LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 ʻEpeleli p. 20-24
  • Ke ‘Toe ʻĀsili Ange’ Hoʻomou Fefakalototoʻaʻakí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ke ‘Toe ʻĀsili Ange’ Hoʻomou Fefakalototoʻaʻakí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HAI ʻOKÚ NE FIEMAʻU ʻA E FAKALOTOTOʻÁ?
  • ʻE LAVA KE FAKALOTOTOʻAʻI KITAUTOLU ʻE HE KAU MĀTUʻÁ
  • ʻOKU ʻIKAI KO E KAU MĀTUʻÁ PĒ ʻOKU FIEMAʻU KE NAU FAKALOTOTOʻAʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
  • NGAAHI FOUNGA KE FAKALOTOTOʻA AI
  • FOUNGA ʻE LAVA KE TAU HOKO KOTOA AI ʻO FAKALOTOTOʻÁ
  • “Hokohoko Atu ʻi he ʻAho Taki Taha ʻa e Fefakalototoʻaʻakí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Faʻifaʻitaki kia Sihova—Ko ha ʻOtua ʻOkú Ne ʻOmai ʻa e Fakalototoʻa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Kuó Ke Fakalototoʻaʻi ha Taha ki Muí Ni?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Fakaʻaiʻai ki he ʻOfá mo e Ngaahi Ngāue Leleí—ʻo Anga-Fēfē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 ʻEpeleli p. 20-24
Fakalototo‘a‘i ‘e ha mātu‘a ha tokoua

Ke ‘Toe ʻĀsili Ange’ Hoʻomou Fefakalototoʻaʻakí

“Tuku ke tau fetokangaʻaki . . . fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.”​—HEP. 10:24, 25.

HIVA: 53, 20

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā naʻe tala ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ke ‘toe ʻāsili ange’ ʻenau fefakalototoʻaʻakí?

  • Ko hai ʻokú ne fiemaʻu he ʻahó ni ʻa e fakalototoʻá?

  • Ko hai ʻe lava ke ne fakalototoʻaʻi ʻa e kaungā-Kalisitiané?

1. Ko e hā naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e muʻaki kau Kalisitiane Hepeluú ke ‘toe ʻāsili ange’ ʻenau fefakalototoʻaʻakí?

ʻI HE ʻuluaki senitulí, naʻe fai ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e faleʻi ko ení ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí, ʻo ʻoua ʻe liʻaki ʻa ʻetau fakataha fakatahatahá, ʻo hangē ko ia ʻoku angaʻaki ʻe he niʻihi, kae fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.” (Hep. 10:24, 25) ʻOku pau pē naʻe fifili ʻa e fanga tokouá pe ko e hā naʻe tala ange ai ʻe Paula ke toe ʻāsili ange ʻenau fefakalototoʻaʻakí. Siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe nima ki mui ai, naʻe mahino lelei ai ʻa e ʻuhinga ʻe taha. ʻI he taimi ko iá, naʻa nau ʻiloʻi naʻe ofi ʻa e ʻaho fakamaau ʻo Sihova ki Selusalemá. Naʻa nau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke nau hola mei he koló ʻo hangē ko ia naʻe tala ange ʻe Sīsū ke nau faí. (Luke 21:20-22; Ngā. 2:19, 20) Ko e ʻaho ko ia ʻo Sihová naʻe hoko ʻi he taʻu 70 ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalemá.

2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau toe fakakaukau lahi ange fekauʻaki mo e fefakalototoʻaʻakí ʻi he ʻaho ní?

2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau. Ko e ʻaho “lahi mo fakamanavahē” ʻo Sihová ʻoku ofi. (Sioeli 2:11) Ko e ngaahi lea ʻa e palōfita ko Sēfanaiá ʻoku toe kaunga foki ia ki hotau taimí: “Ko e ʻaho lahi ʻo Sihová ʻoku ofi! ʻOku ofi ia pea ʻoku tuʻunuku vave ʻaupito mai!” (Sēf. 1:14) ʻI he ʻuhinga ko ení, ʻoku totonu “ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí.” (Hep. 10:24) ʻOku fiemaʻu ke aʻu ʻo tau mahuʻingaʻia lahi ange ʻi hotau fanga tokouá koeʻuhi ke lava ʻo tau fakalototoʻaʻi kinautolu ʻi he taimi te nau fiemaʻu ai iá.

KO HAI ʻOKÚ NE FIEMAʻU ʻA E FAKALOTOTOʻÁ?

3. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e fakalototoʻá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

3 “Ko e hohaʻa ʻi he loto ʻo ha tangata ʻokú ne lōmekina ia, ka ko ha lea lelei ʻokú ne fakafiefiaʻi ia.” (Pal. 12:25) Ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fakalototoʻa. Naʻe ʻai ʻe Paula ke mahino naʻa mo e faʻahinga ʻoku fakafatongiaʻaki ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku toe fiemaʻu foki ke fakalototoʻaʻi kinautolu. Naʻá ne tohi ki hono fanga tokoua ʻi Lomá: “ʻOku ou fakaʻamu ke u sio kiate kimoutolu, ke u ʻoatu ha meʻaʻofa fakalaumālie kiate kimoutolu koeʻuhi ke ʻai ai kimoutolu ke mou tuʻu mālohi; pe, ʻikai ko ia pē, ka ke tau fefakalototoʻaʻaki fakafou ʻi he tui ʻa e tokotaha taki taha, fakatouʻosi haʻamoutolú tui mo haʻakú.” (Loma 1:11, 12) Ko ia naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakalototoʻa.​—Lau ʻa e Loma 15:30-32.

4, 5. Ko hai ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi he ʻaho ní, pea ko e hā hono ʻuhingá?

4 ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue taimi-kakato kia Sihová, hangē ko e kau tāimuʻa faitōnungá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fiefia ai ʻi he moʻuí koeʻuhi kae lava ʻo nau tāimuʻa. ʻOku toe hoko foki eni ʻi he kau misinale, kau ngāue Pēteli, kau ʻovasia sēketi mo honau uaifí, mo e faʻahinga ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi ʻōfisi liliu-lea tuʻu mavahé. ʻOku nau fai kotoa ha ngaahi feilaulau koeʻuhi ke fakamoleki ai ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue kia Sihová. Ko ia ʻoku totonu ke tau fakalototoʻaʻi kinautolu. ʻOku toe ʻi ai foki mo e tokolahi ʻoku nau fakaʻamu naʻe kei lava pē ke nau ʻi he ngāue taimi-kakató ka ʻoku ʻikai te nau kei malava. Ko kinautolu foki ʻoku nau houngaʻia ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e fakalototoʻá.

5 Ko hai ha toe taha ʻoku taau mo e fakalototoʻá? ʻE lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi kuo nau fili ke nofo taʻemali ai pē koeʻuhí ʻoku nau loto ke talangofua kia Sihova ʻo nau mali “ʻi he ʻEikí pē.” (1 Kol. 7:39) ʻOku loto-toʻa ʻa e ngaahi uaifí ʻi hono tala ange ʻe honau husepānití ʻoku nau ʻofa ʻiate kinautolu pea houngaʻia ʻi he meʻa kotoa ʻoku nau faí. (Pal. 31:28, 31) Ko e kau Kalisitiane ʻoku nau kātekina ʻa e fakatangá pe ko e puké ʻoku toe fiemaʻu foki ke fakalototoʻaʻi kinautolu. (2 Tes. 1:3-5) ʻOku fakafiemālieʻi ʻe Sihova mo Sīsū ʻa e faʻahinga faitōnunga kotoa ko ení.​—Lau ʻa e 2 Tesalonaika 2:16, 17.

ʻE LAVA KE FAKALOTOTOʻAʻI KITAUTOLU ʻE HE KAU MĀTUʻÁ

6. Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau mātuʻá ʻi he ʻAisea 32:1, 2?

6 Lau ʻa e ʻAisea 32:1, 2. ʻOku tau moʻui ʻi he ngaahi taimi faingataʻa pea ʻe lavangofua ke tau hoko ʻo loto-mamahi mo loto-siʻi. ʻOku ngāueʻaki ʻe Sīsū Kalaisi ʻa hono fanga tokoua paní mo e “kau houʻeiki” faitōnunga ʻi he fanga sipi kehé ke nau fakalototoʻaʻi kitautolu. Ko e kau mātuʻa ko eni ʻi he fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko e “kau pule” kinautolu ki heʻetau tuí, ka ko e “kaungāngāue” kinautolu ke tau fiefia ai. ʻOku nau loto ke tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia mo hanganaki faitōnunga.​—2 Kol. 1:24.

7, 8. ʻE lava fēfē ke fakalototoʻaʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e niʻihi kehé ʻi he meʻa ʻoku nau leaʻakí mo e meʻa ʻoku nau faí?

7 ʻE lava ke faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻá ki he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne feinga maʻu pē ke fakalototoʻaʻi ʻa hono fanga tokouá. Naʻá ne tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaika ʻa ia naʻe fakatangaʻí: “ʻI hono maʻu ʻa e manavaʻofa loloto kiate kimoutolú, naʻa mau fakapapauʻi ai ke ʻoatu kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá kae toe pehē foki mo kimautolu tonu, koeʻuhí naʻa mou hoko ko e faʻahinga mātuʻaki ʻofeina kiate kimautolu.”​—1 Tes. 2:8.

8 ʻE lava ke hoko ʻa e kau mātuʻá ʻo mātuʻaki fakalototoʻa ki he niʻihi kehé ʻi he meʻa ʻoku nau leaʻakí. Ka ʻoku feʻunga maʻu pē ia? Naʻe tala ʻe Paula ki he kau mātuʻa ʻi ʻĒfesoó: “Kuo pau . . . ke mou tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí pea kuo pau ke mou manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEiki ko Sīsuú, ʻi heʻene pehē ʻe ia tonu: ‘ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.’” (Ngā. 20:35) Naʻe loto-lelei ʻa Paula ke “foaki atu [ia] ke ʻosiʻosingamālie” maʻa hono fanga tokouá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻi heʻene ngaahi ngāué naʻá ne loto-lelei ke fai ʻene lelei tahá maʻanautolu. (2 Kol. 12:15) ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku totonu ke fakalototoʻaʻi mo fakafiemālieʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻi he meʻa pē ʻoku nau leaʻakí kae pehē foki ki he meʻa ʻoku nau faí. ʻOku fakahaaʻi heni ʻoku nau tokanga moʻoni mai kiate kitautolu.​—1 Kol. 14:3.

9. ʻE lava fēfē ke fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e akonakí ʻi ha founga fakalototoʻa?

9 Ke fakaivimālohiʻi ʻa e fanga tokouá, ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fai ʻe he kau mātuʻá ʻa e akonaki. ʻE lava ke ako ʻa e kau mātuʻá mei he Tohi Tapú ke fai eni ʻi ha founga fakalototoʻa. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi hono fai ʻa e akonakí ʻi heʻene ʻoatu ʻa e ngaahi pōpoaki ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĒsia Mainá hili ʻene pekiá mo e toetuʻú. Naʻe ʻi ai ʻene akonaki fefeka ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻEfesō, Peakamosi, mo Taiatailá. Ka ki muʻa ke ne fai ʻa e akonakí, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei kotoa pē naʻa nau faí. (Fkh. 2:1-5, 12, 13, 18, 19) Naʻe tala ʻe Sīsū ki he fakatahaʻanga ʻi Leotisiá: “Ko e faʻahinga kotoa ʻoku ou ʻofa aí, ʻoku ou valokiʻi mo tauteaʻi. Ko ia faivelenga pea fakatomala.” (Fkh. 3:19) ʻOku feinga ʻetau kau mātuʻá ke faʻifaʻitaki kia Kalaisi ʻi he founga ʻo ʻenau fai ʻa e akonakí.

ʻOKU ʻIKAI KO E KAU MĀTUʻÁ PĒ ʻOKU FIEMAʻU KE NAU FAKALOTOTOʻAʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

Fakalototo‘a‘i ‘e ha tamai ‘a hono ‘ofefiné ke ne fakafe‘iloaki ki ha tokoua ‘okú ne tangutu toko taha

Ngaahi mātuʻa, ʻoku mou akoʻi hoʻomou fānaú ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé? (Sio ki he palakalafi 10)

10. ʻE lava fēfē ke tau hoko kotoa ʻo fefakaivimālohiʻaki?

10 ʻOku ʻikai ko e kau mātuʻá pē ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu ke nau fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiane kotoa pē ke nau leaʻaki ʻa e meʻa “ʻoku lelei ki he langa haké ʻo fakatatau ki he fiemaʻú, ke ʻoatu ai ʻa e meʻa ʻoku ʻaongá” ki he niʻihi kehé. (ʻEf. 4:29) Ko kitautolu taki taha ʻoku totonu ke tau lāuʻilo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé koeʻuhi ke lava ʻo tau tokoniʻi kinautolu. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “ʻAi ke mālohi ʻa e ngaahi nima ʻoku tāupé pea mo e ngaahi foʻi tui ʻoku ngāvaivaí, pea hanganaki ʻai ke hangatonu ʻa e ngaahi hala ki homou vaʻé, koeʻuhi ke ʻoua naʻa fasi ʻa ia ʻoku heké kae hoko ʻo moʻui.” (Hep. 12:12, 13) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fefakaivimālohiʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí, neongo kapau ʻoku tau kei siʻi ʻaupito.

11. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Marthe ʻi heʻene loto-mafasiá?

11 Ko ha tuofefine ko Marthe naʻá ne loto-mafasia ʻi ha taimi.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Naʻá ne tohi: “ʻI heʻeku lotu ʻi he ʻaho ʻe taha ʻo kole ha fakalototoʻá, naʻá ku fetaulaki ai mo ha tuofefine taʻumotuʻa naʻá ne fakahāhā mai kiate au ʻa e ʻofa mo e manavaʻofa, ʻa ia naʻe tautefito ʻeku fiemaʻu ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne toe vahevahe mai foki kiate au ʻa ʻene hokosia ʻa e faʻahinga ʻahiʻahi ko ē naʻe hoko kiate aú, pea naʻe siʻi ange ai ʻeku ongoʻi tuēnoá.” ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he tuofefiné ʻa e tokoni lahi ʻa ʻene leá kia Marthe!

12, 13. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻi he Filipai 2:1-4?

12 Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Filipaí: “Kapau leva ʻoku ʻi ai ha fakalototoʻa ʻia Kalaisi, kapau ʻoku ʻi ai ha fakanonga ʻi he ʻofa, kapau ʻoku ʻi ai ha fetokangaʻaki, kapau ʻoku ʻi ai ha manavaʻofa loloto mo e kaungāongoʻi loloto, ko ia mou ʻai ʻeku fiefiá ke kakato ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻatamai tatau mo maʻu ʻa e ʻofa tatau, ʻi he hoko ʻo fāʻūtaha kakato, ʻo maʻu ʻa e fakakaukau taha. ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu, ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.”​—Fil. 2:1-4.

13 Ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi founga ke fetokoniʻaki ai. ʻE lava ke tau fai ha “fakanonga ʻi he ʻofa,” “fetokangaʻaki,” mo e “manavaʻofa loloto mo e kaungāongoʻi loloto” ke fakalototoʻaʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

NGAAHI FOUNGA KE FAKALOTOTOʻA AI

14. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fai ai ʻa e fakalototoʻá?

14 ʻOku tau fiefia ʻi he fanongo ki he kei faitōnunga ai pē ʻa e faʻahinga naʻa tau tokoniʻi ʻi he kuohilí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “ʻOku ʻikai te u maʻu ha fiefia ʻe lahi ange ʻi he meʻá ni: ʻA ʻeku fanongo ko ia ʻoku hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní.” (3 Sio. 4) ʻOku fiefia ʻa e kau tāimuʻa tokolahi ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻoku kei tauhi faitōnunga pē kia Sihova ha taha naʻa nau tokoniʻi ke ne ako ʻa e moʻoní ʻi ha taimi fuoloa he kuohilí, mahalo pē ʻokú ne tāimuʻa nai. Ko ia kapau ʻoku ongoʻi loto-siʻi ʻa e kau tāimuʻá, ʻe lava ke tau fakamanatu kiate kinautolu ʻa e lelei kotoa kuo nau fai ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

15. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue faitōnungá?

15 Kuo pehē ʻe he kau ʻovasia sēketi tokolahi naʻe fakalototoʻaʻi kinautolu mo honau uaifí ʻi he taimi naʻa nau maʻu ai ha kiʻi tohi fakamālō hili ʻenau ʻaʻahi ki ha fakatahaʻanga. ʻOku toe hoko moʻoni ʻa e meʻá ni ki he kau mātuʻa, kau misinale, kau tāimuʻa, mo e kau ngāue Pēteli, ʻa ē ʻoku nau tauhi faitōnunga kotoa kia Sihová. ʻI he fakamālō kiate kinautolú, ʻoku tau fakalototoʻaʻi lahi ange ai kinautolu ʻo ʻikai te tau ʻiloʻi.

FOUNGA ʻE LAVA KE TAU HOKO KOTOA AI ʻO FAKALOTOTOʻÁ

16. Ko e hā ʻa e fanga kiʻi meʻa faingofua ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ʻaki ha taha?

16 Fēfē kapau ʻoku ʻikai faingofua kiate koe ke ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo kinautolú? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa ke fakalototoʻaʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻAhiʻahi malimali pē ki ha taha. Kapau heʻikai ke malimali mai, ʻe lava pē ke pehē ʻoku ʻi ai nai haʻane palopalema pea ʻokú ne fiemaʻu ke talanoa mo ha taha. Te ke fakafiemālieʻi nai ia ʻaki pē hoʻo fanongo.​—Sēm. 1:19.

17. Ko e hā naʻá ne fakalototoʻaʻi ha kiʻi talavou ʻe taha?

17 Ko ha kiʻi talavou ko Henri naʻe loto-mamahi lahi ʻi he ʻikai ke toe tauhi kia Sihova ʻa hono kāinga ofi ʻe niʻihi. Ko e taha ʻo e faʻahingá ni ko ʻene tamaí, ʻa ia naʻe hoko ko ha mātuʻa. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha ʻovasia sēketi ʻa e loto-mamahi ʻa Henri peá ne ʻave ia ke na ʻalu ʻo inu kofi. Naʻá ne fanongo lelei ʻi hono fakahāhā ʻe Henri ʻa ʻene ongoʻí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Henri ko e founga pē ʻe taha ʻe lava ke ne tokoniʻi ai ʻa hono fāmilí ke nau foki mai ki he moʻoní ko ʻene hanganaki faitōnunga. Naʻe toe fakafiemālieʻi ia ʻi heʻene lau ʻa e Saame 46, Sēfanaia 3:17, mo e Maʻake 10:29, 30.

Ngāue ha tuofefine kei si‘i mo ha tuofefine ta‘umotu‘a ‘i he ngāue fakafaifekaú; lau ‘e ha tokoua kei si‘i ‘a e konga tohi faka‘ahó ki ha tokoua ta‘umotu‘a

Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fefakaivimālohiʻaki mo fefakalototoʻaʻaki (Sio ki he palakalafi 18)

18. (a) Ko e hā naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone fekauʻaki mo e fakalototoʻá? (e) Ko e hā naʻe fokotuʻu mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá?

18 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he hokosia ʻa Marthe mo Henri? ʻE lava ʻe ha taha pē ʻo kitautolu ʻo fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ha tokoua pe ko ha tuofefine ʻokú ne fiemaʻu ia. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Ko ha lea ʻoku leaʻaki ʻi he taimi totonú​—hono ʻikai lelei! Ko ha hila fiefia ʻokú ne ʻai ʻa e lotó ke fiefia; ko ha ongoongo ʻoku lelei ʻoku fakatupu moʻui ia ki he huí.” (Pal. 15:23, 30, fakamatala ʻi lalo.) ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ne ongoʻi loto-siʻi pe loto-mamahi? Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fai ai ha meʻa faingofua hangē ko e lautohi kiate ia mei he Taua Leʻo pe ko ʻetau uepisaití? Pehē foki, naʻe akoʻi ʻe Paula ko hono hivaʻi fakataha ʻa e ngaahi hiva ʻo e Puleʻangá ʻe lava ke ne ʻai ke tau ongoʻi lelei ange. Naʻá ne tohi: “Hanganaki feakoʻaki mo fefakalototoʻaʻaki ʻaki ʻa e ngaahi saame, ʻa e ngaahi fakahīkihiki ki he ʻOtuá, ʻa e ngaahi hiva fakalaumālie ʻoku hivaʻaki fakataha mo e houngaʻia, ʻo mou hiva mei homou lotó kia Sihova.”​—Kol. 3:16; Ngā. 16:25.

19. Ko e hā kuo vavé ni ai ke toe mahuʻinga ange ʻa e fakalototoʻá, pea ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

19 ʻI heʻetau ofi ange ki he ʻaho ʻo Sihová, ʻe toe mahuʻinga ange ke tau fefakalototoʻaʻaki. (Hep. 10:25) Te tau fiefia kapau te tau fai ʻa e meʻa ʻoku faleʻi mai ʻe Paulá: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku mou lolotonga faí.”​—1 Tes. 5:11.

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share