Falala kia Sihova pea Moʻui!
“Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú.”—PAL. 3:5.
1. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu kotoa ai ha fakafiemālié?
KO KITAUTOLU kotoa ʻoku tau fiemaʻu ha fakafiemālie. Mahalo pē ʻoku lahi fau ʻa e hohaʻa, ʻamanaki-tōnoa, mo e loto-moʻua ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau faingataʻaʻia nai koeʻuhí ʻoku tau puke, hoko ʻo toe motuʻa ange, pe kuo mate ha taha ʻoku tau ʻofa ai. ʻOku ngaohikoviʻi ha niʻihi ʻo kitautolu ʻe he niʻihi kehé. ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻalu ke toe anga-fakamālohi ange ʻa e kakai takatakai ʻiate kitautolú. Ko e moʻoni, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu” ko ení ʻoku tau moʻui “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” pea ʻi he ʻaho taki taha ʻoku tau toe ofi ange ai ki he māmani foʻoú. (2 Tīm. 3:1) Kae kehe, mahalo pē kuo tau tatali ʻi ha taimi fuoloa ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová, pea ʻoku tau hokosia nai ai ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ange. Ko ia ko fē ʻe lava ke tau maʻu mei ai ha fakafiemālié?
2, 3. (a) Ko e hā ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo Hapakuké? (e) Ko e hā te tau sivisiviʻi ai ʻa e tohi Hapakuké?
2 Tau sivisiviʻi angé ʻa e tohi Hapakuké ke maʻu mei ai ʻa e tali ki he fehuʻi ko iá. Neongo ʻoku ʻikai ke ʻomai ʻe he Folofolá ha fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e moʻui ʻa Hapakuké, ko ʻene tohí ʻoku fakalototoʻa moʻoni. Ko e hingoa Hapakuké ʻoku ngalingali ko hono ʻuhingá ko e “Fāʻofua Loto-Māfana.” ʻOku lava ke ʻuhinga eni ki he fāʻofua māfana ʻa Sihova ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa ʻene kau lotú. Pe ʻoku lava ke toe ʻuhinga ia ki he founga ʻo e piki maʻu ʻa ʻene kau lotú kia Sihová. Naʻe lea ʻa Hapakuke ki he ʻOtuá ʻo ʻeke kiate ia ha ngaahi fehuʻi. Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuke ke ne tohi ʻa e fetalanoaʻakí koeʻuhí naʻá Ne ʻiloʻi te tau maʻu ʻaonga mei ai.—Hap. 2:2.
3 Ko e fetalanoaʻaki ko eni ʻi he vahaʻa ʻo e palōfita naʻe loto-mamahí mo Sihová ko e meʻa kotoa pē ia ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo Hapakuké. Ka ko ʻene tohí ko e konga ia ʻo e “ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá” ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, “koeʻuhí ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá ke tau maʻu ai ha ʻamanaki.” (Loma 15:4) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he tohi Hapakuké ʻa e tokotaha taki taha ʻiate kitautolu? ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e falala kia Sihová. Pea ko e kikite ʻa Hapakuké ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻe lava ke tau maʻu ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi palopalema pe ʻahiʻahi ʻoku tau maʻú.
LOTU KIA SIHOVA
4. Ko e hā naʻe loto-mamahi ai ʻa Hapakuké?
4 Lau ʻa e Hapakuke 1:2, 3. Naʻe moʻui ʻa Hapakuke ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻa. Ko e kakai takatakai ʻiate iá naʻa nau anga-fulikivanu mo anga-fakamālohi, pea naʻe ʻai ia ʻe he meʻá ni ke ne loto-mamahi lahi. Ko e feituʻu kotoa pē naʻá ne hanga ki aí, naʻá ne sio ai ki he fefakafeangaiʻaki anga-fakamamahi mo taʻefaitotonu ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fifili ʻa Hapakuke: ‘ʻE ngata koā ʻafē ʻa e fulikivanu ko ení? Ko e hā ʻoku tōtōʻohi ai ʻa Sihova mei hono fai ha meʻa fekauʻaki mo iá?’ Naʻá ne ongoʻi masiva tokoni. Ko ia naʻá ne kōlenga kia Sihova ke ne fai ha meʻa. Naʻe kamata nai ke fakakaukau ʻa Hapakuke ʻoku ʻikai ke kei tokanga mai ʻa Sihova ki Hono kakaí, pe heʻikai te Ne fai ha meʻa. Kuo faifai ange peá ke ongoʻi tatau mo ia?
5. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he tohi Hapakuké? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
5 Naʻe ʻeke ʻe Hapakuke ʻa e ongo fehuʻí ni koeʻuhí naʻe ʻikai te ne toe falala kia Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá? ʻIkai ʻaupito! Naʻe kole tokoni ʻa Hapakuke kia Sihova ʻi heʻene ngaahi veiveiuá mo e palopalemá, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai tuku ange ʻene ʻamanakí ka naʻá ne kei falala pē kiate Ia. Naʻe hohaʻa moʻoni mo puputuʻu ʻa Hapakuke. Naʻe ʻikai te ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe tatali ai ʻa Sihova ke fai ha meʻá mo e ʻuhinga naʻá Ne fakaʻatā ai ia ke ne faingataʻaʻia lahi faú. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuke ke ne tohi ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí ʻoku akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau ilifia ke tala kia Sihova ʻetau ngaahi hohaʻá pe veiveiuá. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fakaafeʻi anga-ʻofa kitautolu ke tau lotu ʻo tala ange kiate ia ʻa e anga tofu pē ʻo ʻetau ongoʻí. (Saame 50:15; 62:8) ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Palōveepi 3:5 ʻa kitautolu kotoa: “Falala kia Sihova ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke falala ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Hapakuke ʻa e ngaahi leá ni ʻi heʻene moʻuí.
6. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke lotú?
6 Naʻe falala ʻa Hapakuke kia Sihova, ko hono Kaumeʻa mo e Tamai pea naʻá ne tamuʻomuʻa ke ʻunuʻunu ofi kiate ia. Naʻe ʻikai ke hohaʻa pē ʻa Hapakuke fekauʻaki mo hono tuʻungá peá ne feinga ke fakaleleiʻi ia ʻiate ia pē. ʻI hono kehé, naʻá ne lotu ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi ongoʻí mo e hohaʻá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei eni kiate kitautolu. Ko Sihova, ʻa ia ko e Tokotaha-Fanongo ki he lotú, ʻokú ne fakaafeʻi mai ke tau fakahāhā ʻoku tau falala kiate ia ʻaki ʻa e lotu ʻo tala ange kiate ia ʻa e meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí. (Saame 65:2) ʻI heʻetau fai ení, te tau sio ai ki he founga ʻo hono tali ʻe Sihova ʻa ʻetau ngaahi lotú. Te tau ongoʻi ʻa ʻene fāʻofua māfaná ʻi heʻene fakafiemālieʻi mo tataki kitautolú. (Saame 73:23, 24) Te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e anga ʻo ʻene vakai ki hotau tuʻungá, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau tofanga aí. Ko e lotu kia Sihová ko e moʻoni ko e taha ia ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau falala kiate iá.
FANONGO KIA SIHOVA
7. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sihová ʻi hono tala kiate Ia ʻe Hapakuke ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí?
7 Lau ʻa e Hapakuke 1:5-7. Hili ʻa e talanoa ʻa Hapakuke kia Sihova fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí, naʻá ne fifili nai pē ʻe anga-fēfē ha tali ki ai ʻa Sihova. ʻI hono tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, naʻe mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Hapakuké. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe faingataʻaʻia ʻa Hapakuke peá ne kōlenga ki ha tokoni. Ko ia naʻe ʻikai ke ngāhiʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuke ka naʻá ne tala ange ʻa e meʻa kuo vavé ni ke Ne fai ki he kau Siu taʻefaitōnungá. Ko hono moʻoní, ko Hapakuke nai ʻa e ʻuluaki tokotaha naʻe tala ki ai ʻe Sihova kuo vavé ni ʻaupito ke fai ʻa honau tauteá.
8. Ko e hā naʻe hoko ai ʻa e tali naʻe fai ʻe Sihová ʻo ʻikai ko e meʻa ia naʻe ʻamanekina ʻe Hapakuké?
8 Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova kia Hapakuke ʻokú Ne mateuteu ke fai ha meʻa. Te ne tauteaʻi ʻa e kakai anga-fakamālohi mo anga-fulikivanu ʻo Siutá. ʻI heʻene pehē ʻe hoko eni “ʻi homou ngaahi ʻahó,” naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻe hoko mai ʻa e fakamaau ko ení lolotonga ʻa e moʻui ʻa Hapakuké pe ko e kau ʻIsileli takatakai ʻiate iá. Ko e tali naʻe fai ʻe Sihová naʻe ʻikai ʻaupito ko e meʻa ia naʻe ʻamanekina ʻe Hapakuké. Naʻe anga-fakamanu ʻa e kau Kalitiá pe ko e kau Pāpiloné. Naʻa nau anga-fakamālohi lahi ange ʻi he kau ʻIsilelí, ʻa ē naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Ko ia ko e hā ka ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e puleʻanga pangani anga-fakamamahi ko ení ke ne tauteaʻi ʻa hono kakaí? ʻE fakatupunga pē ʻe he meʻá ni ha faingataʻa lahi ange ki Siuta.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) Naʻá ke mei ongoʻi fēfē kapau ko Hapakuke koe?
9. Ko e hā ha toe ngaahi fehuʻi naʻe ʻeke ʻe Hapakuke?
9 Lau ʻa e Hapakuke 1:12-14, 17. Neongo naʻe mahinoʻi ʻe Hapakuke ʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau Pāpiloné ke nau tauteaʻi ʻa e kakai fulikivanu takatakai ʻiate iá, naʻá ne kei puputuʻu pē. Ka naʻá ne anga-fakatōkilalo peá ne fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻene falala kia Sihová. Ko hono moʻoní, naʻá ne pehē ʻe hokohoko atu ʻa e hoko ʻa Sihova ko hono “Makatuʻu.” (Teu. 32:4; ʻAi. 26:4) Naʻe tuipau ʻa Hapakuke ko e ʻOtuá ʻoku ʻofa mo anga-lelei, ko ia naʻe ʻikai te ne ilifia ke ʻeke ha toe ngaahi fehuʻi kia Sihova, hangē ko ení: Ko e hā ʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ke ʻalu ki he kovi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻi Siutá pea ke toe faingataʻaʻia ange ʻa hono kakaí? Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ne fai ha meʻa ʻi he taimi pē ko iá? Ko e hā ke “hanganaki fakalongolongo” ai ʻa e Māfimafi-Aoniú pea kātakiʻi ʻa e anga-fulikivanú ʻi he feituʻu kotoa pē? Hili iá, ko Sihova ʻa e “Tokotaha Māʻoniʻoní,” pea “ʻoku fuʻu māʻoniʻoni [hono] fofongá ke vakai ki he meʻa ʻoku koví.”
10. Ko e hā nai te tau ongoʻi ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē tofu pē ko Hapakuké?
10 ʻOku tau ongoʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē tofu pē ko Hapakuké. ʻOku tau fanongo kia Sihova. ʻOku tau falala kiate ia pea lau mo ako ʻa ʻene Folofolá, ʻa ia ʻoku ʻai ai ke mālohi ʻetau ʻamanakí. ʻOku tau fanongo foki fekauʻaki mo ʻene ngaahi talaʻofá ʻi heʻetau fanongo ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe heʻene kautahá. Ka te tau kei fifili pē nai, ‘ʻE ngata ʻafē ʻa ʻetau faingataʻaʻiá?’ ʻE lava ke tau ako mei he meʻa hono hoko naʻe fai ʻe Hapakuké.
TATALI KIA SIHOVA KE NE FAI HA MEʻA
11. Ko e hā naʻe fakapapauʻi ʻe Hapakuke ke ne faí?
11 Lau ʻa e Hapakuke 2:1. Ko e fetalanoaʻaki ʻa Hapakuke mo Sihová naʻá ne maʻu ai ha nonga ʻo e fakakaukaú. Naʻe ʻai ai ia ke ne fakapapauʻi ke tatali kia Sihova ke ne fai ha meʻa. Naʻe toe leaʻaki ʻe Hapakuke ʻa e meʻa naʻá ne fakapapauʻí ʻi heʻene pehē: “Naʻá ku tatali fakalongolongo pē ki he ʻaho ʻo e tuʻutāmakí.” (Hap. 3:16) Ko e kau sevāniti faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá naʻa nau hanganaki tatali anga-kātaki foki kia Sihova ke ne fai ha meʻa. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu he ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau.—Mai. 7:7; Sēm. 5:7, 8.
12. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako meia Hapakuké?
12 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe fakapapauʻi ʻe Hapakuké? ʻUluakí, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa tuku ʻetau lotu kia Sihová ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻetau ngaahi palopalemá. Uá, ʻoku fiemaʻu ke tau fanongo ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene Folofolá mo ʻene kautahá. Pea ko e tolú, ʻoku totonu ke tau tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fai ha meʻa pea falala te ne fakafiemālieʻi ʻetau mamahí ʻi heʻene taimi ʻaʻaná. Kapau te tau faʻifaʻitaki kia Hapakuke, te tau maʻu ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú pea malava ke tau kātaki. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻamanakí ke tau kātaki mo fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema ʻoku tau maʻu. ʻOku tau falala-pau ko ʻetau Tamai fakahēvaní te ne fai ha meʻa.—Loma 12:12.
13. Naʻe anga-fēfē hono fakafiemālieʻi ʻe Sihova ʻa Hapakuké?
13 Lau ʻa e Hapakuke 2:3. ʻE lava ke tau fakapapauʻi naʻe fiefia ʻa Sihova ʻi he fakapapauʻi ʻe Hapakuke ke tatali kiate Ia ke ne fai ha meʻá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻa e meʻa tofu pē naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Hapakuké, ko ia naʻá Ne fakafiemālieʻi ʻa e palōfitá pea fakapapauʻi anga-ʻofa kiate iá te Ne tali ʻa ʻene ngaahi fehuʻi loto-moʻoní. Naʻe vave ke maʻu ʻe Hapakuke ha fakafiemālie ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí. Naʻe hangē ia naʻe tala ʻe Sihova kia Hapakuke: “Kātaki pē pea falala mai kiate au. Te u fai ha tali ki hoʻo lotú, neongo kapau ʻoku hā ngali fuoloa.” Naʻe fakamanatu ʻe Sihova kia Hapakuke kuó Ne ʻosi fakapapauʻi ʻa e taimi te Ne fakahoko ai ʻEne ngaahi talaʻofá. Ko ia naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa Hapakuke ke ne hanganaki tatali. ʻI he ʻosi ange iá, heʻikai ke siva ʻa e ʻamanaki ʻa e palōfitá.
Ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ai ke fai hotau lelei tahá maʻa Sihová? (Sio ki he palakalafi 14)
14. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke fai ʻi heʻetau tofanga ʻi he ngaahi ʻahiʻahí?
14 ʻOku fiemaʻu foki ke tau tatali kia Sihova ke ne fai ha meʻa. ʻOku toe fiemaʻu ke tau fanongo lelei ki he meʻa ʻokú ne tala maí. Pea te tau maʻu ʻa e falala-pau mo e nonga ʻo e fakakaukaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau tofanga aí. Naʻe fakalototoʻaʻi mai ʻe Sīsū ke ʻoua te tau tokangataha ki he “ngaahi taimi pe ngaahi kuonga” kuo ʻikai ke tala mai ʻe he ʻOtuá ha meʻa fekauʻaki mo ia. (Ngā. 1:7) ʻOku fiemaʻu ke tau falala ʻoku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e taimi lelei taha ke ne fai ai ha meʻá. Ko ia ai, ʻoku ʻikai totonu ke tau foʻi ka ʻoku totonu ke tau hoko ʻo anga-fakatōkilalo mo anga-kātaki pea tui ki he ʻOtuá. Pea ʻi he lolotonga ʻetau tatalí, ʻoku totonu ke tau ngāue fakapotopoto ʻaki hotau taimí pea tauhi kia Sihova ʻi he lelei taha ʻo ʻetau malavá.—Mk. 13:35-37; Kal. 6:9.
FOAKI MOʻUI ʻA SIHOVA KI HE FAʻAHINGA ʻOKU FALALA KIATE IÁ
15, 16. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku lava ke tau maʻu ʻi he tohi Hapakuké? (e) Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻi he ngaahi talaʻofa ko ení?
15 Naʻe talaʻofa mai ʻe Sihova: “Ko e tokotaha māʻoniʻoní te ne moʻui ʻi heʻene faitōnungá,” pea “ko e māmaní ʻe fonu ʻi he ʻilo ki he lāngilangi ʻo Sihová.” (Hap. 2:4, 14) ʻIo, ʻoku talaʻofa ʻa Sihova te ne foaki ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga ʻoku nau anga-kātaki pea falala kiate iá.
16 Ko e talaʻofa ko ia ʻi he Hapakuke 2:4 ʻoku mātuʻaki mahuʻinga he naʻe toʻo-lea tuʻo tolu mei ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene ngaahi tohí! (Loma 1:17; Kal. 3:11; Hep. 10:38) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau tofanga aí, te tau sio ki he hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová ʻo kapau te tau falala kiate ia. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova ke tau tokangataha ki heʻetau ʻamanaki ki he kahaʻú.
17. Ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova te ne fai maʻatautolu kapau ʻoku tau falala kiate ia?
17 Ko e tohi Hapakuké ʻoku ʻi ai ha lēsoni mālohi kiate kitautolu kotoa ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova ʻa e moʻui taʻengata ki ha tokotaha māʻoniʻoni pē ʻoku falala kiate ia. Ko ia tau hokohoko atu hono ʻai ke mālohi ʻetau falala ki he ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi palopalema pe hohaʻa ʻoku tau maʻu. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sihova kia Hapakuké ʻokú ne fakapapauʻi mai te Ne poupouʻi mo fakahaofi kitautolu. ʻOkú ne fiemaʻu anga-ʻofa mai ke tau falala kiate ia pea tatali anga-kātaki ki he taimi kuó ne ʻosi fokotuʻu ke pule ai ʻa hono Puleʻangá ʻi he māmaní. ʻI he taimi ko iá, ʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he kakai fiefia mo melino ʻoku nau lotu kia Sihova.—Māt. 5:5; Hep. 10:36-39.
FALALA KIA SIHOVA PEA FIEFIA
18. Naʻe anga-fēfē ʻa e maongo kia Hapakuke ʻa e ngaahi lea ʻa Sihová?
18 Lau ʻa e Hapakuke 3:16-19. Ko e meʻa naʻe tala ʻe Sihova kia Hapakuké naʻe maongo lahi kiate ia. Naʻá ne fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa fakaofo kuo fai ʻe Sihova maʻa Hono kakaí ʻi he kuohilí. ʻI he taimi ko ení naʻe fakaivimālohiʻi ʻa ʻene falala kia Sihová. Naʻá ne fakapapauʻi kuo vavé ni ke fai ʻe Sihova ha meʻa! Naʻe fakafiemālieʻi ʻe he meʻa ko iá ʻa e palōfitá, neongo naʻá ne ʻiloʻi te ne kei faingataʻaʻia pē nai ʻi ha taimi. Naʻe ʻikai ke kei veiveiua ʻa Hapakuke. Ka, naʻá ne tui kakato ʻe fakahaofi ia ʻe Sihova. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻokú ne leaʻaki ʻi he veesi 18 ko e taha nai ia ʻo e fakahāhā lahi taha ʻo e falalá ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. ʻOku tui ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ko hono ʻuhingá: “Te u punopuna fiefia ʻi he ʻEikí; te u vilo takai fiefia ʻi he ʻOtuá.” Ko ha lēsoni mālohi moʻoni ia kiate kitautolu kotoa! ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ha ngaahi talaʻofa fisifisimuʻa ki he kahaʻú, ka ʻokú ne toe fakapapauʻi mai ʻoku vavé ni ke ne fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá.
19. ʻE lava fēfē ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe Sihova, hangē ko ia naʻá ne fai kia Hapakuké?
19 Ko e lēsoni mahuʻinga ʻoku tau ako mei he tohi Hapakuké ko e falala kia Sihova. (Hap. 2:4) Ke hanganaki falala kia Sihova, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻai ke mālohi hotau vahaʻangatae mo iá. Ko ia ko e meʻa eni kuo pau ke tau faí. (1) Hanganaki lotu, ʻo tala kia Sihova ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau loto-moʻua mo hohaʻa ki aí. (2) Fanongo lelei ki he meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova ʻi heʻene Folofolá, pea muimui ʻi he fakahinohino ʻokú ne ʻomai fakafou ʻi heʻene kautahá. (3) Faitōnunga mo anga-kātaki lolotonga ʻetau tatali kia Sihova ke ne fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe Hapakuké. Neongo naʻá ne mātuʻaki loto-mamahi ʻi he kamata ʻene fetalanoaʻaki mo Sihová, ʻi heʻene ʻosí, naʻá ne loto-toʻa mo fiefia! Kapau te tau faʻifaʻitaki kia Hapakuke, ʻe fakafiemālieʻi foki kitautolu ʻe he fāʻofua māfana ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova. Ko e hā ha toe fakafiemālie lahi ange ʻe lava ke tau maʻu ʻi he māmani fulikivanu ko ení?
a ʻOku ngāueʻaki ʻi he Hapakuke 1:5 ʻa e palulali ko e “mou,” ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ko e fakaʻauhá ʻe uesia ai ʻa e kakai kotoa ʻo Siutá.