KAVEINGA TEFITO | KO HA TOKOTAHA MOʻONI ʻA SĒTANE?
Ko Sētané ko ha Tuʻunga Pē Ia ʻo e Koví?
ʻOku faingofua ke pehē ko e Sētane ko ia ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú ko ha tuʻunga pē ia ʻo e koví kotoa. Ka ko e meʻa ia ʻoku akoʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku fakamatalaʻi ai ʻi he Tohi Tapú naʻe talanoa tonu ʻa Sētane mo Sīsū Kalaisi pea pehē ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú? Fakakaukau angé ki he fetalanoaʻaki ʻe ua ko ení.
FETALANOAʻAKI ʻA SĒTANE MO SĪSŪ
ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻe feinga ʻa e Tēvoló ke fakataueleʻi ia ʻaki ha ʻahiʻahi ʻe tolu. ʻUluakí, naʻe feinga mālohi ʻa Sētane ke tenge ʻa Sīsū ke ne ngāueʻaki hono mālohi naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻi ha founga siokita ke fakatōliʻa ʻene fiekaiá. Hili iá, naʻe feinga ʻa e Tēvoló ke ʻai ʻe Sīsū ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhí ke tohoakiʻi mai ʻa e tokangá kiate ia. Fakaʻosí, naʻe tuʻuaki ange ʻe Sētane kia Sīsū ʻa e tuʻunga-pule ki he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní ke fetongiʻaki haʻane kiʻi lotu ange. Naʻe talitekeʻi kotoa ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻohofi olopoto ko eni ʻe tolú, ʻi heʻene ʻoatu ʻa e tali taki taha mei he Tohi Tapú.—Mātiu 4:1-11; Luke 4:1-13.
Ko hai naʻe talanoa ki ai ʻa Sīsuú? Ko e tuʻunga pē ʻo ha kovi naʻe ʻi loto ʻiate ia? Fakatatau ki he Tohi Tapú, ko Sīsū “kuo ʻosi ʻahiʻahiʻi ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo hangē ko kitautolú, kae ʻikai ʻi ai haʻane angahala.” (Hepelū 4:15) ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻikai te ne fai ha angahala, pea naʻe ʻikai ʻilo ha kākā ʻi hono ngutú.” (1 Pita 2:22) Naʻe kei haohaoa ai pē ʻa Sīsū, ʻi heʻene tauhi maʻu ʻa e ʻalunga ʻo e anga-tonú. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ha tuʻunga ʻo e koví ke tupulekina ʻiate ia. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai ke talanoa ʻa Sīsū ki ha tuʻunga pē ʻo ha kovi ʻi loto ʻiate ia; naʻá ne talanoa ki he tokotaha moʻoni.
Ko ha fetalanoaʻaki tatau ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakamoʻoni lahi ange ko Sētané ko e tokotaha moʻoni ia.
Manatuʻi naʻe tuʻuaki ange ʻe he Tēvoló kia Sīsū ʻa e tuʻunga-pule ʻo e māmaní ke fetongiʻaki haʻane kiʻi lotu ange. (Mātiu 4:8, 9) ʻE taʻeʻuhinga ʻa e tuʻuaki ko ení kapau naʻe ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ʻa Sētane. Tānaki atu ki aí, naʻe ʻikai fehuʻia ʻe Sīsū hono taukaveʻi ʻe Sētane ʻa e mafai fakaueʻiloto ko iá.
Hili hono talitekeʻi ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, ko e Tēvoló naʻá ne “mavahe meiate ia kae ʻoua ke ʻi ai ha toe taimi faingamālie.” (Luke 4:13) ʻI he tuʻunga ko ení ʻoku hā nai ko Sētane ko ha tuʻunga pē ʻo e koví pe ko ha tokotaha loto-taʻeʻunua mo loto-fefeka?
Fakatokangaʻi “naʻe haʻu ha kau ʻāngelo pea kamata ke nau tokoni” kia Sīsū. (Mātiu 4:11) Naʻe ʻoange ʻe he kau ʻāngelo sino fakalaumālie ko ení ha fakalototoʻa mo ha tataki ʻaonga kia Sīsū? Ko ia tofu pē. Ko e hā leva te tau tui ai ko Sētané ko ha tuʻunga pē ia ʻo e koví kae ʻikai ko e meʻamoʻui laumālie?
FETALANOAʻAKI ʻA SĒTANE MO E ʻOTUÁ
Ko e fetalanoaʻaki hono ua ko ení ʻoku fekauʻaki ia mo e talanoa ki he tangata manavahē-ʻOtua ko Siopé. ʻI he talanoa ko iá, ʻoku lave ai ki ha fetalanoaʻaki ʻe ua ʻi he vahaʻa ʻo e Tēvoló mo e ʻOtuá. ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siope ʻi heʻene anga-tonú. Naʻe taukaveʻi ʻe Sētane naʻe tauhi pē ʻa Siope ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita, ʻo fakahuʻunga ai naʻe totongiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mateaki ʻa Siopé. Ko hono moʻoní, naʻe fakahaaʻi heni ʻe he Tēvoló ʻokú ne ʻiloʻi lelei ange ʻa Siope ʻi he ʻOtuá. Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa Sētane ke ne toʻo atu ʻa e ngaahi koloa ʻa Siopé, ko ʻene fānaú pea naʻa mo ʻene moʻui leleí.a ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe hā mahino naʻe moʻoni ʻa Sihova ʻi he fekauʻaki mo Siopé pea naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa Sētane ko e tokotaha loi. Naʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa Siope ʻi heʻene anga-tonú.—Siope 1:6-12; 2:1-7.
ʻI he ngaahi fetalanoaʻaki ko eni ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo Sētané, naʻe talanoa nai ʻa Sihova ki ha tuʻunga pē ʻo ha kovi ʻi loto ʻiate ia? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e meʻa ki he ʻOtua—ko hono ʻalunga ʻoku haohaoa.” (2 Sāmiuela 22:31) ʻOku toe pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻOku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni, ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Māfimafi-Aoniú.” (Fakahā 4:8) ʻOku ʻuhinga ʻa e māʻoniʻoní ki he maʻa, toputapu pea mamaʻo ia mei he angahalá. ʻOku haohaoa mo taʻemele ʻa Sihova. ʻOku ʻikai lava ke ne maʻu ha faʻahinga ʻulungaanga kovi pē.
Ko e ola ʻo e fetalanoaʻaki ʻa Sētane mo e ʻOtuá naʻe hoko moʻoni ia ki he tangata ko Siopé
Kae kehe, ʻoku taukaveʻi ʻe he niʻihi naʻe ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ʻa Siope, ko ia ko e kotoa ʻo e fetalanoaʻakí ko ha talanoa fakatātā pē ia. Ka ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e taukaveʻi ko ení? ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu ʻe niʻihi ko Siopé ko e tokotaha moʻoni. Ko e fakatātaá, ʻi he Sēmisi 5:7-11, ʻoku tau ʻiloʻi ai hono ngāueʻaki ʻa Siope ko e faʻifaʻitakiʻanga ke ueʻi ai ʻa e kau Kalisitiané ke nau kātekina ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, pea ko ha fakafiemālie ia ʻi hono fakamanatu mai ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kātaki peheé. Ko e hā ha ʻaonga ʻo e faʻifaʻitakiʻanga ko iá kapau naʻe ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ʻa Siope pea ko e ngaahi ʻohofi meia Sētané ko ha talanoa loi pē? Tānaki atu ki aí, ʻoku fakakau ʻa Siope fakataha mo Noa mo Taniela ʻi he kau tangata māʻoniʻoni ʻe toko tolu ʻoku hiki ʻi he ʻIsikeli 14:14, 20. Ko e tokotaha moʻoni ʻa Siope ʻo hangē pē ko Noa mo Tanielá, ko e tangata naʻe tui mālohi. Kapau ko Siopé ko e tokotaha moʻoni, ʻikai ko e tokotaha moʻoni naʻá ne fakafepakiʻi iá pea ko e tupuʻanga ia ʻo e fakatangá?
ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko Sētané ko e tokotaha laumālie moʻoni ia. Te ke fifili nai, ‘ʻOkú ne fakatupunga ha faingataʻa kiate au mo hoku fāmilí ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni?’
FĒFĒ HOTAU ʻAHÓ NI?
Sioloto atu ki ha kulupu ʻo ha kau faihia ʻoku fakafokifā ʻenau matua atu ki ho koló. Ko e moʻoni, ʻe hōloa ai ʻa e malu fakafoʻituitui mo e tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻo e kakaí. Fakakaukau ki ha talanoa meimei tatau: Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó—ko ha ngaahi meʻa moʻui laumālie moʻoni, ʻa ia naʻa nau angatuʻu ki he ʻOtuá ʻo hangē ko Sētané—naʻe fakafokifā pē hono lī hifo ki he māmaní. Ko e hā ʻa e olá? Sai, fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke sio ki ai ʻi he ngaahi ongoongo fakalotofonuá pea mo tuʻapuleʻangá.
ʻOkú ke sio ki he fakautuutu ʻo e ʻulungaanga koví, ngaahi tōʻonga fakamālohí, neongo ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻo e ngaahi feinga fakamāmani lahi ke taʻofi iá?
ʻOkú ke sio ki he fakautuutu ʻo e fakafiefia ʻoku hā ai ʻa e ngāue fakafaʻahikehé, neongo e hohaʻa ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi?
ʻOkú ke sio ki hono fakaʻauha taʻetuku ʻo e ʻātakaí, neongo ʻa e ngaahi ngāue loto-moʻoni ke fakahaofi iá?
ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻoku hala mafatukituki ʻi he sōsaietí—ko ha mālohi ʻokú ne teke ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau tō ki he faingataʻá?
Kātaki ʻo fakatokangaʻi ʻa e lau ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ʻoku tekemui ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku lolotonga hokó: “Naʻe lī hifo ʻa e fuʻu talākoní, ʻa e ngata ʻo onoʻahó, ʻa e tokotaha ʻoku ui ko e Tēvoló mo Sētané, ʻa ia ʻokú ne takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí; naʻe lī hifo ia ki he māmaní, pea naʻe lī fakataha hifo mo ia ʻene kau ʻāngeló. . . . ʻOiauē ʻa e māmaní pea mo e tahí, koeʻuhi kuo ʻalu hifo ʻa e Tēvoló kiate kimoua, ʻokú ne ʻita lahi, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí.” (Fakahā 12:9, 12) ʻI he lāulea ki he ngaahi fakamoʻoni ko ení, kuo fakamulituku ai ʻa e kakai tokolahi ko Sētané ko e tokotaha laumālie fakatuʻutāmaki, ko e tokotaha ia ʻokú ne tākiekina mālohi ʻa e māmani takatakai ʻiate kitautolú.
Te ke fifili nai ki he founga ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e maluʻangá. Ko ha fifili mahuʻinga ia. Ko e kupu hono hokó te ne ʻomai ai ha ngaahi tokoni ʻaonga.
a Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú.