Naʻe hoko ʻa Sēkope ko ha kui ʻa e Mīsaiá tupu mei heʻene fakatau ʻa e ngaahi totonu ʻa ʻĪsoa ki he ʻuluaki fohá?
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fekauʻaki ʻa e laine hohoko ki he Mīsaiá mo e totonu ʻa e ʻuluaki fohá?
Kuo tau fai ha fakamatala ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo ia. Naʻe hā ngali fehoanaki ia mo e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Hepelū 12:16. ʻOku pehē ʻi he veesi ko iá ko ʻĪsoá naʻe “ʻikai te ne houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa toputapú” pea “naʻá ne tuku ange atu [kia Sēkope] ʻene ngaahi totonu ko e ʻuluaki fohá ʻo fakafetongiʻaki ha foʻi houa kai pē ʻe taha.” Naʻe fakahuʻunga ʻi he meʻá ni ko e taimi ko ia naʻe maʻu ai ʻe Sēkope ʻa e “ngaahi totonu ko e ʻuluaki fohá,” naʻá ne hoko foki ai ʻo ʻi he laine hohoko ke ne hoko ko ha kui ʻa e Mīsaiá.—Māt. 1:2, 16; Luke 3:23, 34.
Kae kehe, ko hano vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai fiemaʻu ki ha tangata ke ne hoko ko ha ʻuluaki foha ka ne toki hoko ko ha kui ʻa e Mīsaiá. Fakakaukau atu ki he fakamoʻoni ʻe niʻihi:
ʻI he ngaahi foha ʻo Sēkopé (ʻIsileli), ko hono ʻuluaki foha ʻia Liá ko Lūpeni. Ki mui ai, ko e ʻuluaki foha ʻo Sēkope ʻi hono uaifi ʻofeina ko Lesielí ko Siosifa. ʻI he halaia ʻa Lūpeni ʻi heʻene fai ʻa e meʻa naʻe koví, naʻe ʻalu ai ʻa e totonu ʻa e ʻuluaki fohá kia Siosifa. (Sēn. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Kal. 5:1, 2) Neongo ia, naʻe fou mai ʻa e laine hohoko ki he Mīsaiá ʻo ʻikai ʻia Lūpeni pe ko Siosifa. Naʻe fou mai ia ʻia Siuta, ko e foha hono fā ʻo Sēkope ʻia Liá.—Sēn. 49:10.
ʻOku fakahokohoko ʻi he Luke 3:32 ʻa e fehokotakinga ʻe nima ʻi he laine hohoko ki he Mīsaiá. Ko e tangata taki taha ʻoku hā ngali ko e ʻuluaki foha ia. Ka naʻe hoko ʻa Pōasi ko e tamai ia ʻa ʻŌpetí, ʻa ia ko hono fohá ko Sese.—Lute 4:17, 20-22; 1 Kal. 2:10-12.
Kae kehe, ko e foha ʻo Sese ko Tēvitá naʻe ʻikai ko ia ʻa e ʻuluaki fohá. Ko e siʻisiʻi taha ia ʻi he foha ʻe toko valu. Neongo ia naʻe fou mai ʻia Tēvita ʻa e laine hohoko ki he Mīsaiá. (1 Sām. 16:10, 11; 17:12; Māt. 1:5, 6) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e fehokotakinga hono hokó ko Solomone, neongo naʻe ʻikai ko e ʻuluaki foha ia ʻo Tēvitá.—2 Sām. 3:2-5.
ʻOku ʻikai ke pehē ia hení naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e hoko ko e ʻuluaki fohá. Naʻe maʻu ʻe he ʻuluaki fohá ʻa e tuʻunga lāngilangiʻia pea naʻá ne faʻa hoko ko e ʻulu ia hono hoko ʻo e fāmilí. Ko e foha foki ia naʻá ne maʻu ha ʻinasi liunga ua ʻo e kelekelé.—Sēn. 43:33; Teu. 21:17; Sios. 17:1.
Ka naʻe lava ke toʻo ʻa e totonu ʻa e ʻuluaki fohá. Naʻe tuku ange ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻIsimeʻeli, kae ʻave ʻa e totonu ʻa e ʻuluaki fohá kia ʻAisake. Pea hangē ko ia naʻe fakahāʻí, ko e totonu ʻa e ʻuluaki fohá naʻe ʻave ia meia Lūpeni kia Siosifa.
Sai tau foki angé ki he Hepelū 12:16, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Vakavakai ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha ʻi homou lotolotongá ʻe fehokotaki fakasino taʻetaau pe ha taha ʻoku ʻikai te ne houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa toputapú, hangē ko ʻĪsoá, ʻa ia naʻá ne tuku ange atu ʻene ngaahi totonu ko e ʻuluaki fohá ʻo fakafetongiʻaki ha foʻi houa kai pē ʻe taha.” Ko e hā ʻa e poini ʻi hení?
Naʻe ʻikai ke lāulea heni ʻa e ʻapositolo ia ko Paulá ki he fanga kui ʻa e Mīsaiá. Ko ʻene fakaʻaiʻai pē ʻe ia ʻa e kau Kalisitiané ke nau ‘ʻai ke hangatonu ʻa e ngaahi hala ki honau vaʻé.’ Ko ia ʻe ʻikai te nau ‘taʻeaʻusia ai ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá,’ ʻa ia ko e meʻa fakamamahí naʻe ʻikai mei malava kapau naʻa nau fehokotaki fakasino taʻetaau. (Hep. 12:12-16) Kapau naʻa nau fai ia, naʻa nau hangē ko ʻĪsoá. Naʻe ʻikai te ne “houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa toputapú,” peá ne fakavaivai ki he meʻa naʻe “taʻetoputapú.”
Naʻe moʻui ʻa ʻĪsoa ʻi he taimi ʻo e kau pēteliaké, pea naʻe aʻu nai ʻo ne maʻu ʻi he taimi ki he taimi ʻa e monū ʻo hono fai ʻo e ngaahi feilaulaú. (Sēn. 8:20, 21; 12:7, 8; Siope 1:4, 5) Ka ʻi heʻene fakakaukau fakakakanó, naʻe tuku ange ai ʻe ʻĪsoa ʻa e ngaahi monū kotoa ko iá ki ha poulu supo. Naʻá ne loto nai ke hao mei he faingataʻa naʻe tomuʻa tala ʻe hoko ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. (Sēn. 15:13) Naʻe toe fakahaaʻi tonu ʻe ʻĪsoa ʻene hehema ki he meʻa taʻetoputapú, ʻo ʻikai houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa toputapú, ʻi heʻene mali mo ha ongo fefine pangani, ʻo mamahi ai ʻene ongo mātuʻá. (Sēn. 26:34, 35) He kehe ē ko ia meia Sēkope, ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi ke mali mo ha tokotaha lotu ki he ʻOtua moʻoní!—Sēn. 28:6, 7; 29:10-12, 18.
Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke tau fakamulituku ʻaki fekauʻaki mo e laine hohoko kia Sīsū ko e Mīsaiá? ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻalu ʻa e laine hohoko ko iá ki he ʻuluaki fohá pea fakafou ʻi he ʻuluaki fohá—ka naʻe ʻikai ke pehē maʻu pē. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe he kau Siú pea naʻa nau tali ia, ʻi heʻenau fakahaaʻi ko e Kalaisí ʻe fou mai ʻia Tēvita, ʻa e foha siʻisiʻi taha ʻo Sesé.—Māt. 22:42.