KUPU AKO 27
Mateuteu he Taimí Ni ki he Fakatangá
“Ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau loto ke moʻui ʻaki ʻa e anga-līʻoa fakaʻotua ʻi he fekauʻaki mo Kalaisi Sīsuú, ʻe fakatangaʻi foki kinautolu.”—2 TĪM. 3:12.
HIVA 51 ʻOku Tau Pīkitai kia Sihova
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau mateuteu ki he fakatangá?
ʻI HE pō ki muʻa ke tāmateʻi hotau ʻEiki ko Sīsuú, naʻá ne pehē ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fili ke hoko ko ʻene kau ākongá ʻe fehiʻanekinaʻi. (Sione 17:14) Mei he taimi ko iá ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni, ko e Kau Fakamoʻoni Kalisitiane faitōnunga ʻa Sihová kuo fakatangaʻi ʻe he faʻahinga ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e lotu moʻoní. (2 Tīm. 3:12) ʻI he toe fakaʻaʻau ke ofi ange ʻa e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku tau ʻamanekina ʻe lahi ange hono fakafepakiʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí.—Māt. 24:9.
2-3. (a) Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e manavaheé? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻE lava fēfē ke tau teuʻi kitautolu he taimí ni ke fehangahangai mo e fakatangá? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau sioloto atu ki he meʻa kotoa ʻe lava ke hoko mai kiate kitautolú. Kapau ʻe pehē, ʻe lava ke lōmekina kitautolu ʻe he manavaheé mo e loto-moʻuá. ʻE lava ke tau fakaʻatā ʻa e ngaahi fakamanamaná ke ne ikunaʻi kitautolu naʻa mo e ki muʻa ke hoko mai ha ʻahiʻahi moʻoní. (Pal. 12:25; 17:22) Ko e manavaheé ko e meʻatau mālohi ia ʻoku ngāueʻaki ʻe hotau “filí, ʻa e Tēvoló” ke fakafepakiʻi ʻaki kitautolú. (1 Pita 5:8, 9) Ko e hā ʻe lava ke tau fai he taimí ni ke fakaivimālohiʻi ai kitautolú?
3 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai hotau vahaʻangatae mo Sihová mo e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau fai ia he taimi ní. Te tau toe lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau fai ke langa hake ai ʻetau loto-toʻá. Pea fakaʻosí, te tau sivisiviʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau fekuki ai mo e fehiʻanekina mei he kau fakafepakí.
FOUNGA ʻE LAVA KE KE FAKAIVIMĀLOHIʻI AI HO VAHAʻANGATAE MO SIHOVÁ
4. Fakatatau ki he Hepelū 13:5, 6, ko e hā kuo pau ke tau tuipau fekauʻaki mo iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 Hoko ʻo tuipau ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate koe pea heʻikai ʻaupito te ne liʻaki koe. (Lau ʻa e Hepelū 13:5, 6.) ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻe pehē ʻi he The Watchtower: “Ko e tokotaha ʻokú ne ʻiloʻi lelei taha ʻa e ʻOtuá te ne falala lahi taha kiate Iá ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí.” He moʻoni ē ko ia! Ke fehangahangai lavameʻa mo e fakatangá, kuo pau ke tau ʻofa kia Sihova mo falala kakato kiate ia, pea ʻoua ʻaupito ʻe veiveiua ʻi heʻene ʻofa ʻiate kitautolú.—Māt. 22:36-38; Sēm. 5:11.
5. Ko e hā ʻe tokoni kiate koe ke ke hokosia ai ʻa e ʻofa ʻa Sihová?
5 Lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú mo e taumuʻa ke ʻunuʻunu ke toe ofi ange kia Sihova. (Sēm. 4:8) ʻI hoʻo laú, tokangataha ki he ngaahi ʻulungaanga fakaalaala ʻo Sihová. Feinga ke mahinoʻi ʻa e lahi ʻo ʻene ʻofa ʻiate koé ʻi hoʻo lau fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ne leaʻaki mo faí. (ʻEki. 34:6) ʻOku fāinga nai ʻa e niʻihi ke tui ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu koeʻuhi kuo teʻeki ai ʻaupito ke fakahāhā ange ha ʻofa kiate kinautolu. Kapau ʻokú ke fehangahangai mo e pole ko iá, feinga ke hiki ʻi he ʻaho taki taha ʻa e ngaahi founga kuo fakahāhā mai ai ʻe Sihova ʻene mēsí mo e anga-leleí kiate koé. (Saame 78:38, 39; Loma 8:32) ʻI hoʻo fakakaukau ki hoʻo ngaahi hokosiá tonu pea fakalaulauloto ki he meʻa kuó ke lau ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ngalingali te ke malava ai ke hiki ʻa e ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe Sihova maʻaú. Ko e lahi ange hoʻo houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe Sihová, ko e mālohi ange ia ho vahaʻangatae mo iá.—Saame 116:1, 2.
6. Fakatatau ki he Saame 94:17-19, ʻe lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he lotu loto-moʻoní?
6 Lotu maʻu pē. Sioloto atu ki ha kiʻi tamasiʻi ʻokú ne fāʻofua māfana ki heʻene tamaí. ʻOku ongoʻi malu moʻoni ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻo ne talanoa tauʻatāina ki heʻene tamaí fekauʻaki mo e meʻa lelei mo e kovi naʻe hoko kiate ia he ʻaho ko iá. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e vahaʻangatae tatau kapau te ke ʻunuʻunu ofi kia Sihova ʻi he lotu loto-moʻoni ʻi he ʻaho taki taha. (Lau ʻa e Saame 94:17-19.) ʻI hoʻo lotu kia Sihová, “huaʻi atu ho lotó ʻo hangē ha vaí” pea tala ki hoʻo Tamai anga-ʻofá ʻa e kotoa hoʻo ngaahi manavaheé mo e loto-moʻuá. (Tangi. 2:19) Ko e hā ʻa e olá? Te ke hokosia ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú “ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē.” (Fil. 4:6, 7) Ko e lahi ange hoʻo lotu ʻi he founga ko ení, ko hoʻo ongoʻi ofi ange ia kia Sihová.—Loma 8:38, 39.
ʻOku maʻu ʻa e loto-toʻá mei he tuipau kia Sihova mo hono Puleʻangá
Fakaivimālohiʻi ʻe Stanley Jones ʻa ia tonu ʻaki ʻa e ʻilo papau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 7)
7. Ko e hā kuo pau ai ke ke tuipau ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo hono Puleʻangá ʻe hoko moʻoni?
7 Hoko ʻo tuipau ko e ngaahi tāpuaki ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. (Nōm. 23:19) Kapau ʻoku vaivai hoʻo tui ki he ngaahi talaʻofa peheé, ʻe faingofua ange ai kia Sētane mo ʻene kau fakafofongá ke nau fakamanavaheeʻi koe. (Pal. 24:10; Hep. 2:15) ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo tuipau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá he taimí ni? Vaheʻi ha taimi ke fekumi ai ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo hono Puleʻangá mo e ʻuhinga ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ai ʻe hoko moʻoní. ʻE anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e meʻá ni? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Stanley Jones, naʻe tuku pilīsone ʻi he taʻu ʻe fitu koeʻuhi ko ʻene tuí.b Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke ne kātaki faitōnungá? Naʻá ne pehē: “Ko e hoko ʻo fakaivimālohiʻi ʻe he ʻilo fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, tuipau fekauʻaki mo iá, ʻo ʻikai ʻaupito ha veiveiua ʻe taha, naʻá ku tuʻumaʻu ai.” Kapau ʻokú ke maʻu ha tui mālohi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, te ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova pea heʻikai te ke hoko ai ʻo manavahē.—Pal. 3:25, 26.
8. Ko ʻetau vakai ki hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ko e fakaʻilonga lelei ia ʻo e hā? Fakamatalaʻi.
8 Maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Ko e ngaahi fakatahá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. Ko ʻetau vakai ki hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá ko e fakaʻilonga lelei ia ki he founga ʻe lava ke tau fekuki lavameʻa ai mo e fakatangá ʻi he kahaʻú. (Hep. 10:24, 25) He ko e hā hono ʻuhingá? Kapau te tau fakaʻatā ʻa e fanga kiʻi fakafaingataʻaʻiaʻanga īkí ke ne taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻa e ngaahi fakatahá he taimí ni, ko e hā ʻe hoko ʻi he kahaʻú kapau ʻe fiemaʻu ke tuku ʻetau moʻui ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke fakatahataha mo hotau kaungātuí? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau te tau fakatupulekina ha fakapapau mālohi ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, heʻikai ke tau foʻi ʻi he feinga ʻa e kau fakafepakí ke taʻofi kitautolu mei he fakatahataha fakatahá. Ko e taimi eni ke fakatupulekina ai ʻa e ʻofa ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻofa ko ia ki heʻetau ngaahi fakatahá, heʻikai taʻofi kitautolu ʻe he fakafepakí, naʻa mo ha tapui fakapuleʻanga, mei he talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ki he tangatá.—Ngā. 5:29.
Ko hono ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú mo e hiva ʻo e Puleʻangá he taimi ní ʻe lava ke tokoni lahi kiate koe ʻi he fakatangá (Sio ki he palakalafi 9)e
9. Ko e hā ko ha founga lelei ai ke mateuteu ki he fakatangá ʻa hono ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú?
9 Ako maʻuloto hoʻo ngaahi veesi Tohi Tapu manakó. (Māt. 13:52) Heʻikai nai ke fuʻu haohaoa hoʻo manatú, ka ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke fakamanatu atu kiate koe ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ko iá. (Sione 14:26) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha tokoua naʻe tuku pilīsone ʻi Siamane Hahake pea ʻave ki ha kemi fakamamahi: “He tāpuaki ē ko ia ʻi he taimi ko iá ne u ʻosi maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu ʻe lauingeau! Neongo naʻá ku toko taha, naʻá ku hanganaki fakalaulauloto ki he ngaahi kaveinga kehekehe ʻi he Tohi Tapú.” Ko e ngaahi veesi Tohi Tapu ko iá naʻá ne tokoniʻi hotau tokouá ke nofo ofi kia Sihova—pea ke kātaki faitōnunga.
(Sio ki he palakalafi 10)f
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ako maʻuloto ʻa e ngaahi hivá?
10 Ako maʻuloto mo hivaʻi ʻa e ngaahi hiva fakahīkihiki kia Sihová. ʻI hono tuku pilīsone ʻi Filipaí, naʻe hivaʻi ʻe Paula mo Sailosi ʻa e ngaahi hiva fakalaumālie ʻa ia naʻá na maʻuloto. (Ngā. 16:25) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi naʻe ʻave fakamālohi ai hotau fanga tokoua ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá ki Saipīliá, naʻe anga-fēfē ʻenau fakaivimālohiʻi kinautolú? Naʻe manatuʻi ʻe Tuofefine Mariya Fedun: “Naʻa mau hivaʻi ʻa e ngaahi hiva kotoa naʻa mau ʻiloʻí, ʻa e ngaahi hiva mei he tohi hivá.” Naʻá ne pehē naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi hiva ko iá kinautolu kotoa pea tokoni ke nau ongoʻi ofi ange kia Sihova. ʻOkú ke ongoʻi mālohi ange ʻi he taimi ʻokú ke hivaʻi ai hoʻo hiva fakalaumālie manakó? Peʻi ako maʻuloto ʻa e ngaahi hiva ko iá he taimí ni!—Sio ki he puha “ʻOmi ʻa e Loto-Toʻa.”
FOUNGA KE LANGA HAKE AI HOʻO LOTO-TOʻÁ
11-12. (a) Fakatatau ki he 1 Sāmiuela 17:37, 45-47, ko e hā naʻe loto-toʻa ai ʻa Tēvitá? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá?
11 Ke fehangahangai mo e fakatangá, ʻoku fiemaʻu kiate koe ʻa e loto-toʻa. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e ʻulungaanga ko iá, ko e hā ʻe lava ke ke faí? Manatuʻi ko e loto-toʻa moʻoní ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi ho lahí, mālohí pe malavá. Fakakaukau ki he fakatātā fekauʻaki mo kiʻi Tēvita ʻi heʻene fehangahangai mo Kolaiaté. ʻI hono fakahoa atu ki he fuʻu saianiti ko iá, ko Tēvita naʻá ne siʻisiʻi ange, vaivai ange pea ʻikai lelei ʻene meʻataú. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻane heletā. Ka, naʻá ne mātuʻaki loto-toʻa. Naʻe lele atu ʻa Tēvita ʻi he loto-toʻa ke tauʻi ʻa e fuʻu saianiti hīkisia ko iá.
12 Ko e hā naʻe mātuʻaki loto-toʻa ai ʻa Tēvitá? Naʻá ne tuipau moʻoni naʻe kau ʻa Sihova mo ia. (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 17:37, 45-47.) Naʻe ʻikai tokangataha ʻa Tēvita ia ki he fuʻu lahi ʻo Kolaiaté ʻi hono fakahoa kiate iá. ʻI hono kehé, naʻá ne tokangataha ki he valevale fau ʻo Kolaiaté ʻi hono fakahoa atu kia Sihová. Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ko ení? Te tau ongoʻi loto-toʻa kapau ʻoku tau tuipau ʻoku kau ʻa Sihova mo kitautolu pea ʻoku tau fakapapauʻi ko hotau kau fakafepakí ʻoku nau valevale fau ʻi hono fakahoa atu ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú. (2 Kal. 20:15; Saame 16:8) ʻE lava fēfē ke tau langa hake ʻetau loto-toʻá he taimí ni—ki muʻa ke hoko mai ʻa e fakatangá?
13. ʻE lava fēfē ke tau langa hake ʻetau loto-toʻá? Fakamatalaʻi.
13 ʻE lava ke tau langa hake ʻetau loto-toʻá he taimí ni ʻi hono malangaʻi fakahāhā ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ngāue fakamalangá ʻoku akoʻi ai kitautolu ke falala kia Sihova pea ikuʻi ha faʻahinga manavahē tangata pē. (Pal. 29:25) Hangē pē ko hono fakaivimālohiʻi ʻe he fakamālohisinó hotau uouá, ko ʻetau loto-toʻá ʻoku fakaivimālohiʻi ia ʻi he taimi ʻoku tau malanga ai ʻi he fale ki he falé, ʻi he feituʻu kakaí, ʻi he founga ʻikai anga-mahení mo e ngaahi feituʻu pisinisí. Kapau te tau fakatupulekina ʻa e loto-toʻa he taimí ni ke malangá, te tau mateuteu lelei ai ke hanganaki malanga naʻa mo e taimi ʻe tapui ai ʻetau ngāué.—1 Tes. 2:1, 2.
Fakafisi ʻa Nancy Yuen ke tuku ʻene malangaʻi ʻa e ongoongo leleí (Sio ki he palakalafi 14)
14-15. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Nancy Yuen mo Valentina Garnovskaya?
14 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ongo tuofāfine faitōnunga naʻá na fakahāhā ʻa e loto-toʻa makehe. Ko Nancy Yuen ʻa ia ʻoku fute pē ʻe nima (mita ʻe 1.5) hono lōloá, ka naʻe ʻikai ke ne ilifiangofua.c Naʻá ne fakafisi ke tuku ʻene malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko hono olá, naʻe tuku pilīsone ia ʻi he taʻu ʻe 20 nai ʻi Siaina Kominiusi. Ko e kau maʻu mafai naʻa nau fakaʻeke iá naʻa nau pehē ko e “tokotaha ongongataʻa taha ia” ʻi honau fonuá!
Tuipau ʻa Valentina Garnovskaya naʻe kau ʻa Sihova mo ia (Sio ki he palakalafi 15)
15 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko Valentina Garnovskaya naʻe tuku pilīsone ʻi he Sovieti ʻIunioni ki muʻá ʻi he taimi kehekehe ʻe tolu pea ko hono fakakātoá ko e taʻu ʻe 21 nai.d Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne fakapapauʻi ke hanganaki malanga pea naʻe ui ia ʻe he kau maʻu mafaí “ko ha faihia mātuʻaki fakatuʻutāmaki.” Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa e ongo fefine faitōnunga ko ení ke na mātuʻaki loto-toʻá? Naʻá na tuipau naʻe kau ʻa Sihova mo kinaua.
16. Ko e hā ʻa e kī ki he loto-toʻa moʻoní?
16 Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki aí, ke langa hake ʻa e loto-toʻá, kuo pau ke ʻoua te tau tokangataha ki hotau mālohí mo ʻetau malavá tonu. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau tui ʻoku kau ʻa Sihova mo kitautolu pea ko ia ʻa e tokotaha te ne faitau maʻatautolú. (Teu. 1:29, 30; Sāk. 4:6) Ko e kī ia ki he loto-toʻa moʻoní.
FOUNGA KE FEKUKI AI MO HONO FEHIʻANEKINAʻI ʻE HE KAKAÍ
17-18. Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sione 15:18-21, ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú? Fakamatalaʻi.
17 ʻOku tau fiefia ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku ʻikai hatau mahuʻinga kapau ʻoku fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻe he kakaí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fiefia ē ko kimoutolu ʻo ka fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he tangatá, pea ʻo ka nau ka fakamavaheʻi mo lumaʻi kimoutolu, pea siʻaki homou hingoá ʻo hangē ha meʻa ʻoku fulikivanú koeʻuhi ko e Foha ʻo e tangatá.” (Luke 6:22) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsuú?
18 Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia ʻe fiefia ʻa e kau Kalisitiané ʻi hono fehiʻanekinaʻi kinautolú. ʻI hono kehé, naʻá ne ʻomai ha fakatokanga fekauʻaki mo e meʻa ʻe hokó. ʻOku ʻikai ko ha konga kitautolu ʻo e māmaní. ʻOku tau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú pea malangaʻi ʻa e pōpoaki naʻá ne malangaʻí. Ko hono olá, ʻoku fehiʻanekinaʻi ai kitautolu ʻe he māmaní. (Lau ʻa e Sione 15:18-21.) ʻOku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. Kapau ʻoku fehiʻa ʻa e kakaí ʻiate kitautolu koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻi heʻetau Tamaí, ko e palopalema pē ia ʻa kinautolu.
19. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻapositoló?
19 ʻOua ʻaupito naʻa fakaʻatā ha meʻa ʻoku leaʻaki pe fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke ne ʻai koe ke ke maaʻi ʻa e hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Mai. 4:5) ʻE lava ke tau ako ke fekuki mo e manavahē tangatá ʻaki ʻa e fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻapositolo ʻi Selusalemá ʻi he hili pē hono tāmateʻi ʻo Sīsuú. Naʻa nau ʻilo ʻa e lahi ʻo e fehiʻa ʻa e kau taki lotu Siú ʻiate kinautolú. (Ngā. 5:17, 18, 27, 28) Neongo ia, ʻi he ʻaho taki taha naʻa nau hokohoko atu ke ʻalu ki he temipalé pea talaki fakahāhā kinautolu ko e kau ākonga ʻa Sīsū. (Ngā. 5:42) Naʻe ʻikai ke nau fakaʻatā ʻa e manavaheé ke ne taʻofi kinautolu. Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻetau manavahē tangatá tonu ʻaki hono fakahaaʻi maʻu pē pea talaki fakahāhā ko kitautolú ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova—ʻi he ngāueʻangá, ʻi he ʻapiakó, pea ʻi hotau feituʻú.—Ngā. 4:29; Loma 1:16.
20. Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa e kau ʻapositoló neongo hono fehiʻanekinaʻi kinautolú?
20 Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa e kau ʻapositoló? Naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fehiʻanekinaʻi ai kinautolú, pea naʻa nau lau ko ha monū ia ke ngaohikovia koeʻuhi ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Luke 6:23; Ngā. 5:41) Naʻe tohi ki mui ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Neongo kapau ʻoku mou faingataʻaʻia koeʻuhiā ko e māʻoniʻoní, te mou fiefia.” (1 Pita 2:19-21; 3:14) ʻI heʻetau mahinoʻi ʻoku fehiʻanekinaʻi kitautolu koeʻuhi ko ʻetau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, heʻikai ʻaupito te tau fakaʻatā ʻa hono fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻe he kakaí ke ne lōmekina kitautolu ʻaki ʻa e manavahē.
TE KE MAʻU ʻAONGA MEI HE TEUTEÚ
21-22. (a) Ko e hā kuó ke fili ke fai ke teuteu ai ki he fakatangá? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
21 ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko fē ʻa e taimi ʻe hoko ai ha fakatanga pe ko ha fakataputapui ʻo uesia ʻetau lotu kia Sihová. Kae kehe, ʻoku tau ʻilo ʻe lava ke tau teuteu he taimí ni ʻaki hono fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová, ʻaki hono langa hake ʻetau loto-toʻá pea ako ke fekuki mo hono fehiʻanekinaʻi kitautolu ʻe he kakaí. Ko e ngaahi teuteu ʻoku tau fai he taimi ní ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau tuʻu maʻu ʻi he kahaʻú.
22 Kae fēfē kapau ʻe aʻu ʻo tapui ʻetau lotú? ʻI he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tokoniʻi kitautolu ke hokohoko atu ʻetau tauhi kia Sihová naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e fakataputapuí.
HIVA 54 Kuo Pau Ke Tau Maʻu ʻa e Tuí
a ʻOku ʻikai ke tau loto ke fehiʻanekinaʻi kitautolu. Ka ʻoku vavé ni ke tau fehangahangai kotoa mo e fakatangá. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ko ení ke tau fehangahangai loto-toʻa mo e fakatangá.
b Sio ki he The Watchtower, Tīsema 15, 1965, p. 756-767.
c Sio ki he The Watchtower, Siulai 15, 1979, p. 4-7. Sio foki ki he vitiō ʻE ʻAi ke ʻIloa ʻa e Huafa ʻo Sihová ʻi he JW Broadcasting®. Sio ʻi he INTERVIEWS AND EXPERIENCES.
d Sio ki he 2008 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, p. 191-192.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Lolotonga ʻa e ako fakafāmilí, ngāueʻaki ʻe he ongo mātuʻá ʻa e fanga kiʻi kaati Fakatohitapu ke tokoni ki heʻena fānaú ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú.
f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he ʻalu ki he fakatahá, ʻoku hivaʻi ʻe ha fāmili ʻa e hiva ʻo e Puleʻangá ʻi he meʻalelé.