ʻAsa, Sihosafate, Hesekaia, Siosaia
Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
“ʻEiki, ke ke manatu ʻeku fakafeangai ki he ʻAfiona ʻi he moʻoni mo e loto haohaoa [pe loto kakato].”—2 TUʻI 20:3.
1-3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e tauhi kia Sihova ʻi he “loto haohaoa” pe loto kakató? ʻOmai ha fakatātā.
KO E kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau taʻehaohaoa pea fai ʻa e ngaahi fehālaaki. ʻOku tau fakamālō ʻi hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e huhuʻí pea ʻokú ne mateuteu ke fakamolemoleʻi kitautolu. Ko ia kapau te tau anga-fakatōkilalo mo fakatomala, ʻe lava ke tau kole kiate ia ʻene fakamolemolé. ʻE lava ke tau fakapapauʻi heʻikai ke fakafeangai mai ʻa Sihova kia kitautolu “ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi angahala.” (Saame 103:10) Neongo ia, kuo pau ke tau “tauhi ki ai ʻaki ʻa e loto haohaoa” pe loto kakato. (1 Kal. 28:9) ʻE lava fēfē ke tau fai pehē neongo ʻetau taʻehaohaoá?
2 Ke tokoniʻi kitautolú, ʻe lava ke tau fakahoa ʻa e moʻui ʻa Tuʻi ʻAsá mo e moʻui ʻa Tuʻi ʻAmasaiá. Naʻe fai ʻe he ongo tuʻí fakatouʻosi ʻa e ngaahi meʻa lelei, ka naʻá na toe fai foki mo e ngaahi fehālaaki koeʻuhí naʻá na taʻehaohaoa. Neongo ia, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻe haohaoa [pe kakato] ʻa e loto ʻo Asa lolotonga ʻene moʻui.” (2 Kal. 15:16, 17; 25:1, 2; Pal. 17:3) Naʻá ne feinga maʻu pē ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea naʻá ne “loto haohaoa” pe loto kakato kiate ia. (1 Kal. 28:9) Kae kehe, naʻe ʻikai ke tauhi ʻa ʻAmasaia kia Sihova ʻi he “loto haohaoa” pe loto kakato. Hili ʻene ikunaʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻomi ʻenau ngaahi ʻaitolí pea kamata lotu ki ai.
3 Ko ha taha ʻoku tauhi ki he ʻOtuá ʻi he “loto haohaoa” pe loto kakató ʻokú ne ʻofa lahi kia Sihova pea loto ke lotu kiate ia ʻo taʻengata. ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea “loto” ʻoku faʻa lave ia ki hotau tangata ʻi lotó. ʻOku kau ai ʻa e anga ʻetau fakakaukaú, meʻa ʻoku tau ʻofa aí, meʻa ʻoku tau loto ke fai ʻi heʻetau moʻuí mo e ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá. Neongo ʻetau taʻehaohaoá, ʻe lava ke tau lotu kia Sihova ʻi he loto kakato. ʻOku tau tauhi kiate iá koeʻuhí ʻoku tau loto moʻoni ki ai, kae ʻikai ko ha meʻa kuo pau ke tau fai pe ko ha meʻa ia ʻoku tau angaʻaki.—2 Kal. 19:9.
4. Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?
4 ʻE lava ke tau mahinoʻi lelei ange ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e tauhi ki he ʻOtuá ʻi he loto kakató ʻaki hono sivisiviʻi ʻa e moʻui ʻa ʻAsá pea pehē ki he moʻui ʻa e tuʻi faitōnunga kehe ʻe toko tolu ʻo Siutá. Ko Sihosafate, Hesekaia mo Siosaia. Neongo naʻe fai ʻe he tuʻi ʻe toko fā ko ení ʻa e ngaahi fehālaaki, naʻa nau kei fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Naʻá ne ʻafioʻi ʻenau tauhi kiate ia ʻi he loto kakató. Ko e hā naʻe vakai pehē ai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, pea ʻe lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kiate kinautolu?
KO E LOTO ʻO ʻASÁ “NAʻE HAOHAOA” PE KAKATO KIA SIHOVA
5. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAsa ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko e tuʻí?
5 Ko ʻAsá ko e tuʻi ia hono tolu ʻo Siutá hili ʻa e mavaeua ʻa e fonua ʻo ʻIsilelí ki he puleʻanga ʻIsilelí mo e puleʻanga Siutá. ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻAsa ko e tuʻi ʻo Siutá, naʻá ne fakapapauʻi ke toʻo atu ʻa e lotu loí mo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino fakalielia mei hono puleʻangá. Naʻá ne fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitoli naʻe lotu ki ai ʻa e kakaí pea kapusi ʻa e kau feʻauaki ʻi he temipalé. Naʻe aʻu ʻo toʻo ʻe ʻAsa ʻa ʻene kui fefiné mei hono tuʻunga ko e ‘maʻitaki pe kuini fehuhú koeʻuhi kuó ne ngaohi ha imisi fakalielia.’ (1 Tuʻi 15:11-13) Naʻe toe fakalototoʻaʻi ʻe ʻAsa ʻa e kakaí ke nau “kumi ki he ʻEiki” pea talangofua ki he “lao mo e tuʻutuʻuni.” Naʻe fai ʻe ʻAsa ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau lotu kia Sihova.—2 Kal. 14:4.
6. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa ʻAsa ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻa Siuta ʻe he kau ʻItiopeá?
6 Lolotonga ʻa e ʻuluaki taʻu ʻe hongofulu ʻo e pule ʻa ʻAsá, naʻe ʻikai ha tau ʻi he puleʻanga Siutá. Naʻe haʻu leva ʻa e kau ʻItiopeá mo ʻene kau sōtia ʻe toko taha miliona mo e saliote ʻe tolungeau ke faitau mo Siuta. (2 Kal. 14:1, 6, 9, 10) Ko e hā naʻe fai ʻe ʻAsá? Naʻe ʻikai haʻane veiveiua ʻe lava ke tokoniʻi ʻe Sihova hono kakaí. Ko ia naʻá ne lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ke nau ikuna ʻi he taú. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 14:11.) ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe fili ʻe Sihova ke ikunaʻi ʻe hono kakaí honau ngaahi filí, naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke faitōnunga ange ai kiate ia ʻa e ngaahi tuʻí. Naʻá ne fai ení ke fakahaaʻi ko ia ʻa e ʻOtua moʻoní. (1 Tuʻi 20:13, 26-30) Ka ʻi he taimi ko ení, naʻe tokoniʻi ʻe Sihova hono kakaí koeʻuhí naʻe falala ʻa ʻAsa kiate ia. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa ʻAsá, pea naʻa nau ikuna ʻi he taú. (2 Kal. 14:12, 13) Ki mui ai, naʻe fai ʻe ʻAsa ha fehālaaki mafatukituki ʻi he taimi naʻá ne kole tokoni ai ki he tuʻi Sīliá, kae ʻikai kia Sihová. (1 Tuʻi 15:16-22) Neongo ia, naʻe malava ke ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ʻofa ʻa ʻAsa ʻiate iá. Ko hono lotó ‘naʻe haohaoa pe kakato heʻene fakafeangai kia Sihová lolotonga ʻene moʻuí.’ ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa ʻAsá?—1 Tuʻi 15:14.
7, 8. ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia ʻAsa?
7 ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi pe ʻoku tau līʻoa kakato kia Sihová? ʻE lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘Te u talangofua kia Sihova naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí? ʻOku ou fakapapauʻi moʻoni ke tauhi ke maʻa ʻene fakatahaʻangá?’ Fakakaukau ki he lahi ʻo e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ʻe ʻAsá kae lava ke ne toʻo atu ʻene kui fefiné mei hono tuʻunga ko e kuiní! ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke ke loto-toʻa ʻo hangē ko ʻAsá. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ko ha mēmipa ʻi ho fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi ʻoku faiangahala, ʻikai fakatomala, pea pau ke tuʻusi ai ia mei he fakatahaʻangá? Te ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe feohi mo e tokotaha ko iá? Ko e hā te ne ueʻi ho lotó ke ke faí?
8 Hangē ko ʻAsá, ʻi he taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi nai ʻoku fakafepakiʻi kitautolu ʻe he tokotaha kotoa pē. Mahalo pē ʻoku fakakataʻaki koe ʻe hoʻo kaungāakó pe kau faiakó koeʻuhí ko e taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Pe mahalo pē ʻoku fakakaukau ʻa e kakai ʻi he ngāueʻangá ʻokú ke fakasesele koeʻuhí ko hoʻo kiʻi mālōlō mei he ngāué ke ke ʻalu ki ha ʻasemipilī pe koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke faʻa ngāue ʻovataimi. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, falala ki he ʻOtuá, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe ʻAsá. Lotu kia Sihova, hoko ʻo loto-toʻa, pea hanganaki fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Manatuʻi naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻAsa, pea te ne fakaivimālohiʻi foki mo koe.
9. ʻE lava fēfē ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau malanga aí?
9 Naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa ʻAsa kiate ia pē; naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau “kumi ki he ʻEiki.” ʻOku tau tokoniʻi foki ʻa e kakaí ke nau lotu kia Sihova. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau lea ai ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo iá. He fiefia ē ka ko ia ʻi he taimi ʻokú ne ʻiloʻi ai ʻoku tau fai peheé koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻiate ia pea ʻoku tau tokanga ki he kakaí mo honau kahaʻú!
NAʻE KUMI ʻA SIHOSAFATE KIA SIHOVA
10, 11. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Sihosafate?
10 Ko e foha ʻo ʻAsa ko Sihosafaté “naʻa ne fou ʻi he ʻalunga ʻo ʻene tamai ko Asa.” (2 Kal. 20:31, 32) Anga-fēfē? Hangē ko ʻene tamaí, naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Sihosafate ʻa e kakaí ke hokohoko atu ʻenau lotu kia Sihová. Naʻá ne fekau atu ʻa e kau tangata ki he kolo ʻo Siutá ke nau akoʻi ʻa e kakaí mei he “tohi Lao ʻa Sihova.” (2 Kal. 17:7-10) Naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ki he fetuʻu ʻi he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí, ki he kakai ʻi he moʻunga ʻIfalemí, ke “fakafoki kinautolu kia Sihova.” (2 Kal. 19:4) Ko Sihosafaté ko ha tuʻi ia “naʻa ne kumi ki he ʻEiki ʻaki hono loto kotoa.”—2 Kal. 22:9.
11 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke akoʻi ʻa e kakai kotoa ʻi he māmaní fekauʻaki mo ia, pea ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau tokoni ki he ngāue ko ení. Ko hoʻo taumuʻá ia ke ke kau ʻi he ngāue ko ení ʻi he māhina kotoa pē? Te ke saiʻia ke akoʻi ʻa e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé koeʻuhí ke nau kamata mo kinautolu foki ke lotu kia Sihova? ʻOkú ke lotu ʻo fekauʻaki mo ia? Kapau ʻokú ke fai ha feinga, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kamata ha ako Tohi Tapu. Te ke loto-lelei ke ako mo ha taha neongo ko ha taimi ia ʻokú ke fiemaʻu ai ke ke mālōlō? Pea hangē ko e feinga ʻa Sihosafate ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau toe kamata tauhi kia Sihová, ʻe lava ke tau feinga ke tokoniʻi ha faʻahinga kuo ʻikai ke nau longomoʻui. Pehē foki, ʻoku fokotuʻutuʻu ʻa e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá ke ʻaʻahi mo fai ha tokoni ki he faʻahinga naʻe tuʻusi ʻi he feituʻu ngāue ʻo ʻenau fakatahaʻangá ʻa ia kuo nau siʻaki ʻa e tōʻongaʻaki ʻo e angahala ʻi he kuohilí.
12, 13. (a) ʻI he taimi naʻe ongoʻi ilifia ai ʻa Sihosafaté, ko e hā naʻá ne faí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihosafaté?
12 Hangē ko ʻene tamaí, ʻa ʻAsa, naʻe falala ʻa Sihosafate kia Sihova ʻi he taimi naʻe haʻu ai ha fuʻu kau tau ke faitau mo Siutá. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 20:2-4.) Naʻá ne ilifia pea kole tokoni kia Sihova. ʻI he lotú, naʻá ne fakahaaʻi heʻikai lava ke ne ikunaʻi ʻa e filí. Naʻá ne toe pehē naʻe ʻikai ke ne ʻilo mo hono kakaí ʻa e meʻa ke nau faí. Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻia Sihosafate ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova. Naʻá ne pehē: “ʻOku hanga homau mata ki he ʻAfiona.”—2 Kal. 20:12.
13 Hangē ko Sihosafaté, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai nai ke tau ʻilo ʻa e meʻa ke fai fekauʻaki mo ha palopalema, pea aʻu nai ʻo tau ilifia. (2 Kol. 4:8, 9) Kae manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihosafaté. ʻI he ʻao ʻo e kakaí kotoa, naʻá ne lotu kia Sihova ʻo tala ange kiate ia ʻenau ongoʻi vaivaí. (2 Kal. 20:5) ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihosafaté. Kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe mo ho fāmilí ke mou fekuki ai mo e palopalemá pea ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí. ʻOua ʻe ongoʻi mā ke fanongo ho fāmilí ki he ngaahi lotu ko ení. Te nau ʻiloʻi ai ʻa e lahi hoʻo falala kia Sihová. Naʻá ne tokoniʻi ʻa Sihosafate, pea te ne tokoniʻi foki mo koe.
NAʻE FAI MAʻU PĒ ʻE HESEKAIA ʻA E MEʻA NAʻE TOTONÚ
14, 15. Naʻe anga-fēfē ʻa e falala kakato ʻa Hesekaia ki he ʻOtuá?
14 Ko Hesekaiá ko e tuʻi ia ʻe taha naʻá ne “pikitai kia Sihova.” Naʻá ne fai pehē neongo naʻe fokotuʻu ʻe heʻene tamaí ha faʻifaʻitakiʻanga kovi pea lotu ki he ngaahi ʻaitolí. Ko Hesekaiá naʻá ne “laiki ʻa e ngaahi pou tapu, ʻo ne ta hifo ʻa e Asela; pea ne nuiki ʻa e Ngata Palasa ne ngaohi ʻe Mosese,” koeʻuhí naʻe lotu ki ai ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe līʻoa kakato ʻa Hesekaia kia Sihova. “Naʻa ne tauhi [hokohoko] ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni naʻe fai ʻe Sihova kia Mosese.”—2 Tuʻi 18:1-6.
15 Lolotonga ʻa e tuʻi ʻa Hesekaiá, naʻe ʻohofi ʻe he kau tau mālohi ʻa ʻAsīliá ʻa Siuta pea fakamanamanaʻi ke fakaʻauha ʻa Selusalema. Ko e tuʻi ʻo ʻAsīliá, ʻa Senakalipe, naʻá ne fakakataʻaki ʻa Sihova pea feinga ke ʻai ʻa Hesekaia ke tukulolo. Lolotonga ʻa e taimi fakatuʻutāmaki ko iá, naʻe falala kakato ʻa Hesekaia kia Sihova pea lotu ʻo kole ʻene tokoní. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe mālohi ange ʻa e ʻOtuá ʻi he kau ʻAsīliá pea te ne malava ke fakahaofi hono kakaí. (Lau ʻa e ʻAisea 37:15-20.) Naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú ʻaki ʻene fekau hifo ha ʻāngelo ke tāmateʻi ʻa e kau sōtia ʻAsīlia ʻe toko 185,000.—ʻAi. 37:36, 37.
16, 17. ʻE lava fēfē ke ke faʻifaʻitaki kia Hesekaiá?
16 Ki mui ai, naʻe puke ʻa Hesekaia peá ne mei mate. Lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko iá, naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne manatuʻi ʻene faitōnungá pea tokoniʻi ia. (Lau ʻa e 2 Tuʻi 20:1-3.) Naʻe fanongo ʻa Sihova ki he lotu ʻa Hesekaiá pea fakamoʻui ia. ʻOku tau ʻilo mei he Tohi Tapú heʻikai lava he ʻahó ni ke tau ʻamanekina ha mana mei he ʻOtuá ke fakamoʻui kitautolu mei he puké pe ʻai ke tau moʻui fuoloa ange. Kae hangē ko Hesekaiá, ʻe lava ke tau falala ki he tokoni ʻa Sihová. ʻE lava ke tau tala kiate ia: “Tauange mo koe, ʻEiki, ke ke manatu ʻeku fakafeangai ki he ʻAfiona ʻi he moʻoni mo e loto haohaoa” pe loto kakató. ʻOkú ke tui ʻe tokangaʻi maʻu pē koe ʻe Sihova, naʻa mo e taimi ʻokú ke puke aí?—Saame 41:3.
17 Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia Hesekaiá? Mahalo ko ha meʻa ʻokú ne fakahohaʻasi ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová pe ko e ʻikai ke tau toe tauhi kiate iá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻahó ni ʻoku fakafeangai ʻa e tokolahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo hangē ko ha ngaahi ʻaitolí. ʻOku nau hakeakiʻi ʻa e kau tuʻu-ki-muʻá mo e kakai kehe ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí. ʻOku fakamoleki ʻe he tokolahi ʻa e taimi lahi ʻi hono lau ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e kakai peheé mo sio ʻi honau ngaahi taá. Pe te nau faʻa ngāueʻaki ʻa e mītia fakasōsialé pe ngaahi founga kehe ke fetuʻutaki ai mo e kakai ʻi he ʻInitanetí. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fiefia nai ʻi he fetuʻutaki mo e fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻa ofí fakafou ʻi he ngaahi founga ko iá. Ka ʻe lava ke mole lahi hotau taimí ʻi he mītia fakasōsialé. ʻE aʻu nai ʻo tau pōlepole kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku nau saiʻia ʻi he ngaahi tā pe fakamatala ʻoku tau fokotuʻu ʻi he ʻInitanetí. Pe kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke toe sio ha niʻihi ʻi he ngaahi meʻa ko iá, te tau loto-mamahi nai ai. ʻOku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá, ʻAkuila mo Pīsila. ʻOkú ke fakakaukau naʻa nau fakamoleki honau taimí ʻi he ʻaho taki taha ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe he kakaí, tautefito ki he kakai naʻe ʻikai ke nau tauhi kia Sihová? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe “nōfoʻi lahi ʻa Paula ki he folofolá.” Pea ko Pīsila mo ʻAkuilá naʻá na fakamoleki hona taimí ʻi hono malangaʻi mo fakamatalaʻi “ʻo toe totonu ange ʻa e ʻalunga ʻo e ʻOtuá” ki he niʻihi kehé. (Ngā. 18:4, 5, 26) ʻE lava ke tau ʻeke hifo: “ʻOku ou tokanga ke ʻoua te u ʻaitoliʻaki ha tangata? ʻOku ou fakaʻehiʻehi mei hono fakamoleki ʻa e taimí ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻingá?’—Lau ʻa e ʻEfesō 5:15, 16.
NAʻE TALANGOFUA ʻA SIOSAIA KI HE NGAAHI TUʻUTUʻUNI ʻA SIHOVÁ
18, 19. ʻE lava fēfē ke tau hangē ko Siosaiá?
18 Naʻe toe talangofua ʻa Tuʻi Siosaia ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová “ʻaki hono loto kotoa.” (2 Kal. 34:31) Ko Siosaiá ko e mokopuna-ua ia ʻo Hesekaiá. ʻI he taimi naʻá ne taʻu hongofulu tupu aí, “naʻa ne kamata ke feinga [pe kumi] ki he ʻOtua o ʻene kui ko Tevita.” Pea ʻi he taimi naʻá ne taʻu 20 aí, naʻe kamata ke ne toʻo atu ʻa e ngaahi ʻaitolí mei Siuta. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 34:1-3.) Naʻe feinga mālohi ange ʻa Siosaia ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi he tokolahi ʻo e ngaahi tuʻi kehe ʻo Siutá. ʻI he ʻaho leva ʻe taha, naʻe maʻu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e tohi Lao ʻa e ʻOtuá ʻi he temipalé. Mahalo ko e tohi eni naʻe hiki tonu ʻe Mōsesé! ʻI he taimi naʻe lau ai ia ʻe he sekelitalí kia Siosaiá, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke ne fai ʻa e meʻa lahi ange ke tauhi kakato kia Sihová. Naʻá ne toe fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko hono olá, ko e kakaí “naʻe ʻikai te nau afe mei he angimui kia Sihova” lolotonga ʻa e kei moʻui ʻa Siosaiá.—2 Kal. 34:27, 33.
19 Kapau ʻokú ke kei siʻi, ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki kia Siosaia pea feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova. ʻOku pau pē naʻe ako ʻa Siosaia meia Tuʻi Manase, ʻa ʻene kui tangata fakatomalá, ʻo pehē ʻoku loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemole. ʻE lava mo koe foki ke ke ako mei he kau taʻumotuʻa ʻi ho fāmilí mo e fakatahaʻangá. ʻE lava ke nau tala atu ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo fai ʻe Sihova maʻa kinautolú. Pehē foki, manatuʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Siosaia ʻi he hili ʻene ako ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he Folofolá. Naʻá ne vēkeveke ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea fai leva ʻa e ngaahi liliu. ʻI hoʻo lau ʻa e Folofolá, te ke toe ongoʻi papau ange nai ai ke talangofua kia Sihova. Ko hono olá, ʻe mālohi ange ai ho kaumeʻa mo iá pea te ke ongoʻi fiefia ange ai. Te ke loto leva ke tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihova. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 34:18, 19.) ʻI he taimi ʻokú ke ako ai ʻa e Tohi Tapú, te ke toe ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngāue ki he ʻOtuá. Kapau ko ia, feingaʻaki ho lelei tahá ke ke fai ʻa e ngaahi liliu ko ení, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosaiá.
TAUHI KIA SIHOVA ʻI HE LOTO KAKATO!
20, 21. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tatau ai ʻa e tuʻi ʻe toko fā naʻa tau lāulea ki aí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
20 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tuʻi ʻe toko fā ko eni ʻo Siutá ʻa ia naʻa nau tauhi kia Sihova ʻi he loto kakató? Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau tangata ko ení ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea lotu kiate ia ʻi he kotoa ʻenau moʻuí. Naʻa nau falala kiate ia ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai kinautolu ʻe honau ngaahi fili mālohí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻa nau tauhi kia Sihova koeʻuhí naʻa nau ʻofa ʻiate ia.
21 Neongo naʻe taʻehaohaoa ʻa e tuʻi ʻe toko fā ko ení pea nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki, naʻe hōifua ʻa Sihova kiate kinautolu. Naʻá ne vakai ki he meʻa naʻe ʻi honau lotó pea ʻiloʻi naʻa nau ʻofa moʻoni ʻiate ia. Ko kitautolu foki ʻoku tau taʻehaohaoa pea fai ʻa e ngaahi fehālaaki. Ka ʻe hōifua mai ʻa Sihova ʻi he taimi ʻokú ne vakai hifo ai ʻoku tau tauhi kiate ia ʻi he loto kakató. ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi fehālaaki ʻa e ngaahi tuʻi ko ení.