʻeke mai pe te ma fakakaukau ke hū ki he Pētelí. Ko fē taimi naʻá ne loto ke maʻu ai ʻa e talí? “ʻApongipongi kapau ʻe malava!” Naʻá ne maʻu leva ia.

NGĀUE PĒTELI

Ko e liliu taki taha ʻo e vāhenga-ngāué kuo fakahaaʻi mai ai kia kimaua ʻa e tafaʻaki kehekehe ʻo e fiemālie ʻoku haʻu mei he toʻukupu ʻo Sihová. Naʻe hokohoko atu ia ʻi he taimi naʻá ma hiki ai ki Pēteli ʻi he 1977. Ko e feohi mo e niʻihi ʻo e kau paní naʻe fakaʻatā ai ke ma sio ʻo ʻikai ngata pē ki honau angaʻitangata kehekehé kae toe pehē foki ki heʻenau vakai māʻolunga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.

Ko e founga-tuʻumaʻu foʻou ʻi he Pētelí naʻe lelei. Ko e fakatātaá, ko homa valá he taimi ko ení naʻe ʻi ha toloa kae ʻikai ʻi ha katoleta, pea naʻá ma kau ki he fakatahaʻanga ʻe taha. Tuku kehe ʻeku ngāue ʻi heʻeku ngāue naʻe vaheʻi maí, ko hono ʻave ʻo taki mamataʻi ʻa e ngaahi kulupu ʻaʻahí naʻe hoko maʻu pē ia ko ha meʻa fakafiefia kiate au. Naʻá ku fakamatalaʻi ʻa e ngāue ʻoku fai he Pētelí, fanongo ki he fakamatala ʻa e fanga tokoua ʻaʻahí, pea tali ʻenau ngaahi fehuʻí.

Naʻe mahili vave atu ʻa e ngaahi taʻú, pea ʻi he 1997, naʻe fakaafeʻi ai ʻa John ke kau ki he Ako Maʻá e Kau Mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻá ʻi Patterson, Niu ʻIoke. Hili iá, naʻe kole mai ai pe te ma fakakaukau ke hiki ki ʻIukalaine. Naʻe fakalototoʻaʻi kimaua ke ma fakakaukau fakalelei ki ai pea ʻi he lotu. ʻI he hili ʻa e efiafi ko iá, naʻá ma ʻiloʻi te ma tali ʻio ki ai.

TOE LILIU—ʻIUKALAINE

Naʻá ma kau ki he fuʻu fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi St. Petersburg, Lūsia, ʻi he 1992, mo e taha ko ia ʻi Kiev, ʻIukalaine, ʻi he 1993. Naʻe ʻai ʻe he meʻa ko iá ke ma ʻofa ʻi homa fanga tokoua ʻi ʻIulope Hahaké. Ko homa nofoʻanga foʻou ʻi Lviv, ʻIukalainé, naʻe ʻi ha fungavaka ua ʻo ha fale motuʻa. Naʻe hanga ʻa e ngaahi matapā sioʻatá ki ha loto ʻataʻatā ne ʻi ai ha kiʻi ngoue, ko ha fuʻu moa taʻane kulokula, mo ha fānganga ʻo e fanga moa. Ne meimei hangē ia ʻokú ma nofo ʻi ʻuta ʻi Saskatchewan. Ko e toko hongofulu-mā-ua ʻo kimautolu naʻe nofo ʻi he fale ko iá. Naʻe pau ke mau heka pongipongia ʻo kolosi he loto koló he ʻaho taki taha ke ngāue ʻi he Pētelí.

Naʻe anga-fēfē ʻema ongoʻi fekauʻaki mo ʻema ʻi ʻIukalainé? Naʻá ma ongoʻi ʻoku ʻikai hama mahuʻinga ʻi heʻema nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e tokolahi ʻa ia naʻa nau fou ʻi he ngaahi ʻahiʻahi, ngaahi fakataputapui mo e tuku pilīsone. Neongo ia, naʻa nau tauhi ʻo mālohi ʻenau tuí. ʻI heʻema fakaongoongoleleiʻi kinautolú, naʻa nau faʻa pehē, “Naʻa mau fai ia maʻa Sihova.” Naʻe ʻikai ʻaupito te nau ongoʻi naʻe liʻaki kinautolu. Naʻa mo e taimí ni, kapau te ke fakamālōʻiaʻi ha taha ʻi haʻane anga-ʻofa, te ne tali mai nai ʻo pehē, “Fakamālō kia Sihova,” ʻi hono fakahaaʻi ʻa e Matavai ʻo e meʻa lelei kotoa pē.

ʻI ʻIukalaine, ʻoku lue ai ʻa e tokolahi ki he ngaahi fakatahá, ko ia ʻoku nau maʻu ai ʻa e taimi ke talanoa mo fefakalototoʻaʻaki. Ko e lué ʻoku houa nai ʻe taha pe lahi ange. ʻOku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻe 50 tupu ʻi Lviv, ko e 21 ai ʻoku nau ngāueʻaki ha fuʻu Fale Fakatahaʻanga. ʻI he ngaahi ʻaho Sāpaté, ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻaupito ia ke sio ki he ʻaukolo tuʻumaʻu mai ʻa e fanga tokoua ʻoku haʻu ki he ngaahi fakatahá.

Naʻe vave ʻema ongoʻi fiemālie ʻi he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻa ia ʻoku nau anga-lelei pea vēkeveke tokanga ki he niʻihi kehé. ʻI he ʻi ai ʻeku palopalema ʻi hono mahinoʻi ʻa e leá, ʻa ia ʻoku ou kei pehē pē, ʻoku nau anga-kātaki ʻaupito. ʻOku faʻa fakahaaʻi ʻe honau matá ʻa e anga-kātakí ʻo tatau pē ia mo ʻenau ngaahi leá.

Ko ha fakatātā ʻo e falala moʻoni ʻi he haʻohaʻonga ʻo kimautolu fanga tokouá naʻe hoko ia lolotonga ʻa e fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi Kiev he 2003. Ko ʻemau toki ʻalu atu pē ia ki he peletifoomu ʻo e halanga lēlue femoʻuekina ʻi lolofonuá mo e lue mai kia kimautolu ha kiʻi taʻahine ʻo lea leʻo-siʻi mai, “ʻOku ou hē. ʻOku ʻikai lava ke u ʻilo ʻa ʻeku kui-fefiné.” Naʻe sio mai ʻa e kiʻi taʻahiné ki homau kaati fakaʻilongá ʻo ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoni kimautolu. Naʻá ne toʻa ʻaupito ʻo ʻikai te ne tangi. Ko ha uaifi ʻo ha ʻovasia sēketi ʻa ia naʻa mau oó naʻá ne ʻave anga-ʻofa ʻa e kiʻi taʻahiné ki he Potungāue Meʻa Mole Ne ʻIlo ʻa ia ʻi he sitētiumé. Naʻe toe fakataha leva ʻa e kiʻi taʻahiné mo ʻene kui-fefiné. Naʻe maongo ʻaupito kiate au ʻa e falala fakaofo naʻe maʻu ʻe he kiʻi taʻahine ko ení, naʻa mo e ʻi ha fuʻu kakai ʻe laui afe.

Ko e fanga tokoua mei he ngaahi fonua lahi naʻa nau haʻu ki ʻIukalaine ʻi Mē 2001 ki hono fakatapui ʻo homau vaʻa foʻoú. Hili ʻa e malanga makehe ʻi ha sitētiume he pongipongi Sāpaté, naʻe lue ai ha fanga tokoua tokolahi he halá ke ʻaʻahi ki he Pēteli foʻoú. Ko ha meʻa fakangalongataʻa moʻoni ia! Naʻe maongo ʻaupito kiate au ʻa e sio ki he fanga tokoua ko ení, ʻa ia naʻa nau fakalongolongo mo maau ʻaupito. Naʻe fakalahi ai ʻeku houngaʻia ki he fiemālie ʻoku hoko ʻi he tauhi ki he ʻOtuá.

LILIU LAHI FAKAʻULIA

Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he 2004, naʻe ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe John ʻa e kanisaá. Naʻá ma ō ki Kānata ki hono faitoʻó. Ko e ʻuluaki konga ʻo e faitoʻo fakakemikalé naʻe meimei fuʻu tōtuʻa ia ke matuʻuaki ʻe hono sinó, pea naʻá ne fakamoleki ai ha ngaahi uike ʻi he loki fakatuʻutāmakí. Ko e meʻa mālié, naʻá ne toe ake. Neongo ne ʻikai meimei lava ke ne lea, naʻe fakahaaʻi maʻu pē ʻe hono matá ʻa e houngaʻia ki he faʻahinga kotoa naʻa nau ʻaʻahi mai kiate iá.

Ka naʻe ʻikai malava ke ne toe sai, pea naʻá ne mate ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá. Naʻá ku ongoʻi kuo mole atu meiate au ha konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. Ko John mo aú naʻá ma fiefia ʻaupito ʻi he tauhi fakataha kia Sihová. Ko e hā nai te u faí? Naʻá ku fili ke toe foki ki ʻIukalaine. Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ʻi he ʻofa māfana ʻa e fāmili Pētelí pea mo e fakatahaʻanga ʻi aí.

Naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi heʻema moʻuí naʻá ma fakaʻiseʻisa ai ʻi he ngaahi fili kuó ma faí. Kuo hoko ko ha moʻui fiemālie ia, mo e feohi lelei taha. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku kei ʻi ai ʻa e meʻa lahi ke ako fekauʻaki mo e lelei ʻo Sihová, pea ʻoku ou ʻamanaki ke hokohoko atu heʻene ngāué ʻo taʻengata koeʻuhí kuó u maʻu moʻoni ʻa e ‘gaahi fiemalie ʻi he nima toomatau ʻo Jihová.’

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

“Naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi heʻema moʻuí naʻá ma fakaʻiseʻisa ai ʻi he ngaahi fili kuó ma faí”

[Fakatātā ʻi he peesi 3]

Taimi naʻá ku mali ai mo John

[Fakatātā ʻi he peesi 4]

Taimi naʻá ku hoko ai ko ha tāimuʻa makehe ʻi Red Lake, Ontario

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

Mo John ʻi ʻIukalaine, 2002

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share