Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Matakesikā
“ʻI HEʻEKU fanongo ki he ngaahi hokosia ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻa naʻe ngāue ʻi he ngaahi feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo ha kau tāimuʻá, naʻá ku fakaʻamu ai foki ke ʻahiʻahiʻi ʻa e fiefia ko iá,” ko e lau ia ʻa Sylviana, ko ha tāimuʻa ʻi hono taʻu 20 tupú. “Ka,” ʻokú ne hoko atu, “naʻá ku manavahē naʻa ʻikai te u lavaʻi ʻa e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.”
ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ongoʻi naʻe fakamatala ki ai ʻa Sylviana? ʻOkú ke fakaʻamu mo koe foki ke ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo ha kau ngāue ki he Puleʻangá, ka ʻokú ke fifili pe ʻe faifai ange peá ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá? Kapau ko ia, ʻoua ʻe loto-siʻi! ʻI he tokoni ʻa Sihová, kuo lavameʻa ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe laui afe ʻi hono ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga naʻá ne taʻofi kinautolu mei hono fakalahi atu ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ke ʻiloʻi ʻa e anga hono fakaava ʻe Sihova ʻa e matapā ki he niʻihi ʻo kinautolú, te tau ʻaʻahi ki Matakesikā, ʻa e motu lahi taha hono fā ʻi he māmaní.
ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuohilí, kuo ō ai ʻa e kau malanga mo e kau tāimuʻa faivelenga ʻe toko 70 tupu mei he fonua ʻe 11a ke ngāue ʻi he feituʻu fua lahi ko eni ʻi ʻAfiliká, ʻa ia ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai ʻe he kakai tokolahi ʻa e Tohi Tapú. Pehē foki, kuo loto-lelei ʻa e kau malanga tokolahi ʻi he feituʻú ke nau hiki ke tokoni ki hono fakamafola ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he feituʻu kotoa ʻo e fuʻu motu lahi ko ení. Tau sio heni ke ʻiloʻi lelei ha niʻihi ʻo kinautolu.
IKUʻI ʻA E MANAVAHEÉ MO E LOTO-SIʻÍ
Perrine mo Louis
Ko Louis mo Perrine, ko ha ongo meʻa ʻi hona taʻu 30 tupú, naʻá na hiki mei Falanisē ki Matakesikā. Naʻá na fakakaukau ʻi ha ngaahi taʻu ki hano fakalahi atu ʻena ngāue fakafaifekaú ʻi haʻana hiki ki muli, ka naʻe toumoua ke hiki ʻa Perrine. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ku manavahē ʻi he ʻalu ki ha feituʻu taʻeʻiloa. Naʻá ku loto-moʻua fekauʻaki mo e mavahe mei homa fāmilí, fakatahaʻangá, ʻapaatimení, ngaahi feituʻu kotoa naʻá ma anga ki aí, mo ʻema founga-tuʻumaʻu ʻi he moʻuí. Ko hono moʻoní, ko ʻeku ngaahi hohaʻá ʻa e fakafaingataʻaʻiaʻanga lahi taha naʻe fiemaʻu ke u ikuʻí.” ʻI he 2012, naʻe maʻu ai ʻe Perrine ʻa e loto-toʻa, pea naʻá ne hiki mo Louis. Naʻe anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo ʻena fili naʻe faí? “ʻI he sio atu ki aí, ʻoku lava ke u pehē naʻe hoko ko ha hokosia fakatupu tui mālohi ʻa e sio ki he ngāue ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi heʻema moʻuí.” ʻOku pehē ʻe Louis, “Fakaʻuta atu ki ai, ʻi heʻema ʻuluaki Fakamanatu ʻi Matakesikaá, naʻe haʻu ki ai ʻema kau ako Tohi Tapu ʻe toko hongofulu!”
Ko e hā naʻá ne ʻoange ki he ongo meʻá ha mālohi ke na nofo ai pē ʻi hona vāhenga-ngāué ʻi he malanga hake ha palopalema? Naʻá na kōlenga kia Sihova ʻi he lotu ke ne ʻoange kiate kinaua ʻa e mālohi naʻe fiemaʻu ke na lava ai ʻo kātakí. (Fil. 4:13) ʻOku fakamatala ʻa Louis: “Naʻá ma hokosia ʻa hono tali ʻe Sihova ʻema ngaahi lotú peá ne ʻomai ʻa e ‘nonga ʻa e ʻOtuá.’ Naʻe malava ke ma tokangataha ki he fiefia naʻá ma maʻu ʻi heʻema ngāué. ʻIkai ko ia pē, ko homa ngaahi kaungāmeʻa ʻi homa fonuá ʻoku nau ʻīmeili mo faitohi mai ʻo fakalototoʻaʻi kimaua ke ʻoua te ma foʻi.”—Fil. 4:6, 7; 2 Kol. 4:7.
Naʻe fakapaleʻi lahi ʻe Sihova ʻa e kātaki naʻe fakahāhā ʻe Louis mo Perrine. “ʻI ʻOkatopa 2014, naʻá ma kau ai ki he Ako Fakatohitapu Maʻá e Ngaahi Hoa Mali Kalisitianéb ʻi Falanisē,” ko e lau ia ʻa Louis. “Ko hono maʻu ʻa e ako ko iá ko ha meʻaʻofa fakangalongataʻa ia meia Sihova.” ʻI heʻena maʻu tohi fakamoʻoni akó, naʻe fiefia ʻa e ongo meʻá ʻi hono toe vaheʻi kinaua ke na ngāue ʻi Matakesikā.
“TE MAU LAUKAUʻAKI KIMOUA!”
Nadine mo Didier
ʻI he hiki ʻa Didier mo Nadine, ko ha ongo meʻa mei Falanisē ki Matakesikā ʻi he 2010, naʻá na ʻi hona taʻu 50 tupú. ʻOku fakamatala ʻa Didier: “Naʻá ma tāimuʻa ʻi heʻema kei siʻi angé, peá ma ʻohake ʻa e fānau ʻe toko tolu. ʻI heʻenau lalahí, naʻá ma fakakaukau ai pe ʻe malava ke ma ngāue ʻi muli.” ʻOku fakahaaʻi ʻe Nadine: “Ko e fakakaukau ki he mavahe mei heʻema fānaú naʻá ne ʻai au ke u toumoua, ka naʻa nau tala mai: ‘Kapau te mo hiki ki muli ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, te mau laukauʻaki kimoua!’ Naʻe hanga heʻenau leá ʻo fakalototoʻaʻi kimaua ke ma hiki. Neongo ʻokú ma nofo mamaʻo he taimí ni mei heʻema fānaú, ʻokú ma fiefia he ʻoku malava ke ma talanoa ʻi he taimi ki he taimi mo kinautolu.”
Kia Didier mo Nadine, ko hono ako ʻa e lea faka-Matakesikaá naʻe faingataʻa. “ʻOku ʻikai te ma kei taʻu 20,” ko e lea ia ʻa Nadine fakataha mo ʻene malimali. Naʻe anga-fēfē ʻena lavameʻá? ʻUluakí, naʻá na kau ki ha fakatahaʻanga lea faka-Falanisē. Ki mui ai, ʻi heʻena ongoʻi kuó na maau ke ako ʻa e lea ʻa e feituʻú, naʻá na hiki ki he fakatahaʻanga lea faka-Matakesikaá. ʻOku pehē ʻe Nadine: “Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻoku mau fetaulaki ʻi he ngāue fakamalangá ʻoku nau saiʻia ke ako Tohi Tapu. ʻOku nau faʻa fakamālō mai ʻi heʻema ʻaʻahi ange kiate kinautolú. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku fakakaukau au ko ʻeku misi. ʻOku ou saiʻia ʻi he tāimuʻa ʻi he feituʻu ngāue ko ení. ʻI heʻeku ʻā hake ʻi he pongipongí, ʻoku ou pehē pē ʻiate au, ‘Meʻa fakalata moʻoni—te u ʻalu ʻo malanga he ʻahó ni!’”
ʻOku malimali ʻa Didier ʻi heʻene manatu ki he taimi naʻá ne kamata ako ai ʻa e lea faka-Matakesikaá. “Naʻá ku tataki ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá ka naʻe ʻikai te u mahinoʻi ha tali ʻe taha ʻi he ngaahi tali naʻe fai ʻe he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e meʻa pē naʻe lava ke u leaʻakí ko e ‘Mālō.’ Hili ʻeku fakamālō ki ha tuofefine ʻe taha ʻi heʻene talí, naʻe kamata ke fakaʻilonga mai ʻa e faʻahinga naʻe ʻi hono tuʻá ke u ʻiloʻi naʻe hala ʻene talí. Naʻá ku ʻoange leva ki ha tokoua ʻa ia naʻá ne ʻomai ʻa e tali totonú—ʻi ha tuʻunga, ʻofa pē naʻe pehē.”
NAʻÁ NE TALI FIEFIA ʻA E FAKAAFÉ
ʻI he fakataha-lahi ʻi he 2005, naʻe sio ai ʻa Thierry mo hono uaifí ko Nadia, ʻi he tulama ko e “Tuli ki he Ngaahi Taumuʻa ʻOku Fakalāngilangiʻi Ai ʻa e ʻOtuá.” Ko e tulama ko ia fekauʻaki mo Tīmoté naʻe aʻu ki hona lotó pea naʻe fakalahi ai ʻena holi ke ngāue ʻi he feituʻu naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e kau ngāue ʻo e Puleʻangá. ʻOku pehē ʻe Thierry: “ʻI he fakaʻosiʻosi ʻa e tulama ko iá, lolotonga ʻemau pasipasí, naʻá ku kiʻi maleʻei atu ki hoku uaifí ʻo ʻeke ange, ‘Te ta ō ki fē?’ Naʻe pehē mai ʻe hoku uaifí naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa tatau.” ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe kamata ke na fou ʻi ha ngaahi sitepu ke aʻusia ʻa ʻena taumuʻá. ʻOku pehē ʻe Nadia, “Naʻá ma fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa naʻá ma maʻú pea naʻe faai atu pē ʻo hao ʻa e meʻa naʻe toé ʻi ha katoleta ʻe fā!”
Taupotu ki he toʻohemá: Nadia mo Marie-Madeleine; Taupotu ki he toʻomataʻú: Thierry
Naʻá na tūʻuta ʻi Matakesikā ʻi he 2006 pea naʻá na fiefia ʻi he kamatá pē ʻi heʻena ngāue fakafaifekaú. ʻOku pehē ʻe Nadia, “Ko e kakai ʻokú ma fetaulaki mo iá ʻoku nau ʻai ke ma fiefia lahi.”
Neongo ia, ʻi he taʻu ʻe ono ki mui ai, naʻe fehangahangai ai ʻa e ongo meʻá mo ha faingataʻa. Ko e faʻē ʻa Nadia ko Marie-Madeleine, ʻa ia naʻe nofo ʻi Falanisē, naʻá ne tō ʻo fasi hono nimá pea lavea hono ʻulú. Hili ʻa e kumi faleʻi ʻa e ongo meʻá mei he toketā ʻa Marie-Madeleine, naʻá na kole ki heʻena faʻeé ke ne haʻu ʻo nofo mo kinaua ʻi Matakesikā. Neongo naʻá ne taʻu 80 ʻi he taimi ko iá, naʻá ne tali fiefia ʻa e fakaafé. ʻOku anga-fēfē ʻene ongoʻi fekauʻaki mo e nofo ʻi mulí? ʻOkú ne pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ʻa e feʻunuʻakí, ka neongo ʻa e fakangatangata ʻo ʻeku malavá, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou ʻaonga ʻaupito ʻi he fakatahaʻangá. Pea ko e meʻa ʻokú ne ʻai au ke u fiefia moʻoní he ko e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e nofó ʻoku ʻatā ai ʻeku fānaú ke hokohoko atu ʻena ngāue ola lelei ʻi hení.”
“NAʻÁ KU ONGOʻI ʻA E TOKONI ʻA E TOʻUKUPU ʻO SIHOVÁ”
Malanga ʻa Riana ʻi he lea Tandroy
Ko Riana ko ha tokoua ia ʻoku taʻu 20 tupu siʻi. Naʻá ne tupu hake ʻi Alaotra Mangoro, ko ha feituʻu kelekele lelei ʻi he fakahahake ʻo Matakesikaá. Naʻe sai ʻa ʻene akó pea naʻá ne loto ke hoko atu ki ha ako māʻolunga ange. Kae kehe, ʻi he hili ʻene ako Tohi Tapú, naʻe liliu ʻene fakakaukaú. ʻOkú ne fakamatala: “Naʻá ku feinga ke fakaʻosi tōmuʻa ʻa ʻeku ako ʻi he ako māʻolungá pea naʻá ku palōmesi kia Sihova, ‘Kapau te u lava ʻi he sivi fainoló, te u kamata tāimuʻa.’” Hili ʻene maʻu tohi fakamoʻoni akó, naʻe fai ʻa Riana ki heʻene palōmesí. Naʻá ne hiki ʻo nofo mo ha tokoua tāimuʻa, maʻu ha ngāue konga-taimi, pea kamata tāimuʻa. ʻOkú ne pehē, “Ko e fili lelei taha ia kuo faifai ange peá u faí.”
Kae kehe, naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe he kāinga ʻo Riana ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ai te ne hoko atu ki ha ngāue ʻi he māmaní. ʻOkú ne fakamatala: “Ko ʻeku tamaí, ko hono tehiná, mo e tehina ʻo e faʻē ʻa ʻeku tamaí naʻa nau fakaʻaiʻai kotoa au ke u hoko atu ki ha ako māʻolunga ange. Ka naʻe ʻikai te u loto ke tuku ʻi ha faʻahinga ʻuhinga ʻa ʻeku tāimuʻá.” ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe loto ʻa Riana ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki ha kau ngāué. Ko e hā naʻe tupu mei ai ʻa e holi ko iá? ʻOkú ne fakamatala: “Naʻe hū mai ha kau kaihaʻa ki homa nofoʻangá ʻo kaihaʻasi ʻa e lahi ʻo ʻeku ʻū meʻá. Ko e kaihaʻa ko iá naʻá ne ʻai au ke u fakakaukauloto ki he lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ‘faʻoaki koloa ʻi hēvaní.’ Naʻá ku fakapapauʻi ai ke ngāue mālohi ange ki hono tānaki ʻa e koloa fakalaumālié.” (Māt. 6:19, 20) Naʻá ne hiki ki he tafaʻaki taupotu taha ʻi he fakatonga ʻo e fonuá—ko ha feituʻu naʻe pakukā ʻi he maile ʻe 800 (kilomita ʻe 1,300) mei he feituʻu naʻá ne nofo aí. Ko e feituʻu ko iá ko e nofoʻanga ia ʻo e kakai Antandroy. Ko e hā naʻá ne ʻalu ai ki aí?
ʻI ha māhina ki muʻa ke hoko ʻa e kaihaʻá, naʻe kamata ako Tohi Tapu ai ʻa Riana mo e ongo tangata Antandroy. Naʻá ne ako ai ha ngaahi kupuʻi lea ʻi heʻena leá peá ne fakakaukau atu ki he kakai Antandroy tokolahi kuo teʻeki ke aʻu kiate kinautolu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke u hiki ki he feituʻu naʻe lea ʻi he lea Tandroy.”
Naʻe hiki ʻa Riana, pea naʻá ne fehangahangai ʻi he taimi pē ko iá mo ha fakafaingataʻaʻiaʻanga. Naʻe ʻikai lava ke ne maʻu ha ngāue. Naʻe tala ange ʻe ha tangata kiate ia: “Ko e hā naʻá ke haʻu ai ki hení? Ke maʻu ha ngāué, ʻoku ō ʻa e kakai ʻi hení ki he feituʻu naʻá ke haʻu mei aí!” Hili ʻa e uike ʻe ua, naʻe mavahe ai ʻa Riana mei he feituʻú kuo meimei halaʻatā haʻane paʻanga ke ne maʻu ha fakataha-lahi fakavahe, mo ne fifili pe ko e hā te ne faí. ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo e fakataha-lahí, naʻe monoʻi mai ai ʻe ha tokoua ha meʻa ki he kato ʻo e kote ʻo Riana. Ko ha paʻanga naʻe lahi feʻunga ke ne toe foki ai ki he feituʻu Antandroy pea ke ne kamata ha kiʻi pisinisi fakatau iōketi. ʻOku pehē ʻe Riana: “Naʻá ku ongoʻi ʻa e tokoni ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ʻi he taimi totonu. Naʻe lava ke hokohoko atu ʻeku tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻe ʻikai te nau maʻu ha faingamālie ke ako fekauʻaki mo Sihová!” Naʻe toe lahi foki mo e ngāue ke fai ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku toe pehē ʻe Riana: “Naʻe vaheʻi au ke u fai ha malanga maʻá e kakaí ʻo fakahili uike. Naʻe akoʻi au ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kautahá.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei vahevahe atu pē ʻe Riana ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku lea Tandroy ʻa ia ʻoku nau loto ke ako fekauʻaki mo Sihová.
“FAITĀPUEKINA IA ʻE HE ʻOTUA ʻO E MOʻONÍ”
ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova “ʻilonga ha taha te ne kumi ki ha tāpuaki maʻana ʻi he māmaní ʻe faitāpuekina ia ʻe he ʻOtua ʻo e moʻoní.” (ʻAi. 65:16) ʻI heʻetau ngāue mālohi ke ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻi hono fakalahi atu ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau hokosia ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Fakakaukau atu kia Sylviana, naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ko ení. Manatuʻi, naʻá ne manavahē naʻa ʻikai te ne lavaʻi ʻa e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Ko e hā naʻá ne fakakaukau pehē aí? ʻOkú ne fakamatala: “Ko hoku vaʻe toʻohemá ʻoku nounou ange ʻaki ʻa e ʻinisi ʻe tolu mo e konga nai (senitimita ʻe 9) ʻi hoku vaʻe toʻomataʻú. Ko ia naʻá ku ketuketu mo helaʻia vave.”
Sylviana (toʻohema) mo Sylvie Ann (toʻomataʻu) mo Doratine ʻi hono ʻaho papitaisó
Kae kehe, ʻi he 2014, naʻe ngāue ai ʻa Sylviana mo Sylvie Ann, ko ha finemui tāimuʻa ʻi heʻene fakatahaʻangá, pea naʻá na hiki ki ha kiʻi kolo naʻe maile ʻe 53 (kilomita ʻe 85) mei hona kolo tupuʻangá. Neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá, naʻe hoko ʻa e misi ʻa Sylviana—pea ko ha tāpuaki lelei moʻoni ia naʻá ne maʻú! “ʻI he hili ha taʻu pē ʻe taha ʻeku ngāue ʻi hoku vāhenga-ngāue foʻoú,” ko ʻene fakamatalá ia, “naʻe papitaiso ʻa Doratine, ko ha faʻē kei siʻi ʻa ia naʻá ku ako Tohi Tapu mo ia, ʻi heʻemau ʻasemipilī fakasēketí.”
“TE U TOKONIʻI KOE”
Hangē ko e fakahaaʻi ko ia ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻo e tui ʻe he faʻahinga ko eni naʻa nau ngāue ʻi he feituʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, ʻi heʻetau feinga mālohi ke ikuʻi ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻi hono fakalahi ʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau hokosia fakafoʻituitui ai ʻa e moʻoni ʻo e talaʻofa ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití: “Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.” (ʻAi. 41:10) Ko hono olá, ʻe mālohi ange ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻIkai ko ia pē, ko hono foaki loto-lelei atu kitautolu—ʻi he feituʻu ʻa ia ʻoku tau nofo aí pea ʻi ha fonua mulí—ʻoku teuʻi ai kitautolu ki he ngaahi ngāue fakateokalati ʻoku tatali mai kiate kitautolu ʻi he māmani foʻoú. Hangē ko e lea ʻa Didier naʻe lave ki ai ki muʻá, “ko e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ko ha ako lelei ia ki he kahaʻú!” ʻOfa ke kamata vave ʻa e ako ko iá ʻe ha kau ngāue loto-lelei tokolahi ange!
a Ko e kau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú naʻa nau haʻu mei Falanisē, Kānata, Kuatelupe, Lakisemipeki, Lepupilika Seki, Niu Kaletōnia, Puleʻanga Fakatahataha Pilitānia, Siamane, Suēteni, Suisalani, mo ʻAmelika.
b Kuo fetongi he taimí ni ʻe he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ko e kau faifekau taimi-kakato ʻoku ngāue ʻi muli ʻa ia ʻoku nau aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻú ʻe lava ke nau tohi kole ke kau ki he ako ko ení ʻi honau fonua tupuʻangá pe ʻi ha fonua kehe ʻa ia ʻoku fai ai ʻa e akó ʻi heʻenau leá tonu.