LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w14 3/1 p. 6-7
  • ʻOku ʻIkai ko e Maté Pē ʻa e Ngataʻangá!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku ʻIkai ko e Maté Pē ʻa e Ngataʻangá!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “KA PEKIA HA TANGATA, TE NE TOE MOʻUI KOA?”
  • ʻE TOETUʻU ʻAFĒ ʻA E KAU MATÉ?
  • Ko e ʻAmanaki Moʻoni ki he Faʻahinga ʻOkú Ke ʻOfa Ai Kuo Nau Maté
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e Hā ʻE Hokó Kapau Te Ta Mate?
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Laui Miliona ʻOku Lolotonga Maté Te Nau Toe Moʻui Mai
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • “Kuo Folo Hifo ae Mate”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
w14 3/1 p. 6-7
ʻOku fokotuʻu hake ʻa Lāsalosi mei he maté pea ui mai ʻe Sīsū mei he fonualoto fakamanatú.

KAVEINGA TEFITO | KO E MATÉ PĒ ʻA E NGATAʻANGÁ?

ʻOku ʻIkai ko e Maté Pē ʻa e Ngataʻangá!

Ko Pētani ko ha kiʻi kolo ia naʻe maile ʻe ua (3 km) hono mamaʻó mei Selusalema. (Sione 11:18) Naʻe hoko ai ʻa e meʻa fakamamahi ʻi he uike siʻi ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú. Ko Lāsalosi ʻa e taha ʻo e ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Sīsuú naʻe taʻeʻamanekina ʻene hoko ʻo puke lahi pea mate.

ʻI he taimi naʻe ʻuluaki fanongo ai ʻa Sīsū ki he ongoongo ko iá, naʻá ne tala ange ki hono kau muimuí ʻoku mohe pē ʻa Lāsalosi pea ʻokú ne teu ke fafangu ia. (Sione 11:11) Ka naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú ʻene ʻuhingá, ko ia naʻe tala ange mahino ʻe Sīsū: “Kuo mate ʻa Lāsalosi.”—Sione 11:14.

Hili ʻa e ʻaho ʻe fā mei hono tanú, naʻe aʻu ʻa Sīsū ki Pētani pea fai ha fakafiemālie kia Māʻata, ko e tuofefine ia ʻo e pekiá. Naʻe tala ange ʻe Māʻata: “Kapau naʻá ke ʻi heni ne ʻikai mei mate hoku tuongaʻané.” (Sione 11:17, 21) Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí,” pea “ko ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate aú, neongo ʻokú ne mate, ʻe toe moʻui mai.”—Sione 11:25.

“Lāsalosi, hū mai ki tuʻa!”

Ke fakahāhaaʻi ko e ngaahi leá ni naʻe ʻikai ko ha talaʻofa lau pē, naʻe fakaofiofi ʻa Sīsū ki he fonualotó peá ne kalanga leʻo lahi: “Lāsalosi, hū mai ki tuʻa!” (Sione 11:43) Pea naʻe ofoofo ʻa e kau mamatá, ko e tangata naʻe maté kuo tuʻu hake.

Naʻe ʻosi fokotuʻu hake ʻe Sīsū ha pekia ʻe toko ua ki muʻa. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ne fokotuʻu hake ai ha kiʻi taʻahine mei he maté—ʻa ia ko e ʻofefine ʻo Sailosi. Ki muʻa ke fokotuʻu hake ia ʻe Sīsuú naʻá ne toe fakamatalaʻi foki ko e kiʻi taʻahiné ʻoku mohe.—Luke 8:52.

Fakatokangaʻi ʻi he fekauʻaki mo e mate ʻa Lāsalosi mo e ʻofefine ʻo Sailosí, naʻe fakahoa ai ʻe Sīsū ʻa e maté ki he mohe. Ko ha fakahoa feʻungamālie ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e mohé ko e tuʻunga ia ʻo e ʻikai toe ʻilo ha meʻa pea ʻoku feʻungamālie ia ʻi hono ʻomai ʻa e fakakaukau ʻo e mālōlō mei he mamahí mo e faingataʻá. (Koheleti 9:5; sio ki he puha “Ko e Maté ʻOku Hangē Ia ha Mohe Maʻú.”) Ko e muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú naʻa nau mahinoʻi lelei ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté. ʻOku pehē ʻe he Encyclopedia of Religion and Ethics “Ki he kau muimui ʻo Sīsuú ko e maté ko ha mohe pē pea ko e faʻitoká ko ha feituʻu pē ʻo e mālōlōʻanga . . . maʻá e faʻahinga naʻa nau mate ʻi he tuí.”a

ʻOku fakafiemālie kiate kitautolu ke ʻiloʻi ko e kau maté ʻoku nau mohe pē ʻi he faʻitoká pea ʻoku ʻikai ke nau faingataʻaʻia. Ko ia ai, ko e maté ʻoku ʻikai ko ha misiteli pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau toe manavahē ki ai.

“KA PEKIA HA TANGATA, TE NE TOE MOʻUI KOA?”

Lolotonga ʻetau saiʻia ke maʻu ha mohe lelei ʻi he poʻulí, ko hai ʻoku loto ke mohe ai pē ʻo taʻengata? Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku tau maʻu ʻa ia ko e kau maté ʻoku nau mohe ʻi he faʻitoká te nau toe moʻui —ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Lāsalosi mo e ʻofefine ʻo Sailosí?

Naʻe ʻohake ʻe he pēteliake ko Siopé ʻa e fehuʻi tofu pē ko iá ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai kuó ne mei maté. Naʻá ne ʻeke “Ka pekia ha tangata, te ne toe moʻui koa?”—Siope 14:14.

ʻI heʻene lea ki he ʻOtua Māfimafi aoniú, naʻe tali pē ʻe Siope ʻene fehuʻí, ʻi he pehē: “Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au: ʻE kavea ho finangalo ki he fitaʻa ʻa ho nima.” (Siope 14:15) Naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe Siope ʻoku kāvea pe vēkeveke ʻa Sihova ki ha ʻaho te Ne fokotuʻu hake ai ʻene sevāniti faitōnungá. Ko ha foʻi fakaʻānaua pē ia ʻa Siope? ʻIkai ʻaupito.

ʻI he hono fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e kau maté ʻoku fakamoʻoniʻi māʻalaʻala ai naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Sīsū ʻa e mālohi ke ikunaʻi ʻa e maté. Ko hono moʻoní, ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻi he taimí ni “ʻa e ngaahi kī ʻo e maté.” (Fakahā 1:18) Ko ia ʻe fakaava ʻe Sīsū ʻa e matapā ʻo e ngaahi faʻitoká ʻo hangē ko ʻene tuʻutuʻuni ke tekaʻi ʻa e maka ʻi he fonualoto ʻo Lāsalosí.

Kuo toutou leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻa e talaʻofa ko eni ki he toetuʻú. Naʻe fakapapauʻi ʻe ha ʻāngelo ki he palōfita ko Tanielá: “Te ke malolo, pea te ke tuʻu ʻi ho tofiʻa ʻi he fakaʻosi ʻo e ngaahi ʻaho.” (Taniela 12:13) Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki he kau Sātusí mo e kau taki lotu Siú ʻa ia naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻa e talaʻofa ʻo e toetuʻú: “ʻOku mou maʻuhala, koeʻuhi ʻoku ʻikai te mou ʻiloʻi ʻa e Folofolá pe ko e mālohi ʻo e ʻOtuá.” (Mātiu 22:23, 29) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou maʻu ʻa e ʻamanaki ki he ʻOtuá . . . ʻe ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.”—Ngāue 24:15.

ʻE TOETUʻU ʻAFĒ ʻA E KAU MATÉ?

Ko fē taimi ʻe toetuʻu ai ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní? Naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló ki he tangata māʻoniʻoni ko Tanielá te ne toetuʻu hake “ʻi he fakaʻosi ʻo e ngaahi ʻaho.” Hangē ko Māʻatá naʻá ne tui ko hono tuongaʻané, ʻa Lāsalosi ʻe “tuʻu hake ʻi he toetuʻu ʻi he ʻaho fakaʻosí.”—Sione 11:24.

ʻOku fakafekauʻaki heni ʻe he Tohi Tapú ʻa e “ʻaho fakaʻosí” mo e pule ʻa Kalaisi ʻi he Puleʻangá. Naʻe tohi ʻe Paula: “He kuo pau ke ne [Kalaisi] pule ko e tuʻi kae ʻoua kuo tuku ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fili kotoa pē ki hono lalo vaʻé. Ko e maté ʻi hono tuʻunga ko e fili fakaʻosí, ʻe toʻo ʻosi atu ia.” (1 Kolinitō 15:25, 26) Ko ha ʻuhinga mālohi eni ʻoku totonu ai ke tau lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.b

Hangē ko ia naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Siopé, ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ʻa e maté. ʻI he aʻu mai ki he ʻaho ko iá, ko e maté ʻe ʻikai toe ʻi ai. Pea heʻikai ʻaupito ke toe fifili ha taha, pe ‘Ko e maté pē ʻa e ngataʻangá?’

a Ko e foʻi lea faka-Pilitānia ko e “faʻitoka” ko e haʻu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga ki he “feituʻu ke mohe ai.”

b Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, sio ki he vahe 8 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Ko e Maté ʻOku Hangē Ia ha Mohe Maʻú

  • “Fakamāma hoku mata naʻa ku mohe ʻi he mate.”—Saame 13:3.

  • “‘Ko Lāsalosi ko hotau kaumeʻá ʻokú ne mohe, ka ko ʻeku ʻalu ʻeni ki ai ke fafangu ia.’ Naʻe pehē leva ʻe he kau ākongá kiate ia: ‘ʻEiki, kapau ʻokú ne mohe, te ne toe sai pē.’ Kae kehe, naʻe lea ʻa Sīsū ia ʻo kau ki heʻene maté.”—Sione 11:11-13.

  • “Ko Tēvita, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, naʻá ne fai ʻa e ngāue ki he ʻOtuá ʻi hono toʻutangata ʻoʻoná, naʻá ne mohe ʻi he mate.”—Ngāue 13:36.

  • “Kuo ʻosi fokotuʻu hake ʻa Kalaisi mei he maté, ko e ʻuluaki fua ʻo e faʻahinga kuo tō ʻo mohe ʻi he maté.”—1 Kolinitō 15:20.

  • “ʻOku ʻikai ke mau loto ke mou hoko ʻo taʻeʻilo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau mohe ʻi he maté; koeʻuhí ke ʻoua te mou mamahi ʻo hangē tofu pē ko e toenga ko ia ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai haʻanau ʻamanakí.”—1 Tesalonaika 4:13.

ʻE Fokotuʻu Hake ʻa e Kau Maté

  • “ʻE toe moʻui hoʻo kau pekia: ʻe toetuʻu hoku ngaahi ʻangaʻanga. ʻA, ʻo mavava.”—ʻAisea 26:19.

  • “Ko e tokolahi ʻiate kinautolu ʻoku mohe ʻi he kelekele efu te nau ʻā.”—Taniela 12:2.

  • “ʻOku haʻu ʻa e houa ʻa ia ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono leʻó pea te nau hū mai ki tuʻa.”—Sione 5:28, 29.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share