LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Tīsema p. 24-28
  • Toʻutupu, ʻe Lava Ke Ke Maʻu ha Moʻui Fakafiemālie

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Toʻutupu, ʻe Lava Ke Ke Maʻu ha Moʻui Fakafiemālie
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Lau ‘i he Ko e Taua Leʻo (Ako)
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TALANGOFUA KIA SIHOVA, PEA TE KE LAVAMEʻA
  • TOKANGA KI HOʻO FIEMAʻU FAKALAUMĀLIÉ
  • ʻAI HA KAUNGĀMEʻA MOʻONI
  • FOKOTUʻU HA TAUMUʻA MOHU ʻUHINGA
  • KOLOAʻAKI ʻA E TAUʻATĀINA ʻOKU ʻOATU ʻE HE ʻOTUÁ
  • Toʻutupu, ʻOku Loto Ho Tokotaha-Fakatupú Ke Ke Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • “Ako Au Ke U Fai Ho Finangalo”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Taumuʻa Fakalaumālié ke Fakalāngilangiʻi ʻa Ho Tokotaha-Fakatupú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he Feangai mo e Ngaahi Liliu ʻi he Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Tīsema p. 24-28
Fetaulaki ‘a Tēvita mo Kolaiate ‘i he taú; teuteu ‘a Siosiua mo ‘ene kau tangatá ke nau hū ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá

Toʻutupu, ʻe Lava Ke Ke Maʻu ha Moʻui Fakafiemālie

“Kuó ke ʻai ke u ʻilo ʻa e hala ʻo e moʻuí.”​—SAAME 16:11.

HIVA: 41, 6

ʻE LAVA FĒFĒ KE TOKONIʻI KOE ʻE HE SAAME 16 KE KE . . .

  • ʻai ʻa Sihova ko ho “ʻinasi”?

  • fili ha ngaahi kaungāmeʻa lelei mo fokotuʻu ha taumuʻa mohu ʻuhinga?

  • ako ke ʻofa ki he leleí pea fehiʻa ki he koví?

1, 2. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi mai ʻi he hokosia ʻa Tony ʻoku malava ke fai ha liliu ʻi he moʻuí?

NAʻE tupu hake ʻa Tony ʻo ʻikai haʻane tamai. Naʻá ne ʻi he kolisí, ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu mahuʻingaʻia ʻi he akó. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakakaukau ke nofo ʻo ʻikai fakaʻosi ʻene akó. ʻI he ngaahi fakaʻosinga uiké, ʻoku ʻalu ʻa Tony ki he fale faivá pe fakamoleki ha taimi mo hono kaungāmeʻá. Naʻe ʻikai ke ne anga-fakamālohi pe maʻunimā ʻe he faitoʻo kona tapú, ka naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻene moʻuí. Naʻe aʻu ʻo ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai ha ʻOtua. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe fetaulaki ʻa Tony mo e toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea fakahaaʻi kiate kinaua ʻene ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻá na ʻoange kiate ia ha ongo polosiua ke ne lau​—ko e Was Life Created? mo e The Origin of Life—​Five Questions Worth Asking.

2 ʻI he taimi hono hoko naʻá na ʻaʻahi ai kia Tony, naʻe liliu fakaʻaufuli ʻene fakakaukaú. Naʻá ne toutou lau ʻa e ongo polosiuá pea naʻe mapelupelu mo manuminumi. Naʻe tala ange ʻe Tony ki he ongo Fakamoʻoní: “Kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua.” Naʻá ne kamata ke ako ʻa e Tohi Tapú, pea naʻe liliu māmālie ʻa ʻene vakai ki he moʻuí. Ki muʻa ke ne kamata akó, naʻe ʻikai ko ha tokotaha ako lelei ʻa Tony, ka naʻá ne hoko ko e taha ʻo e tamaiki ako lelei taha ʻi hono ʻapiakó! Naʻa mo e pule akó naʻá ne ʻohovale. Naʻá ne tala ange kia Tony: “Kuo fakalakalaka lahi ʻaupito hoʻo tōʻongá mo hoʻo kuleití. ʻOku hoko ia koeʻuhi ko hoʻo feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Naʻe tala ange ʻe Tony ʻio, pea naʻá ne vahevahe ange ʻa e meʻa naʻá ne akó ki he pule akó. Naʻá ne maʻu tohi fakamoʻoni ako mei he kolisí pea ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ia mo ha sevāniti fakafaifekau ʻi he ʻahó ni. ʻOku fiefia ʻaupito ʻa Tony he taimí ni he ʻokú ne maʻu ha Tamai anga-ʻofa, ko Sihova!​—Saame 68:5.

TALANGOFUA KIA SIHOVA, PEA TE KE LAVAMEʻA

3. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻoange ʻe Sihova ki he toʻutupú?

3 ʻOku fakamanatu mai ʻi he hokosia ʻa Tony ko Sihova ʻokú ne tokanga moʻoni ki he toʻutupú. ʻOkú ne loto ke ke maʻu ha moʻui lavameʻa mo fakafiemālie moʻoni, ko ia ʻokú ne faleʻi koe ke ke manatu “ki ho Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻongá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hoʻo talavoú.” (Tml. 12:1) ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻa e meʻá ni, ka ʻoku ʻikai ke taʻemalava ia. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ke maʻu ha moʻui lavameʻa ʻi hoʻo kei siʻí pea ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha lahí ʻamui ange. Ke tokoni ke tau mahinoʻi lelei ange ení, te tau lāulea ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ikunaʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá pea mo e meʻa naʻá ne ʻoange kia Tēvita ʻa e mālohi ke ne ikunaʻi ʻa e saiāniti ko Kolaiaté.

Fetaulaki ‘a Tēvita mo Kolaiate ‘i he taú; teuteu ‘a Siosiua mo ‘ene kau tangatá ke nau hū ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá

4, 5. Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he founga naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa Kēnaní pea mo hono ikunaʻi ʻe Tēvita ʻa Kolaiaté? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

4 ʻI he teu ke hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, ko e hā ʻa e fakahinohino naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate kinautolú? Naʻá ne tala kiate kinautolu ke nau hoko ko ha kau sōtia lelei ange pe mateuteu ki ha tau? ʻIkai! (Teu. 28:1, 2) Naʻá ne tala ange ke nau talangofua kiate ia pea falala kiate ia. (Sios. 1:7-9) Kuo pau pē naʻe ʻikai hā ngali ʻuhinga lelei ʻa e faleʻi ko ení ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ka ko hono moʻoní ko e faleʻi lelei taha ia ki he kau ʻIsilelí. Naʻe toutou tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e kau Kēnaní. (Sios. 24:11-13) ʻOku fiemaʻu ʻa e tui ke talangofua ai ki he ʻOtuá, ka ko e tui ko iá ʻoku iku maʻu pē ki he lavameʻa. Naʻe moʻoni eni ʻi he kuohilí, pea ʻoku moʻoni ʻi he ʻahó ni.

5 Naʻe hoko ʻa Kolaiate ko ha tangata toʻa ʻi he taú. Naʻe meimei mita ʻe tolu (fute ʻe 9.5) hono lōloá, pea naʻá ne toʻo mo e ngaahi naunau tau fakatuʻutāmaki. (1 Sām. 17:4-7) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Tēvita, ko ʻene makatā pē pea mo ʻene tui ki he ʻOtuá. Ko ha tokotaha ʻikai tui te ne fakakaukau nai naʻe fakasesele ʻa Tēvita ʻi heʻene feinga ke tau mo Kolaiaté! Ka ko hono moʻoní, ko Kolaiate naʻe fakaseselé.​—1 Sām. 17:48-51.

6. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

6 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he meʻa ʻe fā ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau fiefia ange mo lavameʻa ange ʻi he moʻuí. Naʻa tau ako ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki heʻetau fiemaʻu fakalaumālié, ʻai ha kaungāmeʻa lelei ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá, fokotuʻu ha taumuʻa mohu ʻuhinga, pea fakamahuʻingaʻi ʻa e tauʻatāina ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi founga lahi ange ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei hono fai ʻa e ngaahi meʻa lelei ko ení. Ke fai ení, tau lāulea angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau maʻu mei he Saame 16.

TOKANGA KI HOʻO FIEMAʻU FAKALAUMĀLIÉ

7. (a) ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie? (e) Ko e hā ʻa e “ʻinasi” ʻo Tēvitá, pea naʻe anga-fēfē ʻene tākiekina iá?

7 Ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ʻokú ne tui ki he ʻOtuá pea feinga ke vakai ki he ngaahi meʻá ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakaʻatā ʻa Sihova ke ne tataki ʻene moʻuí pea fakapapauʻi ke talangofua kiate ia. (1 Kol. 2:12, 13) Ko Tēvita ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie. Naʻá ne hiva: “Ko Sihova ʻa hoku ʻinasí.” (Saame 16:5) Naʻe houngaʻia ʻa Tēvita ʻi hono “ʻinasí,” ʻa hono vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá, pea naʻá ne hūfanga ʻiate ia. (Saame 16:1) Ko hono olá, naʻe lava ke ne pehē: “[Ko] ʻeku moʻuí kotoa ʻoku fiefia.” Naʻe ʻikai ha toe meʻa naʻá ne ʻai ʻa Tēvita ke ne fiefia ange ka ko ʻene kaumeʻa vāofi mo Sihová!​—Lau ʻa e Saame 16:9, 11.

8. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ne ʻai hoʻo moʻuí ke fakafiemālie moʻoní?

8 Ko e kakai ʻoku nau tokangataha ki he paʻangá pe mālié heʻikai ʻaupito lava ke nau maʻu ʻa e fiefia lahi hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Tēvitá. (1 Tīm. 6:9, 10) ʻOku pehē ʻe ha tokoua ʻi Kānata: “Ko e fiemālie moʻoní ʻoku haʻu ia, ʻo ʻikai mei he meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he moʻuí, ka mei he meʻa ʻoku tau foaki ki he Tokotaha-Foaki ʻo e meʻaʻofa lelei kotoa pē, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.” (Sēm. 1:17) Kapau ʻokú ke fakatupulekina ʻa e tui kia Sihova pea tauhi kiate ia, te ke maʻu ai ha moʻui mohu ʻuhinga mo fakafiemālie moʻoni. Ko ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ʻai ai ke mālohi ange hoʻo tuí? ʻOku fiemaʻu ke ke fakamoleki ʻa e taimi mo Sihova ʻaki hono lau ʻene Folofolá, siofi ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa naʻá ne fakatupú, pea fakakaukau fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá, kau ai ʻene ʻofa kiate koé.​—Loma 1:20; 5:8.

9. ʻE lava fēfē ke ke fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne fakafuo koe?

9 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻene ʻofa ʻiate kitautolú ʻaki ʻene fakatonutonu kitautolu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí, hangē tofu pē ko e meʻa ʻoku fai ʻe ha tamai ʻofa. Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Tēvita ʻa e fakatonutonu ko ení peá ne pehē: “Te u fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ʻa ia kuó ne ʻomi kiate au ʻa e faleʻí. Naʻa mo e ʻi he lolotonga ʻa e poʻulí, ʻoku fakatonutonu ai au ʻe heʻeku ngaahi fakakaukau lolotó.” (Saame 16:7) Naʻe fakalaulauloto ʻa Tēvita ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá pea ʻai ia ko ha konga ʻo ʻene fakakaukaú tonu. Naʻá ne fakaʻatā ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá ke ne fakafuo ia, ʻa ia, naʻá ne fakaʻatā ia ke ne liliu ia ke ne lava ʻo hoko ko ha tokotaha lelei ange. ʻI hoʻo fai ʻa e meʻa tatau, ko hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá mo hoʻo holi ke fakahōifuaʻi iá ʻe tupulaki, pea te ke hoko ko ha Kalisitiane matuʻotuʻa. ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ko Christin ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ha fekumi pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ne laú, ʻokú ne ongoʻi naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki ʻa e ngaahi meʻa ko iá kiate ia tonu!

10. Hangē ko ia ʻoku tau ako mei he ʻAisea 26:3, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he fakakaukau fakalaumālié?

10 ʻI he taimi ʻokú ke fakakaukau fakalaumālie aí, te ke vakai ki he māmaní mo hono kahaʻú ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻoatu ʻe Sihova kiate koe ʻa e ʻilo mo e vavanga fakaefakakaukau fakaofo ko ení. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOkú ne loto ke ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi he moʻuí, fai ha ngaahi fili lelei pea fakatuʻotuʻa atu ki he kahaʻú ʻo ʻikai manavahē! (Lau ʻa e ʻAisea 26:3.) Ko ha tokoua ko Joshua, ʻokú ne nofo ʻi ʻAmelika, ʻokú ne pehē kapau te ke nofo ofi kia Sihova te ke vakai māʻalaʻala ai ki he meʻa ʻoku mahuʻingá mo e meʻa ʻoku ʻikai loko mahuʻingá.

ʻAI HA KAUNGĀMEʻA MOʻONI

11. Naʻe anga-fēfē hono fili ʻe Tēvita hono ngaahi kaungāmeʻá?

11 Lau ʻa e Saame 16:3. Naʻe ʻilo ʻe Tēvita ʻa e founga ke maʻu ai ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. Naʻá ne fili ke kaungāmeʻa mo e faʻahinga naʻa nau ʻofa kia Sihová pea naʻe ʻoange ai heni kiate ia ʻa e “fiefia lahi.” Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá “ko e kau māʻoniʻoní” koeʻuhi naʻa nau feinga ke muimui ʻi he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga maʻa ʻa Sihová. Naʻe ongoʻi tatau mo ia ha tokotaha-tohi-saame ʻe taha fekauʻaki mo e filifili ʻo e kaungāmeʻá peá ne tohi: “Ko ha kaumeʻa au ʻo e faʻahinga kotoa ʻoku manavahē kiate koé mo e faʻahinga ʻoku nau tauhi ki hoʻo ngaahi tuʻutuʻuní.” (Saame 119:63) Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, te ke lava foki mo koe ʻo maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻoku ʻofa mo talangofua kia Sihová. Pea ko e moʻoni, ko ho ngaahi kaungāmeʻá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke nau taʻu tatau mo koe.

12. Ko e hā naʻe kaungāmeʻa lelei ai ʻa Tēvita mo Sionatané?

12 Naʻe ʻikai ke fili pē ʻe Tēvita ʻa e faʻahinga naʻe taʻu tatau mo iá ke hoko ko hono ngaahi kaungāmeʻa. ʻE lava ke ke ʻomi ha hingoa ʻo e taha ʻo e kaungāmeʻa ofi ʻo Tēvitá? Te ke fakakaukau nai kia Sionatane. Ko e kaungāmeʻa ko ia ʻa Tēvita mo Sionatané ko e taha ia ʻo e kaumeʻa fafale taha ʻoku lava ke tau lau ʻo fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú. Ka naʻá ke ʻiloʻi naʻe lahi ʻaki ʻe Sionatane ʻa e taʻu ʻe 30 ʻia Tēvita? Ko ia ko e hā naʻá na kaungāmeʻa lelei aí? Ko ʻena kaungāmeʻá naʻe makatuʻunga ʻi heʻena tui ki he ʻOtuá. Naʻá na toe fefakaʻapaʻapaʻaki pea fakamahuʻingaʻi hona ngaahi ʻulungaanga leleí, hangē ko e loto-toʻa naʻá na fakahaaʻi ʻi he taimi naʻá na tauʻi ai ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá.​—1 Sām. 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. ʻE lava fēfē ke ke ʻai ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ange? ʻOmi ha fakatātā.

13 Hangē ko Tēvita mo Sionatané, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e “fiefia lahi” ʻi heʻetau kaumeʻa mo e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihová pea maʻu ʻa e tui kiate ia. Ko Kiera, kuó ne tauhi ki he ʻOtuá ʻi he laui taʻu, ʻokú ne pehē, “Kuó u kaungāmeʻa mo e kakai mei he māmaní takatakai, kakai mei he ngaahi puipuituʻa mo e anga fakafonua kehekehe.” ʻI hoʻo fai ʻa e meʻa tatau, te ke fakamoʻoniʻi ai kiate koe tonu ʻa e anga hono ʻai ʻe he Tohi Tapú mo e laumālie māʻoniʻoní ke tau hoko ko e fāmili pē taha ʻo e kau lotu ʻi māmani lahi.

FOKOTUʻU HA TAUMUʻA MOHU ʻUHINGA

14. (a) ʻE lava fēfē ke ke fokotuʻu ha taumuʻa mohu ʻuhinga ʻi he moʻuí? (e) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he toʻutupu ʻe niʻihi fekauʻaki mo ʻenau taumuʻá?

14 Lau ʻa e Saame 16:8. Kia Tēvita, ko e tauhi ki he ʻOtuá ʻa e meʻa mahuʻinga tahá. Kapau ʻokú ke faʻifaʻitaki kia Tēvita ʻi hoʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻá, pea fakakaukau maʻu pē ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova meiate koé, ʻe hoko leva hoʻo moʻuí ʻo fakafiemālie. ʻOku pehē ʻe ha tokoua ko Steven: “Ko e ngāue ki ha taumuʻa, aʻusia ia, pea ko e toe sio atu ki mui ki he ngaahi fakalakalaka kuó u faí ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e fiemālie.” Ko ha tokoua kei talavou mei Siamane ʻokú ne ngāue he taimí ni ʻi ha fonua ʻe taha ʻokú ne pehē: “ʻI heʻeku taʻumotuʻá, ʻoku ʻikai te u loto ke sio atu ki mui ki heʻeku moʻuí pea sio ko e meʻa kotoa naʻá ku faí naʻá ku fai pē ia maʻaku.” ʻOkú ke maʻu ha ongoʻi pehē? Ngāueʻaki leva hoʻo ngaahi malavá mo ho talēnití ke ʻave ʻa e lāngilangí ki he ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e kakai kehé. (Kal. 6:10) Fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá. ʻE lava ke ke fakapapauʻi te ne tali ʻa hoʻo lotú!​—1 Sio. 3:22; 5:14, 15.

Hulu‘i ‘e ha tokoua kei si‘i ha vitiō ‘i he ngāue fakamalangá

Taumuʻa ʻe Niʻihi ke Fakakaukau ki Ai

  • Maʻu ʻaonga lahi ange mei hoʻo lau Tohi Tapú

  • Ako ki he founga ke kamata ha fetalanoaʻaki ʻi he ngāue fakafaifekaú

  • Fakatapui hoʻo moʻuí kia Sihova pea papitaiso

  • Hoko ko ha sevāniti fakafaifekau

  • Fakaleleiʻi hoʻo faiakó

  • Kamata ha ako Tohi Tapu

  • Hoko ko ha tāimuʻa tokoni pe tāimuʻa tuʻumaʻu

  • Ngāue ʻi he Pētelí

  • Ako ha lea foʻou

  • Ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú

  • Tokoni ʻi he langa Fale Fakatahaʻangá pe ngāue tokoni ʻi ha fakatamaki

15. Ko e hā ha taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻu? (Sio ki he puha “Taumuʻa ʻe Niʻihi ke Fakakaukau ki Ai.”)

15 Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻú? Fēfē ke ke feinga ke fai ha tali ʻi he lea pē ʻaʻau ʻi he fakatahá? Pe ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ko haʻo taumuʻa ke tāimuʻa pe ngāue ʻi he Pētelí? ʻE lava foki ke ke ako ha lea foʻou koeʻuhi ke ke lava ʻo ngāueʻaki ia ke vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ki ha kakai tokolahi ange. Ko Barack ko ha tokoua kei talavou ngāue taimi-kakato ʻokú ne pehē: “Ko e ʻā hake ʻi he ʻaho kotoa pea ʻiloʻi ʻoku ou foaki hoku iví kotoa kia Sihová ko ha ongoʻi ia ʻoku ʻikai lava ke maʻu mei ha toe ngāue kehe.”

KOLOAʻAKI ʻA E TAUʻATĀINA ʻOKU ʻOATU ʻE HE ʻOTUÁ

16. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Tēvita fekauʻaki mo e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 Lau ʻa e Saame 16:2, 4. Hangē ko ia naʻa tau ako ʻi he kupu ki muʻá, ʻi heʻetau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi lao mo e tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau hoko ʻo tauʻatāina moʻoni. ʻOku tau ako ke ʻofa ki he leleí pea fehiʻa ki he koví. (ʻĒm. 5:15) Naʻe pehē ʻe Tēvita ko Sihova ʻa hono “Matavai ʻo e leleí.” Ko e leleí ko e tuʻunga lelei ʻaupito, pe ʻulungaanga lelei. Ko Sihova ko e meʻa kotoa ʻokú ne faí ʻoku lelei, pea ko ha meʻa lelei pē ʻoku tau maʻu ko e haʻu meiate ia. Naʻe ngāue mālohi ʻa Tēvita ke faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá pea ʻofa ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová. Ka naʻe toe ako ʻa Tēvita ke fehiʻa ki he ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku koví. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻá ni ko e tauhi ʻaitolí, ʻa ia ko e lotu ki ha taha pe ha meʻa tuku kehe ʻa Sihova. ʻOku tuku hifo ʻe he tauhi ʻaitolí ʻa e ngeia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea toʻo ʻa e lāngilangi ʻoku ʻa Sihová pea ʻave ia ki ha taha pe ha meʻa kehe.​—ʻAi. 2:8, 9; Fkh. 4:11.

17, 18. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Tēvita fekauʻaki mo e nunuʻa kovi ʻo e lotu loí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻa e kakai he ʻaho ní ke “fakalahi ai ʻenau mamahí”?

17 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e fehokotaki fakasino taʻetāú naʻe faʻa hoko ko e konga ʻo e lotu loí. (Hōs. 4:13, 14) Naʻe saiʻia ʻa e kakai tokolahi ʻi he lotu loí koeʻuhi naʻa nau fiefia ʻi he ʻulungaanga taʻetāú, ka naʻe ʻai kinautolu ʻe he faʻahinga lotu ko iá ke nau fiefia? Halaʻatā! Naʻe pehē ʻe Tēvita ko e faʻahinga ko ia naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí naʻa nau “fakalahi ai ʻenau mamahí.” Ko e kakai ko iá naʻe aʻu ʻo nau feilaulauʻi ʻenau fānaú ki he ngaahi ʻotua loí! (ʻAi. 57:5) Naʻe fehiʻa ʻa Sihova ʻi heʻenau anga-fakamamahí. (Sel. 7:31) Kapau naʻá ke moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, he houngaʻia moʻoni ē ko koe ʻi he lotu ʻa hoʻo ongo mātuʻá kia Sihová!

18 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tali ʻi he ngaahi lotu loi lahi ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, kau ai ʻa e fakasōtomá. ʻE ʻai nai ʻe ha founga moʻui taʻetaau ʻa e kakaí ke nau ongoʻi ʻoku nau tauʻatāina, ka ko hono moʻoní ʻoku nau “fakalahi ai ʻenau mamahí.” (1 Kol. 6:18, 19) Kuó ke fakatokangaʻi eni? Ko ia, toʻutupu, fanongo ki hoʻo Tamai fakahēvaní. Fakamoʻoniʻi kiate koe tonu ʻoku lelei ke talangofua ki he ʻOtuá. Fakakaukau fakalelei fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa kovi ʻo e ʻulungaanga taʻetāú. Te ke sio ai ʻoku ʻikai ha mālie fakataimi ʻoku tuha mo e maumau ʻokú ne fakatupungá. (Kal. 6:8) Ko Joshua, naʻa tau lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne pehē: “ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻetau tauʻatāiná ʻi ha founga pē ʻoku tau loto ki ai, ka ko hono ngāuehalaʻaki iá ʻoku ʻikai fakafiemālie.”

19, 20. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he toʻutupu ʻoku nau tui kia Sihova pea talangofua kiate iá?

19 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, ko e moʻoni ko e kau ākonga kimoutolu ʻaʻaku, pea te mou ʻilo ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kimoutolu ʻe he moʻoní.” (Sione 8:31, 32) Fakamālō kia Sihova, ʻoku tau tauʻatāina mei he lotu loí, taʻeʻiló mo e tui taʻeʻuhingá. ʻI he kahaʻú, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki hono maʻu ʻa e “tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) ʻOku lava ke ke maʻu ʻa e konga ʻo e tauʻatāina ko iá he taimí ni ʻi hoʻo muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. ʻI he foungá ni, te ke hoko ai ʻo “ʻilo ʻa e moʻoní” ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ako iá ka ʻi hono moʻuiʻaki ia!

20 Toʻutupu, koloaʻaki ʻa e tauʻatāina ʻoku foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé. Ngāueʻaki fakapotopoto ia. ʻE tokoni ia kiate koe ki hono fai ʻa e ngaahi fili he taimí ni ʻa ia ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e kahaʻu lelei tahá. ʻOku pehē ʻe ha tokoua kei talavou: “Ko hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻa e tauʻatāina ʻi he tuʻunga ko ha toʻutupú ʻoku tokoni moʻoni ʻi haʻo fehangahangai ʻamui ange mo ha fili lalahi ange, hangē ko hano kumi ha ngāue feʻungamālie pe fili pe te ke mali pe nofo taʻemali ʻi ha vahaʻa taimi.”

21. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e “moʻui moʻoní”?

21 ʻI he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, naʻa mo e meʻa ʻoku ui ʻe he kakaí ko e moʻui leleí ʻoku fuonounou. ʻOku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata ʻa e meʻa ʻe hoko ʻapongipongí. (Sēm. 4:13, 14) Ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke ke faí ko hono fai ha ngaahi fili te ne tokoniʻi koe ke maʻu ʻa e “moʻui moʻoní”​—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou fakaofo ʻa e ʻOtuá. (1 Tīm. 6:19) ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻe Sihova ha taha ke tauhi kiate ia. Ko e meʻa pē ia ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolú ke fili pe ko e hā te tau faí. Ko ia ʻai ʻa Sihova ko ho “ʻinasí” ʻaki ʻa e ngāue ʻi he ʻaho taki taha ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, pea koloaʻaki “ʻa e ngaahi meʻa lelei” kotoa pē ʻokú ne ʻoatu kiate koé. (Saame 103:5) Fakapapauʻi ʻoku lava ʻe Sihova ke ne ʻoatu ʻa e fuʻu mavava kiate koe pea mo e fiefia taʻengata!​—Saame 16:11.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share