LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 Sanuali p. 8-13
  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he Fakatahaʻangá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he Fakatahaʻangá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA ʻOKU TAU TALI AI ʻI HE FAKATAHÁ
  • FEKUKI MO E MANAVASIʻÍ
  • Fefakalototoʻaʻaki ʻi he Fakataha ʻa e Fakatahaʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2023
  • Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ‘ʻi he Lotolotonga ʻo e Fakatahaʻangá’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Felangahakeʻaki ʻAki ʻa e Tali ʻi he Ngaahi Fakatahá
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1998
  • Pīkitai ki Hono Fakahāhā Atu ʻa Hoʻo ʻAmanakí ʻo ʻOua ʻe Toe Toumoua
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1994
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 Sanuali p. 8-13

KUPU AKO 2

Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he Fakatahaʻangá

“ʻI he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá te u fakahīkihikiʻi ai koe.”​—SAAME 22:22.

HIVA 9 Viki ʻa Sihova, ko Hotau ʻOtuá!

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Tēvita fekauʻaki mo Sihová, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe ueʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne faí?

NAʻE tohi ʻe Tuʻi Tēvita: “ʻOku lahi ʻa Sihova pea ʻoku taau lahi taha ke fakahīkihikiʻi.” (Saame 145:3) Naʻá ne ʻofa kia Sihova, pea ko e ʻofa ko iá naʻá ne ueʻi ia ke ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá.” (Saame 22:22; 40:5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ke ʻofa kia Sihova pea loto-tatau mo e ngaahi lea ʻa Tēvitá: “Fakatauange ke fakahīkihikiʻi ʻa hoʻo ʻAfió, ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ko ʻemau tamaí, ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.”​—1 Kal. 29:10-13.

2. (a) ʻE lava fēfē ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e niʻihi, pea ko e hā te tau lāulea ki aí?

2 ʻI he ʻahó ni, ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihová ko e tali lolotonga ʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kae kehe, ʻoku hoko moʻoni eni ko ha pole ki he niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. ʻOku nau loto ke kau ki he ngaahi fakatahá, ka ʻoku taʻofi kinautolu ʻe he manavasiʻí. ʻE lava fēfē ke nau fekuki mo e manavasiʻi ko iá? Pea ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu kotoa ke fai ha tali fakalototoʻa? Ki muʻa ke tau tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá, tau ʻuluaki lāulea angé ki he ʻuhinga tefito ʻe fā ʻoku tau tali ai ʻi he ngaahi fakatahá.

ʻUHINGA ʻOKU TAU TALI AI ʻI HE FAKATAHÁ

3-5. (a) Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hepelū 13:15, ko e hā ʻoku tau tali ai ʻi he ngaahi fakatahá? (e) Kuo pau ke tau fai kotoa ʻa e tali tatau? Ko e hā hono ʻuhingá?

3 Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu kotoa ʻa e monū ke fakahīkihikiʻi ia. (Saame 119:108) Ko ʻetau ngaahi tali ʻi he fakatahá ko e konga ia ʻo ʻetau “feilaulau ʻo e fakafetaʻi,” pea heʻikai lava ʻe ha taha ʻo ʻoatu ʻa e feilaulau ko iá maʻatautolu. (Lau ʻa e Hepelū 13:15.) ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e faʻahinga feilaulau pe tali tatau, mei he tokotaha taki taha ʻo kitautolu? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke ne pehē!

4 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku kehekehe ʻetau ngaahi malavá mo e ngaahi tuʻungá, pea ʻokú ne houngaʻia moʻoni ʻi he ngaahi feilaulau ʻoku malava ke tau ʻoatu kiate iá. Fakakaukau atu ki he ngaahi feilaulau kehekehe naʻá ne tali mei he kau ʻIsilelí. Ko e kau ʻIsileli ʻe niʻihi naʻe malava ke nau feilaulau ʻaki ha lami pe ko ha kosi. Ka ko ha ʻIsileli masiva naʻá ne ʻoatu nai ha “ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua.” Pea kapau heʻikai lava ke maʻu ʻe ha tokotaha ʻIsileli ha foʻi manupuna ʻe ua, naʻe tali ʻe Sihova “ha vahe hongofulu ʻo ha efa ʻo e mahoaʻa lelei.” (Liv. 5:7, 11) Ko e mahoaʻá naʻe ʻikai ke fuʻu mamafa, ka naʻe kei fakahoungaʻi pē ʻe Sihova ʻa e feilaulau ko iá, kehe pē ko e “mahoaʻa lelei.”

5 ʻOku ongoʻi pehē pē he ʻahó ni ʻa hotau ʻOtua anga-leleí. ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha tali, ʻoku ʻikai te ne ʻamanekina mai kitautolu kotoa ke tau pōtoʻi lea ʻo hangē ko ʻApolosí pe lea fakatupu tuipau ʻo hangē ko Paulá. (Ngā. 18:24; 26:28) Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ʻe Sihová ke tau fai ʻa e tali lelei taha te tau malavá​—ʻo fakatatau ki hotau ngataʻangá. Manatuʻi ʻa e uitou naʻá ne foaki ʻa e ongo kiʻi foʻi koiní. Naʻá ne mahuʻinga kia Sihova koeʻuhi naʻá ne foaki ʻa e lelei taha naʻá ne malavá.​—Luke 21:1-4.

Fakahīkihikiʻi ʻe ha fakatahaʻanga ʻa Sihova ʻaki ʻa e tali ʻi ha fakataha

Ko e talí ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mo e faʻahinga ʻoku fanongo ki aí (Sio ki he palakalafi 6-7)c

6. (a) Fakatatau ki he Hepelū 10:24, 25, ʻoku tākiekina fēfē nai kitautolu ʻe he ngaahi tali ʻoku tau fanongo ki aí? (e) ʻE lava fēfē ke ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi tali ʻoku fakalototoʻa kiate koé?

6 ʻOku tau fefakalototoʻaʻaki ʻi heʻetau ngaahi tali. (Lau ʻa e Hepelū 10:24, 25.) ʻOku tau houngaʻia kotoa ʻi he fanongo ki he ngaahi tali kehekehe ʻi heʻetau fakatahá. Ko e ngaahi lea faingofua mo loto-totonu ʻa ha kiʻi leka ʻokú ne ʻai ke tau fiefia. ʻOku maongo kiate kitautolu ʻa e leʻo fiefia ʻa ha tokotaha ʻi heʻene tali fekauʻaki mo e moʻoni kuó ne toki akó. ʻOku tau leleiʻia ʻi he faʻahinga ʻoku nau ‘tafunaki ʻenau loto-lahí’ ke fai ha tali, neongo ʻoku nau ongoʻi mā pe ko ʻenau toki kamata ako ia ʻetau leá. (1 Tes. 2:2) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ʻi heʻenau feingá? ʻE lava ke tau fakamālō kiate kinautolu ki heʻenau tali fakalototoʻá hili ʻa e fakatahá. Ko e founga ʻe taha ko ʻetau fai foki ha tali. Pea ʻoku ʻikai ngata pē ʻetau maʻu ʻa e fakalototoʻa ʻi heʻetau ngaahi fakatahá ka ʻoku tau toe fai pehē foki.​—Loma 1:11, 12.

7. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi he taimi ʻoku tau tali aí?

7 ʻOku tau maʻu ʻaonga fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻoku tau tali aí. (ʻAi. 48:17) Anga-fēfē? ʻUluakí, kapau ʻoku tau palani ke fai ha tali, ʻoku toe ueʻi ai kitautolu ke teuteu lelei ki he fakatahá. ʻI heʻetau teuteu leleí, ʻoku tau mahinoʻi loloto ange ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Pea ko e loloto ange ʻetau mahinó, ko e lelei ange ia ʻa ʻetau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau akó. Uá, ʻe ngalingali te tau fiefia ange ʻi he fakatahá koeʻuhi ʻoku tau kau ʻi he fetalanoaʻakí. Tolú, koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke fai ha tali, ʻoku tau faʻa manatuʻi fuoloa ange ai ʻa e poini naʻa tau leaʻakí hili ʻa e fakatahá.

8-9. (a) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Malakai 3:16, ʻokú ke pehē ʻoku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo ʻetau ngaahi talí? (e) Ko e hā ʻa e pole ʻoku kei fekuki pē nai mo e niʻihi?

8 ʻOku tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau tuí. ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa Sihova kiate kitautolu pea ʻokú ne houngaʻia moʻoni ʻi heʻetau feinga ke tali ʻi he ngaahi fakatahá. (Lau ʻa e Malakai 3:16.) ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene houngaʻiá ʻaki ʻene tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga mālohi ke fakahōifuaʻi iá.​—Mal. 3:10.

9 ʻOku hā mahino, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke tali ʻi he ngaahi fakatahá. Neongo ia, ʻoku kei manavasiʻi pē nai ʻa e niʻihi ke hiki honau nimá. Kapau ko e anga ia hoʻo ongoʻí, ʻoua te ke loto-siʻi. Tau lāulea angé ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe niʻihi, ko ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga, pea mo ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu kotoa ke tau feinga ke tali lahi ange ʻi he ngaahi fakatahá.

FEKUKI MO E MANAVASIʻÍ

10. (a) Ko e hā ʻa e manavasiʻi ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻo kitautolu? (e) Ko e hā nai ko ha fakaʻilonga lelei ai ʻa e manavasiʻi ke talí?

10 ʻOkú ke ongoʻi ʻoku lēlea ho lotó ʻi he taimi ʻokú ke fakakaukau ai ke hiki ho nimá ke fai ha tali? Kapau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko hono moʻoní ko e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻoku tau kiʻi manavasiʻi ʻi he taimi ʻoku tau tali aí. Ki muʻa ke lava ʻo ke fekuki mo e ongoʻi fakatupu maumau ko ení, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga ʻa hoʻo manavasiʻí. ʻOkú ke ilifia naʻa ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke leaʻakí pe te ke leaʻaki ha meʻa ʻoku hala? ʻOkú ke hohaʻa naʻa ʻikai ke ʻi ha tuʻunga lelei hoʻo talí ʻo tatau mo e tali ʻa e niʻihi kehé? Ko hono moʻoní, ko e ngaahi manavasiʻi ko iá ʻoku lava ke hoko ko ha fakaʻilonga lelei. ʻOku fakahaaʻi ai ʻokú ke anga-fakatōkilalo pea vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate koe. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi he ʻulungaanga ko iá. (Saame 138:6; Fil. 2:3) Ka ʻoku toe loto foki ʻa Sihova ke ke fakahīkihikiʻi ia pea fakalototoʻaʻi ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi he ngaahi fakatahá. (1 Tes. 5:11) ʻOkú ne ʻofa ʻiate koe pea te ne ʻoatu ʻa e loto-toʻa ʻokú ke fiemaʻú.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi fakamanatu Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni kiate kitautolu?

11 Fakakaukau ki he ngaahi fakamanatu Fakatohitapu ʻe niʻihi. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko kitautolu kotoa ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻakí mo e founga ʻoku tau lea aí. (Sēm. 3:2) ʻOku ʻikai ʻamanekina ʻe Sihova ke tau hoko ʻo haohaoa, pea ʻoku pehē pē mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (Saame 103:12-14) Ko hotau fāmili fakalaumālie kinautolu pea ʻoku nau ʻofa ʻiate kitautolu. (Mk. 10:29, 30; Sione 13:35) ʻOku nau mahinoʻi ʻoku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau talí ʻoku tau leaʻaki ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke tau taumuʻa ke leaʻaki.

12-13. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Nehemaia mo Sioná?

12 Fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe niʻihi ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fekuki ai mo hoʻo ngaahi manavasiʻí. Manatuʻi ʻa Nehemaia. Naʻá ne ngāue ʻi he lotoʻā ʻo ha tuʻi mālohi. Naʻe mata mamahi ʻa Nehemaia koeʻuhí ko ʻene fanongo kuo maumau lahi ʻa e ngaahi ʻā mo e ngaahi matapā ʻo Selusalemá. (Nehe. 1:1-4) Sioloto atu kuo pau pē naʻe lēlea hono lotó ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻe he tuʻí ke ne fakamatala ki he ʻuhinga naʻá ne mata mamahi aí! Naʻe lotu fakavave ʻa Nehemaia peá ne toki fai ʻene talí. ʻI he tali ki aí, naʻe tokoni lahi ʻa e tuʻí ki he kakai ʻa e ʻOtuá. (Nehe. 2:1-8) Fakakaukau foki kia Siona. ʻI he kole ʻe Sihova ke ne lea ki he kakai ʻo Ninivé, naʻe manavahē ʻaupito ʻa Siona ʻo ne hola ki ha feituʻu kehe. (Siona 1:1-3) Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakahoko ʻe Siona ʻa hono vāhenga-ngāué. Pea ko e ngaahi lea naʻá ne talá naʻe hoko ia ʻo ʻaonga lahi ki he faʻahinga ko ia ʻi Ninivé. (Siona 3:5-10) ʻOku tau ako meia Nehemaia ki he mahuʻinga ʻo e lotu ki muʻa ke fai ha tali. Pea meia Siona ʻoku tau ako ai ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tauhi kiate ia neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻo ʻetau manavasiʻí. Ko hono moʻoní, ko e tali ʻi he fakatahaʻangá heʻikai ke fakamanavahē fau ia ʻo hangē ko hono malangaʻi ʻo e pōpoaki fakaefakamaau ʻi Ninivé.

13 Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ʻe lava ke tokoni kiate koe ke fai ha tali fakalototoʻa ʻi he ngaahi fakatahá? Tau lāulea angé ki he ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi.

Meʻa ke Tali Fekauʻaki mo Iá.

  • Tali hangatonu ki he fehuʻí

  • Poini kehe ʻi he palakalafí

  • Meʻa ʻoku akoʻi ʻe he konga Tohi Tapu ʻoku haá

  • Founga ʻe lava ke ngāueʻaki ai ʻa e fakamatalá

  • Hokosia nounou ke fakamamafaʻi ʻa e poini tefitó

  • Meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakatātaá

  • Fehuʻi fakamanatu

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau teuteu lelei ki heʻetau ngaahi fakatahá, pea ko fē nai ʻa e taimi ke tau fai pehē aí?

14 Teuteu ki he fakataha taki taha. ʻI hoʻo palani tokamuʻa pea teuteu leleí, te ke ongoʻi loto-maʻu ange ai ke ke tali. (Pal. 21:5) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e taimi-tēpile tatau. Ko Eloise ko ha uitou ʻi hono taʻu 80 tupú, ʻokú ne kamata teuteu ki he Ako Taua Leʻo ʻi he kamataʻanga ʻo e uiké. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiefia ange ʻi he ngaahi fakatahá ʻo kapau te u teuteu tokamuʻa.” Ko Joy, ʻokú ne ngāue fakamāmani taimi-kakato, ʻokú ne vaheʻi ha taimi ʻi he Tokonakí ke teuteu ʻene Taua Leʻo. “ʻOku faingofua ange ke u manatuʻi kapau te u teuteu ʻi ha taimi siʻi ki muʻa ʻi he fakatahá,” ko ʻene laú ia. Ko Ike, ko ha mātuʻa moʻumoʻua pea tāimuʻa foki, ʻokú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻoku lelei taha kiate au ke ako ʻi ha kiʻi taimi nounou lolotonga ʻa e uiké ʻi hano ako ha konga lahi ʻi he taimi pē ʻe taha.”

15. ʻE lava fēfē ke ke teuteu lelei ki ha fakataha?

15 Ko e hā ʻoku kau ki he teuteu lelei ki he fakatahá? Kamata ʻa e ako taki taha ʻaki ʻa e kole kia Sihova ke ne ʻoatu hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13; 1 Sio. 5:14) Vaheʻi leva ha ngaahi miniti siʻi ke vakaiʻi ʻa e lēsoní. Sivisiviʻi ʻa e kaveingá, ngaahi kaveinga tokoní, fakatātaá mo e puha fakamanatú. ʻI hoʻo ako kotoa ʻa e palakalafi taki taha, lau ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá ʻi he lahi taha te ke malavá. Fakalaulauloto ki he fakamatalá, ʻo tokanga tefito ki he ngaahi poini ʻokú ke loto ke tali aí. Ko hoʻo mateuteu lelei angé, te ke maʻu ʻaonga lahi ange ai pea faingofua ange nai ai ke ke fai ha tali.​—2 Kol. 9:6.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi polokalama ʻoku ala lava ke ke maʻú, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo ngāueʻaki iá?

16 Kapau te ke malava, ngāueʻaki ʻa e ngaahi polokalama fakaʻilekitulōnika kuo tokonaki mai ʻi ha lea ʻokú ke ʻiloʻi. Kuo ʻomai ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kautahá ʻa e ngaahi polokalama fakaʻilekitulōnika ke tokoni ki heʻetau teuteu ki he ngaahi fakatahá. Ko e JW Library® ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo hiki ʻa e ʻū tohi akó ki ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika. Pea ʻe lava ke tau ako​—pe lau pe fanongo ki ha fakamatala—ʻi ha faʻahinga taimi pe ʻi ha feituʻu pē. ʻOku ngāueʻaki ʻe he niʻihi ʻa e polokalama ko ení ke ako ai lolotonga ha mālōlō hoʻatā ʻi he ngāué pe ʻapiakó pe lolotonga e fefonongaʻakí. Ko e Watchtower Library mo e Taua Leʻo LAIPELI ʻI HE ʻINITANETÍ ʻokú na ʻai ke faingofua ʻaupito ke fekumi ki he ngaahi poini ʻi he lēsoni ʻoku tau loto ke ako fakaʻāuliliki fekauʻaki mo iá.

Taimi ke teuteu ki he fakatahá ʻoku kau ai ʻete toko taha ʻi ʻapi, lolotonga e lotu fakafāmili, mālōlō hoʻatā, fefonongaʻakí

Ko fē taimi ʻokú ke vaheʻi ke teuteu ai ki he fakatahá? (Sio ki he palakalafi 14-16)d

17. (a) Ko e hā ʻoku lelei ai ke teuteu ke lahi ʻa e ngaahi talí? (e) Ko e hā naʻá ke ako mei he vitiō Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova​—Teuteu Hoʻo Talí?

17 Kapau ʻoku malava, teuteu ke lahi ʻa e ngaahi tali ki he lēsoni taki taha. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí heʻikai nai ke ʻoatu maʻu pē ke ke tali ʻi hoʻo hiki ho nimá. Ngalingali ʻe hiki nima mo e niʻihi kehé ʻi he taimi tatau, pea ʻe ʻoange nai ʻe he faiakó ki ha taha ʻo kinautolu ke tali. Ke fakapapauʻi ke ʻosi taimi tonu ʻa e fakatahá, ʻe fakangatangata nai ʻe he faiakó ʻa e tokolahi ʻo e kau tali ʻi ha poini pau. Ko ia ʻoua ʻe loto-mamahi pe loto-siʻi kapau heʻikai te ne ʻoatu ke ke tali ʻi he kamata pē ʻa e akó. Kapau te ke teuteu ke lahi ʻa e ngaahi talí, te ke maʻu ai ʻa e faingamālie lahi ange ke kau ʻi he fetalanoaʻakí. Ko e taha ʻo e ngaahi tali ʻokú ke teuteú ʻe lava ke kau ai hano lau ha konga Tohi Tapu. Ka ʻo kapau ʻe malava, teuteu foki ke fai ha tali, ʻo ngāueʻaki ʻa e lea pē ʻaʻau.b

18. Ko e hā ke fai ai ha tali nounoú?

18 Fai ha ngaahi tali nounou. Ko e ngaahi tali fakalototoʻa tahá ʻa e ngaahi tali nounou mo faingofuá. Ko ia ʻai ko hoʻo taumuʻá ke tauhi ke nounou ʻa hoʻo ngaahi talí. Feinga ke fakangatangata hoʻo talí ki he sekoni ʻe 30 nai. (Pal. 10:19; 15:23) Kapau kuó ke tali ʻi he ngaahi fakatahá ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻokú ke maʻu ha fatongia mahuʻinga​—fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaki hono tauhi hoʻo talí ke nounou. Kapau ʻokú ke fai ha ngaahi tali fihi mo fuʻu lōloa, ʻe ongoʻi ilifia nai ʻa e niʻihi kehé, ʻo fakakaukau heʻikai malava ke nau aʻusia hoʻo malava ke talí. Pehē foki, ko e tali nounoú ʻoku fakaʻatā ai ha taimi ke tokolahi ange ʻa e faʻahinga ke tali ʻi he fakatahá. Tautefito kapau ʻoku tuku atu ke ke ʻuluaki tali, fai ha tali faingofua mo hangatonu ki he fehuʻí. ʻOua ʻe feinga ke kāpui ʻa e ngaahi poini kotoa ʻi he palakalafí. Hili ʻa e lāulea ki he poini tefito ʻi he palakalafí, ʻe lava ke ke tali ʻi he ngaahi poini kehé.​—Sio ki he puha “Meʻa ke Tali Fekauʻaki mo Iá.”

19. ʻE lava fēfē ke tokoni atu kiate koe ʻa e faiakó, ka ko e hā kuo pau ke ke faí?

19 ʻAi ke ʻilo ʻe he faiakó ʻokú ke loto ke tali ʻi ha palakalafi pau. Kapau ʻokú ke fili ke fai peheni, ʻoku totonu ke ke ʻalu ki he faiakó ki muʻa ke kamata ʻa e fakatahá. ʻI he aʻu ki he taimi ke tali ʻi he palakalafi ko iá, hiki vave mo māʻolunga ho nimá ke lava ʻo sio ki ai ʻa e faiakó.

20. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e fakataha ʻa e fakatahaʻangá ko ha houa kai ʻokú ke maʻu mo ho ngaahi kaungāmeʻá?

20 Vakai ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻo hangē ha houa kai ʻokú ke maʻu mo ho ngaahi kaungāmeʻa leleí. Sioloto atu ʻoku palani ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻi he fakatahaʻangá ke fai ha papakiu pea kole atu ke ke teuteu ha kiʻi meʻakai. ʻE fēfē hoʻo talí? Te ke kiʻi ongoʻi loto-moʻua nai, kae ngalingali te ke fai ho lelei tahá ke ʻomi ha meʻa ʻe lava ke fiefia ai ʻa e tokotaha kotoa. Ko Sihova, ʻa hotau Tokotaha-Talitalí, kuó ne tokonaki mai maʻatautolu ha tēpile ʻoku fonu ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. (Saame 23:5; Māt. 24:45) Pea ʻokú ne leleiʻia ʻi he taimi ʻoku tau ʻomi ai ha meʻaʻofa faingofua, ʻa e lelei taha ʻe lava ke tau foakí. Ko ia teuteu lelei pea tali tauʻatāina ʻi he lahi taha te ke malavá. Pea heʻikai ngata pē ʻi hoʻo kai mei he tēpile ʻa Sihová ka te ke toe ʻomai foki ha meʻaʻofa ke vahevahe mo e fakatahaʻangá.

ʻE LAVA KE KE TALI?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻoku tau tali ai ʻi he ngaahi fakatahá?

  • ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo ʻetau manavasiʻi ke fai ha talí?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻe niʻihi ke tokoni kiate kitautolu ke fai ha ngaahi tali fakalototoʻa?

HIVA 138 Sihova Ho Huafá

a Hangē ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ko kitautolu kotoa ʻoku tau ʻofa kia Sihova pea fiefia ʻi hono fakahīkihikiʻi iá. ʻOku tau maʻu ha faingamālie makehe ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi heʻetau fakataha mo ʻetau fakatahaʻangá ke lotú. Kae kehe, ko e niʻihi ʻo kitautolu, ʻoku faingataʻa ke tau fai ha tali ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. Kapau ʻokú ke fehangahangai mo e pole ko iá, ko e kupu ko ení ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ke manavasiʻi aí pea ngāue ke ikuʻi ia.

b ʻI he jw.org, sio ʻi he vitiō Hoko ko e Kaumeʻa ʻo Sihova​—Teuteu Hoʻo Talí. Sio ʻi he AKONAKI MEI HE TOHI TAPÚ > FĀNAU.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Kau fiefia ʻa e ngaahi mēmipa ʻo ha fakatahaʻanga ʻi he lāulea ki he Taua Leʻo.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e ngaahi mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fakatahaʻangá naʻe hā ki muʻá ʻoku nau kau ʻi he Ako Taua Leʻo. Neongo ʻa e kehekehe honau ngaahi tuʻungá, ʻoku nau vaheʻi kotoa ha taimi ke teuteu ai ʻa e lēsoni ki he fakatahá.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share