Tokoniʻi ʻa e Fānau ʻa e “Kau Mulí”
“ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.”—3 SIONE 4.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e palopalema ʻoku hokosia ʻe he fānau tokolahi ʻoku hiki ki ha fonua ʻe taha? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu ko ení?
“MEI HE kei valevalé, naʻá ku lea ʻi he lea tuʻufonua ʻeku ongo mātuʻá ʻi ʻapi pea ʻi he fakatahaʻangá,” ko e lau ia ʻa Joshua. “Ka ʻi heʻeku ʻalu ki he akó, naʻe kamata ke u saiʻia ʻi he lea ʻa e feituʻú. ʻI ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ku lea pē ʻi he lea ʻa e feituʻú. Naʻe ʻikai malava ke u mahinoʻi ʻa e ngaahi fakatahá, pea ʻikai haʻaku ʻilo ki he anga fakafonua ʻeku ongo mātuʻá.” Ko e hokosia ʻa Joshua ko e meʻa anga-maheni.
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku laka hake ʻi he kakai ʻe toko 240,000,000 ʻoku ʻikai ke nau nofo ʻi he fonua naʻe fanauʻi ai kinautolú. Kapau ko ha mātuʻa koe ʻokú ke hiki ki ha fonua ʻe taha, ʻe lava fēfē ke ke ʻoange ki hoʻo fānaú ʻa e faingamālie lelei taha ʻe malavá ke nau ako ai ke ʻofa kia Sihova pea nau ‘ʻaʻeva ʻi he moʻoní’? (3 Sio. 4) Pea ʻe lava fēfē ke tokoni ʻa e niʻihi kehé?
NGAAHI MĀTUʻA, FOKOTUʻU HA FAʻIFAʻITAKIʻANGA LELEI
3, 4. (a) ʻE lava fēfē ke fokotuʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki heʻenau fānaú? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ʻamanekina ʻe he ngaahi mātuʻá mei heʻenau fānaú?
3 Ngaahi mātuʻa, ko hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kapau ʻoku mou loto ke maʻu ʻe hoʻomou fānaú ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova pea moʻui taʻengata. ʻI he taimi ʻoku sio ai hoʻomou fānaú ʻoku mou “fuofua kumi ki he Puleʻangá,” ʻoku nau ako ai ke fakafalala ʻenau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó kia Sihova. (Māt. 6:33, 34) Fakamuʻomuʻa ʻa hoʻomou ngāue kia Sihová kae ʻikai ko e kumi ki he ngaahi meʻa fakamatelie lahi ange. Moʻui fakapotopoto pea feinga ke fakaʻehiʻehi mei ha moʻua. Kumi ki he “koloa ʻi hēvani,” ʻa ia ko e hōifua ʻa Sihová, kae ʻikai ko e kumi ki he paʻangá pe ko e “lāngilangi ʻo e tangatá.”—Lau ʻa e Maʻake 10:21, 22; Sione 12:43.
4 ʻOua ʻaupito ʻe fuʻu femoʻuekina ʻo ʻikai ai hamou taimi ki hoʻomou fānaú. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻoku mou laukauʻaki kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau fili ai ke fakamuʻomuʻa ʻa Sihova kae ʻikai ko e kumi ki he ongoongoá pe ko e paʻangá, maʻanautolu pe maʻamoutolu. Fakaʻehiʻehi mei he fakakaukau hala ʻo e pehē ʻoku totonu ke tokonaki ʻe he fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá ha moʻui mātuʻaki fakafiemālie. Manatuʻi, “ʻoku ʻikai ʻamanekina ʻa e fānaú ke nau tātānaki meʻa maʻa ʻenau ngaahi mātuʻá, ka ko e ngaahi mātuʻá maʻa ʻenau fānaú.”—2 Kol. 12:14.
NGAAHI MĀTUʻA, FEINGA KE IKUʻI ʻA E PALOPALEMA ʻI HE LEÁ
5. Ko e hā kuo pau ai ke toutou lea ʻa e ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú fekauʻaki mo Sihová?
5 Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ʻoku haʻu ʻa e kakai “mei he ngaahi lea kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá” ki he kautaha ʻa Sihová. (Sāk. 8:23) Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mahinoʻi lelei ʻe hoʻomou fānaú ʻa e lea ʻoku mou lea aí, ʻe lava ke faingataʻa kiate kimoutolu hono akoʻi ʻa e moʻoní kiate kinautolu. Ko e kau ako Tohi Tapu mahuʻinga taha kinautolu ʻoku mou maʻú, pea ko ʻenau “hoko ʻo ʻiloʻi” ʻa Sihová ʻe kaunga ia ki heʻenau moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) Ke hoko hoʻomou kiʻi tamá ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sihová, kuo pau ke mou toutou “leaʻaki ia.”—Lau ʻa e Teutalōnome 6:6, 7 .
6. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻe maʻu ʻe hoʻomou fānaú mei hono ako ʻa e lea ʻoku mou lea aí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
6 Ngalingali ʻe ako ʻe hoʻomou fānaú ʻa e lea ʻa e feituʻú ʻi he ʻapiakó pea mei he niʻihi kehé. Ka te nau ako ʻa e lea ʻoku mou leaʻakí ʻi hoʻomou talanoa maʻu pē mo kinautolú. ʻI he taimi ʻoku lea ai hoʻomou fānaú ʻi he lea ʻoku mou lea aí, ʻe faingofua ange ai ke mou talanoa mo fakahaaʻi atu ʻenau ongoʻí. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaonga kehe. ʻI he taimi ʻoku lea ai ʻa e fānaú ʻi ha toe lea ʻe tahá, ʻoku lelei ange ai ʻenau malava fakaefakakaukaú pea tokoniʻi ai kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. ʻOku nau toe maʻu ai ʻa e faingamālie ke fai ha meʻa lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. “Ko e kau ki ha fakatahaʻanga lea mulí ʻoku fakalata,” ko e lau ia ʻa Carolina, ʻa ia ko ʻene ongo mātuʻá ʻokú na hiki ki ha fonua kehe. “Pea ʻoku fakafiefia ke tokoni ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.”
7. Ko e hā ʻe lava ke mou faí kapau ʻoku hoko ʻa e leá ko ha pole ia ʻi homou fāmilí?
7 Kae kehe, ʻi hono ako ʻe he fānau ʻa e kau hiki ki ha fonua mulí ʻa e anga fakafonuá mo e leá, ʻe mole nai mei he niʻihi ʻo kinautolu ʻenau holi mo ʻenau malava ke fetuʻutaki ʻi he lea ʻoku lea ai ʻenau ngaahi mātuʻá. Ngaahi mātuʻa, kapau ko e meʻa eni ʻoku hoko ki hoʻomou fānaú, ʻe lava ke mou ako ha kiʻi lea ʻa e feituʻú? ʻE faingofua ange ke mou ʻohake hoʻomou fānaú ko e kau Kalisitiane kapau ʻoku mou mahinoʻi ʻenau fetalanoaʻakí, fakafiefiá mo e ngāue fakaakó pea kapau ʻoku malava ke mou talanoa hangatonu mo ʻenau kau faiakó. Ko e moʻoni ko hono ako ha lea foʻoú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, feinga mo e anga-fakatōkilalo. Ka ʻoku mahuʻinga moʻoni ia. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku ʻi ai haʻamou kiʻi tama ʻoku tuli, ʻikai te mou feinga ke ako ʻa e lea fakanoá ke mou lava ai ʻo fetuʻutaki mo ia? Ko ha kiʻi tama ʻoku fetuʻutaki lelei taha ʻi ha lea kehe ʻoku tuha ke fai ki ai ha tokanga makehe, ʻikai te mou loto-tatau ki ai?a—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
8. ʻE lava fēfē ke mou tokoniʻi hoʻomou fānaú kapau ʻoku ʻikai ke mou poto lelei ʻi he lea ʻa e feituʻú?
8 ʻE mātuʻaki faingataʻa nai ki he niʻihi ʻo e ngaahi mātuʻa ʻoku hiki mai mei ha fonua ʻe taha ke nau pōtoʻi ʻi he lea foʻou ʻa ʻenau fānaú. ʻOku ʻai ai heni ke faingataʻa ki he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau mahinoʻi ʻa e “ngaahi tohi māʻoniʻoní.” (2 Tīm. 3:15) Kapau ko homou tuʻunga iá, ʻe lava ke mou kei tokoniʻi hoʻomou fānaú ke nau ʻilo mo ʻofa kia Sihova. “Ko hono mahinoʻi ʻe heʻemau faʻē taʻemalí ʻa e lea ʻoku mau mahinoʻi lelei tahá naʻe fakangatangata pē, pea ko au mo hoku fanga tuofāfiné naʻe ʻikai ke mau poto lelei ʻi heʻene leá,” ko e lau ia ʻa e tokotaha mātuʻa ko Shan. “Ka ʻi heʻemau sio ki heʻene ako, lotu mo fai hono lelei tahá ke fakahoko ʻa e lotu fakafāmilí ʻi he uike kotoa pē, naʻa mau mahinoʻi ai ko hono ʻiloʻi ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki mahuʻinga.”
9. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fānau ʻe fiemaʻu nai ke nau ako ʻi ha lea ʻe uá?
9 ʻOku fiemaʻu nai ki he fānau ʻe niʻihi ke nau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi he lea ʻe ua. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau lea ʻi he lea ʻe taha ʻi he ʻapiakó pea lea ʻe taha ʻi ʻapi. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ngāueʻaki ai ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ʻū tohi, ngaahi hiki-leʻo mo e ngaahi vitiō ʻi he ongo leá fakatouʻosi. ʻOku hā mahino, kuo pau ke ngāue mālohi ange ʻa e ngaahi mātuʻa ʻoku hiki mai mei ha fonua ʻe tahá koeʻuhí ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ʻo ofi kia Sihova.
KO E FAKATAHAʻANGA LEA FĒ ʻOKU TOTONU KE MOU KAU KI AÍ?
10. (a) Ko hai kuo pau ke ne fili pe ko e fakatahaʻanga lea fē ke kau ki aí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke fai ʻe he ngaahi ʻuluʻi fāmilí ki muʻa ke nau fai ha filí?
10 ʻI he taimi ʻoku nofo mamaʻo ai ʻa e “kau mulí” mei he Kau Fakamoʻoni kehe ʻoku nau lea ʻi heʻenau leá, ʻoku fiemaʻu ke nau feohi mo ha fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú. (Saame 146:9) Ka ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga ofi mai ʻoku nau ngāueʻaki ʻenau lea tuʻufonuá, kuo pau ke fili ʻe he ʻuluʻi fāmilí ʻa e fakatahaʻanga ʻoku lelei taha ki he fāmilí. Ki muʻa ke fai ha filí, te ne fakakaukau fakalelei mo lotu fekauʻaki mo ia. Te ne toe talanoa foki mo hono uaifí mo e fānaú. (1 Kol. 11:3) Ko e hā te ne fakakaukau ki aí? Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi ia ke fai ʻa e filí?
11, 12. (a) ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e leá ki he lahi ʻo e ʻaonga ʻoku maʻu ʻe ha kiʻi tama mei he ngaahi fakatahá? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai loto ai ʻa e fānau ʻe niʻihi ke ako ʻa e lea ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá?
11 Kuo pau ke fakakaukauʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fiemaʻu moʻoni ʻenau fānaú. Ke mahinoʻi lelei ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú, ʻoku fiemaʻu ʻe he fānaú ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi ha ngaahi houa siʻi pē ʻo e fakahinohino Fakatohitapu ʻi he uike taki taha ʻi he ngaahi fakatahá. Kae fakakaukau ki heni: ʻI he ngaahi fakataha ʻoku fai ʻi he lea ʻoku nau mahinoʻi lelei tahá, ʻoku maʻu ʻaonga pē nai ʻa e fānaú ʻi heʻenau ʻi aí, ʻo ako nai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ʻiloʻi ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE ʻikai ke pehē nai ʻa e tuʻungá ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke mahinoʻi kakato ai ʻe he fānaú ʻa e leá. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 14:9, 11.) Pea ko e lea tuʻufonua ʻa ha kiʻi tama ʻe ʻikai ke hoko maʻu pē ko e lea ia te ne ueʻi ʻa e anga ʻene fakakaukaú mo ʻene ongoʻí. Ko e moʻoni, ko e fānau ʻe niʻihi ʻe lava ke nau fai ha ngaahi tali, ngaahi tuʻuaki mo ha ngaahi konga ʻi he lea ʻenau ngaahi mātuʻá ka ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi moʻoni ai ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongoʻí tonu.
12 Pehē foki, ʻoku ʻikai ko e leá pē ʻokú ne tākiekina ʻa e loto ʻo ha kiʻi tama. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Joshua, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá. ʻOku pehē ʻe hono tuofefine ko Esther: “Ki he fānau īkí, ko e lea, anga fakafonua mo e lotu ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá ʻoku haʻu fakataha ia.” Kapau ʻoku ongoʻi ʻe he fānaú ʻoku ʻikai ko e konga kinautolu ʻo e anga fakafonua ʻenau ngaahi mātuʻá, heʻikai nai ke nau loto ke ako ki he lea mo e lotu ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi mātuʻa ʻoku hiki mai mei ha fonua ʻe taha?
13, 14. (a) Ko e hā naʻe hiki ai ha ongo meʻa ʻe taha mo hona fāmilí ki ha fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú? (e) Naʻe anga-fēfē hono tauhi ʻe ha ongo mātuʻa ke mālohi hona vahaʻangatae mo Sihova?
13 ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻenau fānaú ʻi heʻenau saiʻia fakafoʻituituí. (1 Kol. 10:24) ʻOku pehē ʻe he tamai ʻa Joshua mo Esther, ko Samuel: “Ko au mo hoku uaifí ʻokú ma siofi ʻema fānaú ke ʻilo pe ko e hā ʻa e lea ʻoku nau tupu fakalaumālie aí, pea naʻá ma lotu ki ha poto. Ko e talí naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ma ʻiloʻi tonu ʻoku feʻungamālié. Ka ʻi he taimi naʻá ma sio ai naʻa nau maʻu ʻa e kiʻi ʻaonga siʻisiʻi mei he ngaahi fakataha ʻi heʻema leá, naʻá ma fili ai ke hiki ki he fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú. Naʻa mau kau fakataha ʻi hono maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakatahá pea kau ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻa mau toe fakaafeʻi ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻi he feituʻú ke mau kai meʻakai mo ʻeva fakataha. Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni naʻe tokoniʻi ai ʻema fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e fanga tokouá pea ʻiloʻi ʻa Sihova, ʻo ʻikai ko honau ʻOtua pē kae toe pehē foki ko ʻenau Tamai mo e Kaumeʻa. Naʻá ma vakai ki he meʻá ni naʻe mātuʻaki mahuʻinga ange ia ʻi heʻenau mahinoʻi lelei ʻa ʻema leá.”
14 ʻOku tānaki mai ʻe Samuel: “Ke ʻai ke ma mālohi fakalaumālié, ko au mo hoku uaifí naʻá ma toe maʻu ʻa e ngaahi fakataha heʻema leá. Naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻa e moʻuí, pea naʻá ma helaʻia. Ka naʻá ma fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tāpuakiʻi ʻema ngaahi feingá mo e feilaulaú. Ko ʻema fānau ʻe toko tolú ʻoku nau tauhi kotoa kia Sihova ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.”
MEʻA ʻE LAVA KE FAI ʻE HE TOʻUTUPÚ
15. Ko e hā naʻe ongoʻi ai ʻe ha tuofefine ko Kristina ʻe lava ke ne fai ʻa e ngāue lelei ange ʻi ha fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú?
15 ʻI he tupu hake ʻa e fānaú, ʻoku nau ʻiloʻi nai te nau malava ke tauhi lelei ange kia Sihova ʻi ha fakatahaʻanga ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e lea ʻoku nau mahinoʻi lelei tahá. Kapau ko ia, ʻoku totonu ki he ngaahi mātuʻá ke ʻoua te nau ongoʻi ʻoku talitekeʻi kinautolu ʻe heʻenau fānaú. “Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻi he lea ʻa ʻeku ongo mātuʻá, ka ko e lea naʻe leaʻaki ʻi he ngaahi fakatahá naʻe fuʻu faingataʻa ia kiate au,” ko e manatu ia ʻa Kristina. “ʻI heʻeku taʻu 12, naʻá ku maʻu ha fakataha-lahi ʻi he lea ʻoku leaʻaki ʻi he ʻapiakó. Ko e ʻuluaki taimi ia naʻá ku mahinoʻi ai ko e meʻa naʻá ku fanongo ki aí ko e moʻoní ia! Ko e liliu ʻe taha naʻe hokó ko e taimi naʻá ku kamata lotu ai ʻi he lea ʻoku leaʻaki ʻi he ʻapiakó. Naʻe lava ai ke u lea kia Sihova mei hoku lotó!” (Ngā. 2:11, 41) ʻI he taimi naʻe taʻu 18 ai ʻa Kristina, naʻá ne lāulea ki he meʻá ni mo ʻene ongo mātuʻá pea fili ke hiki ki ha fakatahaʻanga ʻoku leaʻaki ai ʻa e lea ʻi he feituʻú. ʻOkú ne pehē: “Ko e ako fekauʻaki mo Sihova ʻi he lea ʻoku leaʻaki ʻi he ʻapiakó naʻá ne ueʻi au ke u fai ha ngāue.” Naʻe hoko leva ʻa Kristina ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu pea ʻokú ne fiefia ʻaupito.
16. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa Nadia ʻi heʻene nofo pē ʻi he fakatahaʻanga lea mulí?
16 Toʻutupu, ʻoku mou fakakaukau te mou saiʻia ange ke hoko ko e konga ʻo ha fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú? Kapau ko ia, ʻeke hifo kiate koe ʻa e ʻuhingá. Ko e hiki ki he fakatahaʻanga ko iá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova? (Sēm. 4:8) Pe koeʻuhí ko e ʻikai te ke loto ke siofi koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí pe koeʻuhí ʻoku ʻikai te ke loto ke fai ha feinga? “ʻI he taimi naʻá ku aʻu ai mo e toenga ʻo e fānaú ki he taʻu hongofulu tupú, naʻa mau loto ke hiki ki he fakatahaʻanga ʻoku lea ʻi he lea ʻa e feituʻú,” ko e lau ia ʻa Nadia, ʻa ia ʻoku ngāue he taimí ni ʻi he Pētelí. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ko e hiki ko iá ʻe ʻikai ke lelei ia ki he vahaʻangatae ʻena fānaú mo Sihová. “ʻI he taimi ní ʻoku mau houngaʻia ʻi he ngāue mālohi ʻemau ongo mātuʻá ke akoʻi kimautolu ki heʻena leá pea tuku pē kimautolu ʻi he fakatahaʻanga lea mulí. Kuo lelei ange ai ʻemau moʻuí pea lahi ai ʻa e faingamālie ke mau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa Sihova.”
FOUNGA ʻE LAVA KE TOKONI AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
17. (a) Ko hai naʻe ʻoange ki ai ʻe Sihova ʻa e fatongia ki hono ʻohake ʻo e fānaú? (e) ʻE lava fēfē ke maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ha tokoni ki hono akoʻi ʻa e moʻoní ki heʻenau fānaú?
17 Kuo ʻoange ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia ke akoʻi ʻa e moʻoní ki heʻenau fānaú. Naʻe ʻikai ke ne ʻoange ia ki he fanga kuí pe ko ha toe taha kehe. (Lau ʻa e Palōveepi 1:8; 31:10, 27, 28.) Neongo ia, ko e ngaahi mātuʻa ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e lea ʻoku leaʻaki ʻi he feituʻú te nau fiemaʻu nai ha tokoni ke aʻu ai ki he loto ʻenau fānaú. ʻI he taimi ʻoku kole tokoni ai ʻa e ngaahi mātuʻá, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻoku nau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he fatongia ke ʻohake ʻenau fānaú. Ka, ʻe lava ke hoko ia ko e konga ʻo hono ʻohake ʻenau fānaú “ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.” (ʻEf. 6:4) Ko e fakatātaá, ʻe kole nai ʻe he ngaahi mātuʻá ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ha ngaahi fokotuʻu ki hono fai ʻo e lotu fakafāmilí pea ki ha tokoni ʻi hono kumi ha ngaahi kaumeʻa lelei maʻa ʻenau fānaú.
ʻOku maʻu ʻaonga fakatouʻosi ʻa e fānaú mo e ngaahi mātuʻá mei he feohi mo e fakatahaʻangá (Sio ki he palakalafi 18, 19)
18, 19. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he kau Kalisitiane kehé ʻa e toʻutupú? (e) Ko e hā kuo pau ke hokohoko atu hono fai ʻe he ngaahi mātuʻá?
18 Ke tokoni ki heʻenau fānaú, ʻoku fakaafeʻi nai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi fāmili kehe ke nau kau fakataha ʻi he lotu fakafāmilí ʻi he taimi ki he taimi. Pehē foki, ʻoku ako ʻa e toʻutupu tokolahi mei he kau Kalisitiane kehé ʻi he taimi ʻoku nau ʻalu ai mo kinautolu ʻi he malangá pea fai fakataha ha ngaahi meʻa. (Pal. 27:17) “ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e fanga tokoua naʻa nau tokangaʻi aú,” ko e lau ia ʻa Shan, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá. “ʻI he taimi naʻa nau tokoniʻi ai au ʻi heʻeku ngaahi konga ki he fakatahá, naʻe lahi maʻu pē ʻa e meʻa naʻá ku akó. Pea naʻá ku fiefia ʻi heʻemau feohi fakatahá.”
19 Ko e moʻoni, ko e faʻahinga ʻoku fili ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoni ki heʻenau fānaú ʻoku totonu ke nau fakalototoʻaʻi maʻu pē kinautolu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE lava ke nau fai eni ʻaki ʻenau lea lelei fekauʻaki mo e ngaahi mātuʻá pea ʻoua ʻe faʻao ʻa e fatongia ʻo e ngaahi mātuʻá ke ʻohake ʻenau fānaú. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻoku tokoní ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei ha tōʻonga pē ʻe lava ke maʻuhala ai ha niʻihi ʻi loto pe ʻi tuʻa mei he fakatahaʻangá ʻoku hala fakaeʻulungaanga. (1 Pita 2:12) Neongo ʻe kole tokoni nai ʻa e ngaahi mātuʻá ki he niʻihi kehé, ko honau fatongia ia ke kei akoʻi ʻa e moʻoní ki heʻenau fānaú. Kuo pau ke nau vakaiʻi fakalelei ʻa e tokoni ʻoku ʻoange ʻe he kau Kalisitiane kehé.
20. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ke nau hoko ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova?
20 Ngaahi mātuʻa, lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová, pea feinga ke fai hoʻomou lelei tahá. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 15:7.) Fakamuʻomuʻa ʻa e kaumeʻa ʻa hoʻomou kiʻi tamá mo Sihová ʻi he meʻa ʻoku mou saiʻia aí. Fai ha meʻa pē ʻe lava ke mou faí ke fakapapauʻi ʻoku aʻu ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he loto ʻo hoʻomou kiʻi tamá. ʻOua ʻaupito te mou taʻefalala ʻe lava ke hoko hoʻomou kiʻi tamá ko ha sevāniti ʻa Sihova. ʻI he taimi ʻoku muimui ai hoʻomou fānaú ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mo hoʻomou faʻifaʻitakiʻanga leleí, te mou ongoʻi ai ʻo hangē ko e ongoʻi ʻa e ʻapositolo ko Sioné fekauʻaki mo ʻene fānau fakaefakatātaá: “ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.”—3 Sio. 4.
a Sio ki he kupu “ʻE Lava Ke Ke Ako ha Toe Lea ʻe Taha!” ʻi he ʻĀ Hake! ʻo ʻEpeleli 2007, peesi 10-12.