Founga ʻOku ʻUnuʻunu Ofi Mai Ai ʻa Sihova Kiate Kitautolú
“ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—SĒM. 4:8.
1. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko hai te ne fakalato ʻa e fiemaʻu ko iá?
ʻOKU fiemaʻu ʻe he tokotaha kotoa ke ongoʻi ofi ki he kakai kehé. ʻOku tau fiefia ke maʻu ha fāmili mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau ʻofa, fakamahuʻingaʻi mo mahinoʻi moʻoni kitautolu. Ka ko e vahaʻangatae vāofi taha ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekiná ko hotau vahaʻangatae mo hotau Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova.—Koh. 12:1.
2. Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova kia kitautolú, ka ko e hā ʻoku ʻikai tui ai ʻa e kakai tokolahi ki he talaʻofa ko iá?
2 ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sihova ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻa. ʻOkú ne talaʻofa mai kapau te tau ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu. (Sēm. 4:8) Ko hono ʻiloʻi ení ʻoku ʻai ai ke tau ongoʻi fiefia. Ka ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ʻoku ʻikai totonu ke tui ʻoku loto ʻa e ʻOtuá ke ofi mai kiate kinautolu. ʻOku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau taau ke maʻu ha vahaʻangatae mo ia pe ʻokú ne fuʻu mamaʻo ʻaupito. ʻOku malava moʻoni ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova?
3. Ko e hā kuo pau ke tau tui ki ai fekauʻaki mo Sihová?
3 ʻIo, ʻoku malava ke ʻiloʻi ʻa Sihova koeʻuhí “ʻoku ʻikai te ne mamaʻo mei ha taha” ʻa ia ʻoku loto ke kumi kiate ia. (Lau ʻa e Ngāue 17:26, 27; Saame 145:18.) ʻOku mateuteu mo loto-lelei ʻa Sihova ke tali kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa ofi, neongo ko e faʻahinga taʻehaohaoa kitautolu. (ʻAi. 41:8; 55:6) ʻI heʻene hokosiá tonu, naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé kia Sihova: “Ko e tali lotu ʻa e ʻAfiona, ko ia ʻe alu atu ai kiate koe ʻa e kakano kotoa. Monuʻiaā ka ko e toko taha kuo ke filia.” (Saame 65:2, 4) Tau vakai angé he taimí ni ki he Tohi Tapú ki he founga naʻe ʻunuʻunu ofi ai ʻa Tuʻi ʻAsa ʻo Siutá ki he ʻOtuá mo e founga naʻe toe ʻunuʻunu ofi ai ʻa e ʻOtuá kia ʻAsá.a
AKO MEI HA FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻI HE KUONGA MUʻÁ
4. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Tuʻi ʻAsa ki he kakai ʻo Siutá?
4 Naʻe faivelenga ʻa ʻAsa ʻi he lotu moʻoní. Naʻá ne hoko ko ha tuʻi ʻi he taimi naʻe fuʻu failahia ai ʻi he fonuá ʻa e paʻumutu ʻi he temipalé mo e tauhi ʻaitolí, pea naʻá ne talangofua kia Sihova ʻaki hono toʻo ʻa e ngaahi meʻa kovi ko ení. (1 Tuʻi 15:9-13) Koeʻuhí naʻe ʻunuʻunu ofi ʻa ʻAsa kia Sihova pea talangofua ki Heʻene ngaahi laó, naʻe lava ke ne tala ki he kakaí “ke kumi ki he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻenau ngaahi kui, pea ke fai ki he lao mo e tuʻutuʻuni.” Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe Sihova ʻa e ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ʻa e pule ʻa ʻAsá ʻaki ʻa e nonga moʻoni. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa ko e haʻu ʻa e nonga ko ení meia Sihova, peá ne tala ki he kakaí: “Kuo tau kumi kiate ia, pea kuo ne fakanonga kitautolu mei he potu kotoa pe.” (2 Kal. 14:1-7) Ko ia, ko e hā naʻe hoko atu aí?
5. ʻI he tuʻunga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe ʻAsa naʻá ne falala ki he ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e olá?
5 Sioloto atu ko Tuʻi ʻAsa koe. ʻOku taki atu ʻe Sela ʻo ʻItiopeá ʻa e kau tangata ʻe 1,000,000 mo e ngaahi saliote tau ʻe 300 ke tauʻi ho puleʻangá. (2 Kal. 14:8-10) ʻOku meimei liunga ua ʻene kau sōtiá ʻi hoʻo kau taú. ʻE anga-fēfē hoʻo fakafeangaí? Te ke ʻeke pe ko e hā kuo ʻikai taʻofi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻohofi ko ení? Te ke falala ki ho poto pē ʻoʻoú? Pe, te ke falala ʻe maluʻi koe ʻe Sihova? Naʻe fakahaaʻi mahino ʻe ʻAsa naʻá ne maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova pea naʻá ne falala kakato kiate ia. Naʻe kalanga ʻa ʻAsa: “Tokoniʻi kimautolu, ʻe ʻOtua; he ʻoku mau falala ki he ʻAfiona.” Naʻe anga-fēfē tali ʻa e ʻOtuá kiate iá? “Naʻe taaʻi ʻe Sihova ʻa e kau Itiopea.” Naʻe ʻikai ha taha ʻi he filí naʻe hao.—2 Kal. 14:11-13.
6. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau faʻifaʻitaki kia ʻAsa?
6 Naʻe anga-fēfē ʻa e malava ʻa ʻAsa ke falala kakato ʻe maluʻi mo tataki ia ʻe he ʻOtuá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “pea fai ʻe Asa ʻa e meʻa naʻe ha totonu ki he finangalo ʻo Sihova” pea ‘naʻe haohaoa hono lotó kia Sihova.’ (1 Tuʻi 15:11, 14) ʻOku fiemaʻu foki mo kitautolu ke tauhi kia Sihova ʻaki ha loto-kakato koeʻuhí ke lava ke tau ofi kiate ia he taimí ni pea ʻi he kahaʻú. ʻOku tau houngaʻia ʻi he tamuʻomuʻa ʻa Sihova ke tohoakiʻi kitautolu kiate iá mo ʻene tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo iá. Tau vakai angé ki he founga ʻe ua kuo fakahoko ai ia ʻe he ʻOtuá.
NGĀUEʻAKI ʻE SIHOVA ʻA E HUHUʻÍ KE TOHOAKIʻI KITAUTOLU KE OFI KIATE IA
7. (a) Ko e hā kuo fai ʻe Sihova ke tohoakiʻi ʻaki kitautolu kiate iá? (e) Ko e hā ʻa e founga lahi taha kuo tohoakiʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ofi kiate iá?
7 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he taimi naʻá ne fakatupu ai ha ʻapi fakaemāmani fakaʻofoʻofa maʻa kitautolú. ʻOkú ne hokohoko atu ke fakahaaʻi mai ʻene ʻofá ʻaki ʻene tauhi kitautolu ke moʻui ʻi he ʻaho taki taha. (Ngā. 17:28; Fkh. 4:11) Pea ʻi ha founga lahi ange ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá ʻaki ʻene tokonaki mai ʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. (Luke 12:42) ʻOkú ne toe fakapapauʻi mai kia kitautolu ʻokú ne fanongo tonu mai ki heʻetau lotu kiate iá. (1 Sio. 5:14) Ka ko e founga lahi taha ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke ofi kiate ia mo fakahaaʻi mai ʻene ʻofa kia kitautolú ʻoku fakafou ia ʻi he huhuʻí. (Lau ʻa e 1 Sione 4:9, 10, 19.) Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló tonu ke feilaulauʻi ʻene moʻuí maʻa kitautolu. Fakafou pē ʻi he feilaulau ko ení ʻe lava ai ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ko ha faʻahinga haohaoa ʻo e tangatá.—Sione 3:16.
8, 9. Ko e hā ʻa e ngafa ʻo Sīsū ʻi he taumuʻa ʻa Sihová?
8 Naʻe fakataumuʻa ʻe Sihova ʻa e huhuʻí ke maʻu ʻaonga ai ʻa e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻa mo e faʻahinga naʻa nau moʻui ki muʻa ke totongi ʻa e huhuʻí. Naʻe malava fēfē eni? ʻI he taimi naʻá ne ʻomai ai ʻa e kikite fekauʻaki mo hotau Faifakahaofi ʻi he kahaʻú, naʻe vakai ʻa Sihova ki he huhuʻí ʻo hangē naʻe ʻosi totongi koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá heʻikai taʻefakahoko. (Sēn. 3:15) ʻI he laui teau taʻu ki mui ai, naʻe fakamālō ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Sihova ki he “fakatauʻatāina kuo fai ʻe he huhuʻi naʻe totongi ʻe Kalaisi Sīsuú.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ko e ʻOtuá naʻá ne “fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala naʻe hoko ʻi he kuohilí.” (Loma 3:21-26) Ko ia heʻikai lava ke tau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá ʻo taʻekau ai ʻa Sīsū.
9 ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kakai anga-fakatōkilaló ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo ia ʻo fakafou pē ʻia Sīsū. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻOtuá naʻá ne fakahaaʻi lelei mai ʻene ʻofa ʻaʻaná kiate kitautolu ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia, lolotonga ʻetau kei hoko ko e kau angahalá, naʻe pekia ʻa Kalaisi maʻatautolu.” (Loma 5:6-8) Naʻe totongi ʻa e huhuʻí, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻa tau tuha mo ia, ka koeʻuhí ko e ʻofa lahi ʻa Sihova mo Sīsū ʻia kitautolú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ha tangata ʻe lava ke haʻu kiate au kae ʻoua ke tohoaki mai ia ʻe he Tamaí, ʻa ia naʻá ne fekau mai aú.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.” (Sione 6:44; 14:6) Fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí kiate ia fakafou ʻia Sīsū pea tokoniʻi kinautolu ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Ia, koeʻuhí ke nau lava ʻo moʻui taʻengata. (Lau ʻa e Sute 20, 21.) Tau vakai angé he taimí ni ki he founga hono ua ʻoku tohoakiʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke ofi ange kiate iá.
NGĀUEʻAKI ʻE SIHOVA ʻA E TOHI TAPÚ KE TOHOAKIʻI KITAUTOLU KE OFI KIATE IA
10. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá?
10 ʻI he kupu ko ení, kuo tau ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu mei he tohi Fakatohitapu ʻe 14. ʻI hono ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa e hiki ʻo e Tohi Tapú ke tohoakiʻi ai kitautolu ke ofi kiate ia. Ka ne taʻeʻoua ʻa e Tohi Tapú, te tau ʻilo fēfē ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ki hotau Tokotaha-Fakatupú? Ka ne ʻikai ia, ʻe lava fēfē ke tau ako fekauʻaki mo e huhuʻí pea mo e anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū ke ʻunuʻunu ofi kia Sihová? Ko e Tohi Tapú ʻoku tau ako ai fekauʻaki mo e ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ʻo Sihová mo ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻEkisoto 34:6, 7, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ʻa ia tonu ko “ʻAloʻofa mo Anga lelei, Tuai ki he Houhau, pea Fonu ʻi he Kelesi mo e Moʻoni; ʻoku taʻofi mesi maʻa e ngaahi toko afe, ʻoku ne fakamolemole ʻa e kovi mo e talangataʻa mo e angahala.” Ko hai ia ʻe taʻetohoakiʻi ki ha tokotaha pehē? ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau ako lahi ange ai fekauʻaki mo iá, te ne hoko ʻo moʻoni ange kiate kitautolu pea te tau ongoʻi ofi ange kiate ia.
11. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau ako fekauʻaki mo Sihová? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
11 Ko e kamataʻanga ʻo e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova ʻoku pehē ai ʻi heʻetau fakatupulekina ha kaumeʻa vāofi mo ha taha, ʻoku tau hoko ʻo ʻiloʻi hotau kaumeʻá pea fakamahuʻingaʻi hono ngaahi ʻulungāngá. Ko ia koeʻuhi ke maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻilo fekauʻaki mo ia tonu ʻaki hono ako hono ngaahi ʻulungaanga ʻi he Tohi Tapú. ʻE lava ke tau houngaʻia moʻoni ʻi hono ʻai ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú ke hiki ʻi ha founga ʻoku faingofua ke mahinoʻi.
12. Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke hiki ʻa e Tohi Tapú?
12 Naʻe mei lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ke hiki ʻa e Tohi Tapú. ʻOku nau mahuʻingaʻia moʻoni ʻia kitautolu mo e meʻa ʻoku tau faí. (1 Pita 1:12) Naʻe mei haohaoa ʻenau hiki ʻa e pōpoaki ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻoku ʻikai ke hangē ʻa e kau ʻāngeló ko e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuo ʻikai ʻaupito ke nau maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi, ngaahi fiemaʻu, mo e ngaahi vaivaiʻanga ʻoku tau maʻú. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻoku kehe ʻaupito ʻa e kau ʻāngeló meia kitautolu, ko ia naʻá ne fili fakapotopoto ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke hiki ʻa e Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻamanaki-tōnoa, veiveiua, ngaahi manavahē mo e ngaahi fehālaaki ʻa e kau hiki Tohi Tapú mo e niʻihi kehé, ʻe lava ke tau ongoʻi ʻenau mamahí. Pea ʻi he taimi ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo ʻenau ngaahi taimi fiefiá, ʻe lava ke tau ongoʻi ʻenau fiefiá. Hangē ko e palōfita ko ʻIlaisiaá, ko e kotoa ʻo e kau hiki Tohi Tapú naʻa nau “maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.”—Sēm. 5:17.
ʻOku anga-fēfē hono tohoakiʻi koe ke ofi ange kia Sihova ʻi he founga naʻá Ne fakafeangai ai kia Siona mo Pitá? (Sio ki he palakalafi 13, 15)
13. ʻOku ʻai koe ʻe he lotu ʻa Sioná ke ke ongoʻi fēfē?
13 Ko e fakatātaá, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Siona ha ngāue mahuʻinga, ka naʻe hola ʻa Siona ia. Kapau naʻe hiki ʻe ha ʻāngelo ʻa e talanoa ko ení, naʻe ʻikai mei malava ke ne fakamatalaʻi kakato ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa Sioná. Naʻe lelei ʻaupito hono fili ʻe Sihova ʻa Siona ke hiki ʻene talanoá tonu, ʻo kau ai ʻene lotu ki he ʻOtuá mei he moaná. Naʻe pehē ʻe Siona: “ʻI he pongia mai ʻeku moʻui, ko Sihova naʻa ku manatuʻi.”—Siona 1:3, 10; 2:1-9.
14. Ko e hā ʻe lava ai ke ke mahinoʻi ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe ʻAisea fekauʻaki mo iá tonu?
14 ʻE lava ke tau maʻu ha fakatātā ʻe taha ʻi he meʻa naʻe tohi ʻe ʻAisea fekauʻaki mo ia tonu. ʻI he taimi naʻe tokoniʻi ai ia ʻe ha vīsone fekauʻaki mo e lāngilangi ʻo Sihová ke ne ʻiloʻi ʻene angahalá, naʻá ne pehē: “ʻOiaue kita kuo te ʻauha! He ko e tangata loungutu taʻemaʻa kita, pea ko e kakai loungutu taʻemaʻa ʻoku te nofo ai he ko e Tuʻi ia kuo mātaʻi hoku mata ni, ʻa Sihova Sapaoti!” (ʻAi. 6:5) Naʻe ʻikai ʻaupito mei malava ʻe ha ʻāngelo ke leaʻaki ia fekauʻaki mo ia, ka naʻe malava pea leaʻaki ia ʻe ʻAisea. Koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa hangē ko ʻAiseá, ʻe lava ke tau sioloto atu ki he ongoʻi kuo pau naʻá ne maʻú.
15, 16. (a) Ko e hā ʻe lava ai ke tau mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e faʻahinga kehe ʻo e tangatá? ʻOmai ha fakatātā. (e) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihová?
15 Naʻe ʻikai mei lava ʻe he kau ʻāngeló ke ui kinautolu ʻoku ‘ʻikai ke nau tāu,’ hangē ko Sēkopé, pe “angahalaʻia,” hangē ko Pitá. (Sēn. 32:10; Luke 5:8) Naʻe ʻikai ke nau mei “manavahē,” hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe ʻikai mei fiemaʻu ʻe he kau ʻāngeló ha loto-lahi ke malangaʻi ʻaki ʻa e ongoongo leleí lolotonga ʻa e fakatangá, hangē ko Paula mo e niʻihi kehé. (Sione 6:19; 1 Tes. 2:2) Ko hono ʻuhingá he ʻoku haohaoa ʻa e kau ʻāngeló ʻi he tafaʻaki kotoa pea mātuʻaki mālohi ange ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Hangē ko e faʻahinga ʻo e tangata naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ke hiki ʻa e Tohi Tapú, ko kitautolu foki ʻoku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻe lava ke tau mahinoʻi ʻenau ngaahi ongoʻí. ʻI he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e meʻa naʻa nau hikí, ʻe lava ke tau “fiefia mo e faʻahinga ko ia ʻoku fiefiá; tangi mo e faʻahinga ko ia ʻoku tangí.”—Loma 12:15.
16 ʻI he fakalaulauloto ki he founga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti faitōnunga ʻi he kuohilí, ʻe lava ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi fakaofo fekauʻaki mo hotau ʻOtuá. ʻE lava ke tau sio naʻá ne ʻunuʻunu ofi ki he faʻahinga taʻehaohaoa ko ia ʻo e tangatá ʻi ha founga anga-kātaki mo anga-ʻofa. ʻI heʻetau hoko ʻo mātuʻaki ʻiloʻi lelei ʻa Sihová pea hoko ʻo ʻofa loloto kiate iá, ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia.—Lau ʻa e Saame 25:14.
FAKATUPULEKINA HA HAʻI TAʻEMAMOTU MO E ʻOTUÁ
17. (a) Ko e hā ʻa e faleʻi lelei naʻe ʻoange ʻe ʻAsalaia kia ʻAsá? (e) Naʻe anga-fēfē hono tukunoaʻi ʻe ʻAsa ʻa e faleʻi ʻa ʻAsalaiá, pea ko e hā ʻa e olá?
17 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ange ʻe lava ke tau ako meia Tuʻi ʻAsa. Hili ʻene ikunaʻi ʻa e kau tau ʻItiopeá, naʻe ʻoange ʻe he palōfita ko ʻAsalaiá kiate ia ha faleʻi fakapotopoto. Naʻe pehē ʻe ʻAsalaia: “ʻOku kau mo kimoutolu ʻa Sihova lolotonga ʻoku mou kau mo ia; pea kapau te mou kumi ia te ne tuku ke mou ʻilo; ka ʻo kapau te mou liʻaki ia, te ne liʻaki kimoutolu.” (2 Kal. 15:1, 2) Neongo ia, ki mui ai, naʻe ʻikai talangofua ʻa ʻAsa ki he faleʻi lelei ko ení. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ke tauʻi ʻa Siutá, naʻe manavahē ʻa ʻAsa. Naʻe ʻikai ke ne kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ka naʻá ne fai ha aleapau mo e kau Sīliá, ʻa ia ko e kau pangani kinautolu. Naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: “Kuo ke faivale ʻi he meʻa ni; he hili eni te ke moʻua ʻi he ngaahi tau.” Pea ko e meʻa pē eni naʻe hokó. (2 Kal. 16:1-9) Ko e hā ʻa e lēsoni kia kitautolú?
18, 19. (a) Ko e hā kuo pau ke tau fai kapau ʻoku ʻikai ke tau ofi kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻa tau angaʻakí? (e) ʻE lava fēfē ke tau hokohoko atu ke ʻunuʻunu ke ofi ange kia Sihova?
18 ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau fakamamaʻo meia Sihova. Kapau ʻoku ʻikai ke tau ofi kiate ia ʻo hangē ko ia naʻa tau angaʻakí, tau fai leva ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻi he Hōsea 12:7 (12:6, PM): “Te ke tafoki koe, ʻo nofo ki ho ʻOtua: tauhi ʻa e ʻofa mo e faitotonu, pea nofoʻaki tali ki ho ʻOtua.” ʻI he taimi ʻoku tau fakalaulauloto ai ki he huhuʻí pea ako fakalelei ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ke toe ofi ange ai kia Sihova.—Lau ʻa e Teutalōnome 13:4.
19 Naʻe tohi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Oku lelei kiate au eku unuunu ke ofi ki he Otua.” (Saame 73:28, PM) ʻOku lelei foki ia kia kitautolu taki taha. Tau ʻai ko ʻetau taumuʻá ia ke hokohoko atu ʻetau ako ʻa e ngaahi meʻa foʻou fekauʻaki mo Sihová. ʻI heʻetau fai peheé, te tau toe ʻofa lahi ange ai kiate ia. ʻI he taimi ʻoku tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate iá, ʻe tohoakiʻi kitautolu ʻe Sihova ke ofi ange kiate ia he taimí ni pea ʻi he kahaʻú!
a Sio ki he kupu fekauʻaki mo ʻAsá ʻoku fakakaveinga “Ko Hoo Mou Gaue e Totogi Ia,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻAokosi 15, 2012.