LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w19 Nōvema p. 20-25
  • Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FOUNGA KE TAU MAʻU AI ʻA E HŌIFUA ʻA SIHOVÁ
  • KO ʻETAU NGĀUÉ ʻOKU UEʻI ʻE HE HOUNGAʻIA MO E ʻOFA
  • TĀPUAKIʻI ʻE SIHOVA ʻENE KAUTAHÁ
  • Ko e Hā ʻOku Tau Ako mei he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá?
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
  • Ngaahi Feilaulau ʻo e Fakafetaʻí ʻa Ia ʻOku Fakahōifua kia Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Ko e Tutu-ʻInisēnisí—ʻOku ʻI Ai Hano Tuʻunga ʻi he Lotu Moʻoní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Ngaahi Feilaulau Naʻe Fakahōifua ki he ʻOtuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
w19 Nōvema p. 20-25

KUPU AKO 47

Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó

“Ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga.”​—2 TĪM. 3:16.

HIVA 37 Ko e Folofolá​—Fakamānavaʻi ʻe he ʻOtua

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke mahuʻingaʻia ʻa e kau Kalisitiané ʻi he tohi ʻa Livitikó?

NAʻE fakamanatu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono kaumeʻa kei siʻi ko Tīmoté “ko e potu Folofola kotoa pē kuo fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga.” (2 Tīm. 3:16) ʻOku kau ai ʻa e tohi ʻa Livitikó. ʻOku anga-fēfē hoʻo vakai ki he tohi Tohi Tapu ko iá? ʻOku vakai nai ʻa e niʻihi ki ai ko ha tohi ʻoku maʻu ai ha lisi ʻo e ngaahi lao ʻoku ʻikai ngāueʻaki kiate kitautolu he ʻahó ni, ka ʻoku kehe ʻa e vakai ia ʻa e kau Kalisitiane moʻoní.

2 Naʻe hiki ʻa e tohi ʻa Livitikó ʻi he taʻu nai ʻe 3,500 kuo maliu atú, ka neongo iá naʻe fakatolonga mai ia ʻe Sihova ke hoko “ko hotau fakahinohino.” (Loma 15:4) Koeʻuhi ʻoku fakamaama mai ʻe he tohi ʻa Livitikó ʻa e fakakaukau ʻa Sihová, ʻoku totonu ke tau vēkeveke ke sivisiviʻi ia. Ko hono moʻoní, ʻoku lahi ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he tohi fakamānavaʻi ko iá. Tau sivisiviʻi ʻa e fā ʻo kinautolu.

FOUNGA KE TAU MAʻU AI ʻA E HŌIFUA ʻA SIHOVÁ

3. Ko e hā naʻe fai ai ʻa e ngaahi feilaulau ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahala fakataʻú?

3 ʻUluaki lēsoní: ʻOku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová kae tali ʻetau ngaahi feilaulaú. ʻI he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahala fakataʻú, naʻe fakatahataha fakataha ʻa e puleʻanga ʻIsilelí pea fai ʻa e ngaahi feilaulau monumanu. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi feilaulau ko iá ke fakamanatu ki he kau ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ke fakamaʻa ʻenau angahalá! Ka ki muʻa ke ʻoatu ʻe he taulaʻeiki lahí ha feilaulau toto ki he Potu Fungani Toputapú ʻi he ʻaho ko iá, naʻe pau ke ne ʻuluaki fai ha ngāue ʻe taha, ʻa ia naʻe mahuʻinga ange ia ʻi hono fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala ʻa e puleʻangá.

ʻI he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá, ʻoku hū ʻa e taulaʻeiki lahi ʻIsilelí ki he Potu Fungani Toputapú mo e ʻinisēnisi mo e malalaʻi afi uloulo

(Sio ki he palakalafi 4)d

4. Hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he Livitiko 16:12, 13, ko e hā naʻe fai ʻe he taulaʻeiki lahí ʻi heʻene ʻuluaki hū ki he Potu Fungani Toputapú ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá? (Sio ki he fakatātā ʻi he takafí.)

4 Lau ʻa e Livitiko 16:12, 13. Sioloto atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá: ʻOku hū ʻa e taulaʻeiki lahí ki he tāpanekalé. Ko e ʻuluaki taimi eni kuo pau ke ne hū ai ki he Potu Fungani Toputapú ʻa ia te ne hū tuʻo tolu ki ai ʻi he ʻaho ko iá. ʻI hono nima ʻe taha, ʻokú ne toʻo ha ʻaiʻanga meʻa ʻoku fonu ʻi he ʻinisēnisi momo iiki namu-kakala, pea ʻi hono nima ʻe tahá, ʻokú ne toʻo ha ʻaiʻanga afi koula ʻoku fonu ʻi he malalaʻi afi uloulo. ʻOkú ne kiʻi tuʻu ʻi muʻa ʻi he puipui ki he hūʻanga ʻo e Potu Fungani Toputapú. ʻI he fakaʻapaʻapa loloto, ʻokú ne hū atu ki he Potu Fungani Toputapú pea tuʻu ʻi muʻa ʻi he ʻaʻake ʻo e fuakavá. ʻI ha ʻuhinga fakaefakatātā, ʻokú ne ʻi he ʻao tonu ʻo Sihova ko e ʻOtuá! ʻI he taimi ní ʻoku huaʻi fakalelei ʻe he taulaʻeikí ʻa e ʻinisēnisí ki he ngaahi malalaʻi afi ulouló, pea ʻoku kāpui ʻa e lokí ʻi he ʻalaha namu-lelei.b Ki mui ai te ne toe hū ki he Potu Fungani Toputapú fakataha mo e toto ʻo e feilaulau angahalá. Fakatokangaʻi ʻokú ne tutu ʻa e ʻinisēnisí ki muʻa ke ne ʻoatu ʻa e toto ʻo e feilaulau angahalá.

5. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisi ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá?

5 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá? ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi lotu fakahōifua ʻa e kau lotu faitōnunga ʻa Sihová ʻoku hangē ha ʻinisēnisí. (Saame 141:2; Fkh. 5:8) Manatuʻi naʻe ʻoatu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ʻinisēnisí ki he ʻao ʻo Sihová fakataha mo e fakaʻapaʻapa lahi. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú, ʻoku tau fai pehē fakataha mo e fakaʻapaʻapa loloto. ʻOku tau ʻapasia kiate ia. ʻOku tau houngaʻia loloto ʻi hono fakaʻatā kitautolu ʻe he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ke tau fakaofiofi kiate ia pea ʻunuʻunu ofi kiate ia, ʻo hangē ko ha kiʻi tama ki haʻane tamai. (Sēm. 4:8) ʻOkú ne tali kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa! (Saame 25:14) ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi he monū ko ení pea heʻikai ʻaupito te tau loto ke fakalotomamahiʻi ia.

6. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hono tutu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ʻinisēnisí ki muʻa ke ne ʻohake ʻa e ngaahi feilaulaú?

6 Manatuʻi naʻe pau ke tutu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ʻinisēnisí ki muʻa ke lava ʻo ne ʻohake ʻa e feilaulaú. ʻI he founga ko iá, naʻá ne fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi te ne ʻohake ai ʻa e ngaahi feilaulaú. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hení? Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ha meʻa naʻe mahuʻinga ange ia ʻi hono tokonaki ʻa e fakamoʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ki muʻa ke ne foaki atu ʻene moʻuí ko ha feilaulaú. Ko e hā ia? Naʻe pau ke ne moʻuiʻaki ʻa e anga-tonu mo e mateaki ʻo ne teuteu ai ha founga kia Sihova ke tali ʻene feilaulaú. ʻI he founga ko iá, ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová ʻa e founga totonu ke moʻui aí. ʻE fakatonuhiaʻi ʻe Sīsū​—pe fakamoʻoniʻi ʻoku totonu—​ʻa e tuʻunga-hau ʻene Tamaí, pe founga-pulé.

7. Ko e hā naʻe fakahōifua ai ʻa e ʻalunga moʻui kotoa ʻa Sīsū he māmaní ki heʻene Tamaí?

7 ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Sīsū he māmaní, naʻá ne hanganaki talangofua haohaoa ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ha fakatauele pe ʻahiʻahi​—naʻa mo e teu ʻene pekia langa fakaʻuliá—​ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻene holi ke taukapoʻi ʻa e founga-pule ʻa ʻene Tamaí. (Fil. 2:8) ʻI he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, naʻe lotu ʻa Sīsū “fakataha mo e ngaahi kalanga leʻo-lahi mo e loʻimataʻia.” (Hep. 5:7) Ko ʻene ngaahi lotu tōtōiví naʻe ʻohake ia mei ha loto mateaki pea naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻene holi ke nofoʻaki talangofuá. Kia Sihova, ko e ngaahi lotu ʻa Sīsuú naʻe hangē ia ha ʻalaha namu-lelei ʻo ha ʻinisēnisí. Ko e ʻalunga moʻui kotoa ʻa Sīsuú naʻe fakahōifua lahi ki heʻene Tamaí pea naʻe fakatonuhiaʻi ai Hono tuʻunga-haú.

8. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻalunga moʻui ʻa Sīsuú?

8 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono fai hotau lelei tahá ke moʻuiʻaki ha moʻui anga-tonu mo mateaki ki he ngaahi founga mo e lao ʻa Sihová. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻoku tau lotu tōtōivi ki he tokoni ʻa Sihová koeʻuhi ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ia. ʻI he ngaahi founga peheé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau poupou ki he founga-pule ʻa Sihová. ʻOku tau ʻiloʻi heʻikai tali ʻe Sihova ʻetau lotú kapau ʻoku tau fai ha ʻulungaanga ʻokú ne fakahalaiaʻi. Kae kehe, kapau ʻoku tau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻe lava ke tau tuipau ko ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní ʻe hangē ia ha ʻinisēnisi namu-lelei kia Sihova. Pea ʻe lava ke tau fakapapauʻi ko ʻetau anga-tonú mo e talangofua mateakí ʻoku fakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní.​—Pal. 27:11.

KO ʻETAU NGĀUÉ ʻOKU UEʻI ʻE HE HOUNGAʻIA MO E ʻOFA

ʻAve ʻe ha tamai ʻIsileli mo hono fāmilí ha sipi ki ha taulaʻeiki ke ngāueʻaki ki he feilaulau feʻinasiʻakí

(Sio ki he palakalafi 9)e

9. Ko e hā naʻe fai ai ʻa e feilaulau feʻinasiʻakí?

9 Lēsoni hono uá: ʻOku tau tauhi kia Sihova koeʻuhi ʻoku tau houngaʻia ʻiate ia. Ke fakamamafaʻi ení, tau lāulea angé ki he ngaahi feilaulau feʻinasiʻakí, ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e lotu moʻoní ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá.c ʻI he tohi ʻa Livitikó, ʻoku tau ako ai ko ha ʻIsileli ʻe lava ke ne fai ha feilaulau feʻinasiʻaki “ko ha fakahāhaaʻi ʻo e fakafetaʻi.” (Liv. 7:11-13, 16-18) Naʻá ne fai ʻa e feilaulau ko ení, ʻo ʻikai koeʻuhí naʻe pau ke ne fai pehē, ka koeʻuhí naʻá ne loto ki ai. Ko ia ko ha feilaulau loto-tauʻatāina ia ʻa ia naʻe fai ʻe he tokotahá koeʻuhi ko ʻene ʻofa ki hono ʻOtuá, ʻa Sihova. Ko e tokotaha naʻá ne fai ʻa e feilaulaú, ko hono fāmilí, mo e kau taulaʻeikí te nau kai ʻa e kakanoʻi-manu ʻo e manu naʻe feilaulaú. Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi konga pau ʻo e feilaulau monumanú naʻe ʻohake ia kia Sihova toko taha pē. Ko e hā ia?

Talanoa ʻa Sīsū ki ha kulupu ʻo e kau ākongá

(Sio ki he palakalafi 10)f

10. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he feilaulau feʻinasiʻaki ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Livitiko 3:6, 12, 14-16 ʻo fekauʻaki mo e fakaueʻiloto ʻa Sīsū ki hono fai ʻa e finangalo ʻene Tamaí?

10 Lēsoni hono tolú: Koeʻuhi ko e ʻofá, ʻoku tau foaki ai hotau lelei tahá kia Sihova. Naʻe vakai ʻa Sihova ki he ngakó ko e konga lelei taha ia ʻo ha monumanu. Naʻá ne toe fakahaaʻi papau ko e ngaahi ʻōkani mahuʻingá, kau ai ʻa e ongo kofuuá, naʻe mahuʻinga makehe. (Lau ʻa e Livitiko 3:6, 12, 14-16.) Ko ia naʻe tautefito ʻa e hōifua ʻa Sihová ʻi he foaki loto-tauʻatāina hake ʻe ha ʻIsileli ʻa e ngaahi ʻōkani mahuʻingá mo e ngakó kiate ia. Ko e ʻIsileli naʻá ne fai ha feilaulau pehē naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene holi loloto ke foaki hono lelei tahá ki he ʻOtuá. ʻI ha founga meimei tatau, naʻe foaki loto-lelei ʻe Sīsū hono lelei tahá kia Sihova ʻaki ʻene tauhi ʻaufuatō kiate Ia koeʻuhi ko ʻene ʻofa ʻiate Iá. (Sione 14:31) Kia Sīsū, ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko hono mamaná ia; naʻá ne ʻofa loloto ʻi he lao ʻa e ʻOtuá. (Saame 40:8) Kuo pau pē naʻe leleiʻia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki he tauhi mātuʻaki loto-lelei ange ʻa Sīsū kiate iá!

Ko ha tuofefine ʻoku heka saliote ʻokú ne faifakamoʻoni fakafou he faitohi

Ko e ʻofa kia Sihová ʻokú ne ueʻi kitautolu ke foaki kiate ia hotau lelei tahá (Sio ki he palakalafi 11-12)g

11. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻetau ngāué ko e ngaahi feilaulau feʻinasiʻakí, pea lava fēfē ke hoko ia ʻo fakafiemālie kiate kitautolu?

11 Hangē ko e ngaahi feilaulau feʻinasiʻaki ko iá, ko ʻetau ngāue kia Sihová ko ha fakahāhā loto-tauʻatāina ia ʻa e anga ʻo ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo iá. ʻOku tau foaki kia Sihova hotau lelei tahá, pea ʻoku tau fai pehē koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Kuo pau pē ʻoku leleiʻia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai hifo ki he laui miliona ʻo e kau lotu loto-lelei ʻoku nau tauhi kiate ia koeʻuhi ko ʻenau ʻofa loloto kiate ia mo ʻene ngaahi foungá! ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono manatuʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he vakai hifo mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi tōʻongá kae pehē foki ki heʻetau ngaahi fakaueʻilotó. Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke taʻumotuʻa pea ʻikai lava ke fai ʻa e meʻa lahi ʻokú ke loto ki aí, fakapapauʻi ʻoku vakai hifo ʻa Sihova ia ʻo fakalaka atu ʻi ho ngaahi ngataʻangá. ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku siʻisiʻi ʻa e meʻa ʻoku lava ke ke faí, ka ʻoku vakai hifo ʻa Sihova ia ki he ʻofa ʻi ho loto fatú ʻa ia ʻokú ne ueʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻokú ke malava ke faí. ʻOkú ne hōifua ke tali ʻa e lelei taha ʻoku lava ke ke foaki kiate iá.

12. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku lava ke tau maʻu mei he fakafeangai ʻa Sihova ki he ngaahi feilaulau feʻinasiʻakí?

12 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi feilaulau feʻinasiʻakí? ʻI hono keina ʻe he afí ʻa e ngaahi konga lelei taha ʻo e monumanú, naʻe ʻalu hake ʻa e kohú pea naʻe leleiʻia ai ʻa Sihova. ʻE lava leva ke ke fakapapauʻi ʻoku leleiʻia ʻa Sihova ki hoʻo ngāue loto-lelei mo ʻaufuatō kiate iá. (Kol. 3:23) Sioloto atu ki heʻene hōifua mai kiate koé. ʻOkú ne vakai ki hoʻo ngaahi feinga anga-ʻofa ʻi heʻene ngāué, lahi pe siʻisiʻi, ko ha koloa te ne manatua mo fakamahuʻingaʻi ʻo taʻengata.​—Māt. 6:20; Hep. 6:10.

TĀPUAKIʻI ʻE SIHOVA ʻENE KAUTAHÁ

13. Fakatatau ki he Livitiko 9:23, 24, naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene hōifua ki he tuʻunga-taulaʻeikí?

13 Lēsoni hono faá: ʻOku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e konga fakaemāmani ʻene kautahá. Fakakaukau ki he meʻa naʻe hoko ʻi he 1512 K.M. ʻi hono fokotuʻu ʻa e tāpanekalé ʻi he veʻe Moʻunga Sainaí. (ʻEki. 40:17) Naʻe tokangaʻi ʻe Mōsese ha kātoanga ke fakanofo ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ko e kau taulaʻeiki. Naʻe fakatahataha ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ke fakamoʻoni ki hono fakahoko ʻe he kau taulaʻeikí ʻenau fuofua feilaulau monumanú. (Liv. 9:1-5) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene hōifua ki he tuʻunga-taulaʻeiki naʻe toki fokotuʻu foʻoú? ʻI hono tāpuakiʻi ʻe ʻĒlone mo Mōsese ʻa e kakaí, naʻe ʻai ʻe Sihova ha afi ke ne keina ʻa e toenga ʻo e feilaulaú naʻe ʻi he ʻōlitá.​—Lau ʻa e Livitiko 9:23, 24.

14. Ko e hā ʻoku fakatupu tokanga ai kiate kitautolu he ʻahó ni ʻa e hōifua ʻa Sihova ki he tuʻunga taulaʻeiki faka-ʻĒloné?

14 Ko e hā naʻe fakahaaʻi ʻi he ʻalu hifo ko ia ʻa e afí mei he langí ʻi hono fakanofo ʻo e taulaʻeiki lahí? Naʻe fakahaaʻi heni ʻe Sihova ʻene poupou kakato ki he tuʻunga taulaʻeiki faka-ʻĒloné. ʻI he vakai ʻa e kau ʻIsilelí ki he fakamoʻoni mahino ko eni ʻo e poupou ʻa Sihova ki he kau taulaʻeikí, naʻa nau maʻu ai ha ʻuhinga lelei ke nau poupou kakato kiate kinautolu. ʻOku ʻi ai haʻane kaunga kiate kitautolu? ʻIo! Ko e tuʻunga-taulaʻeiki ʻi ʻIsilelí ko ha ʻata pē ia ʻo ha tuʻunga-taulaʻeiki lahi mamaʻo ange. Ko Kalaisi, ʻa e fungani Taulaʻeiki Lahí, ʻoku ʻi ai ʻene tuʻunga-taulaʻeiki fakatuʻi ʻo e toko 144,000, ʻa ia te nau kaungāngāue fakataha ʻi hēvani.​—Hep. 4:14; 8:3-5; 10:1.

Tuku ange ʻe Gerrit Lösch ʻo e Kulupu Pule ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻou naʻe fakaleleiʻí ʻi he lea faka-Siamané; ngāueʻaki ʻe ha ongo tuofāfine ʻi Siamane ʻa e Tohi Tapu foʻou ne toki tuku angé ʻi he ngāue fakafaifekaú

ʻOku tāpuakiʻi mo tataki ʻe Sihova ʻene kautahá. ʻOku tau poupou ʻaufuatō ki ai (Sio ki he palakalafi 15-17)h

15-16. Kuo anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻene hōifua ki he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó”?

15 ʻI he 1919, naʻe fakanofo ai ʻe Sīsū ha kulupu tokosiʻi ʻo e fanga tokoua paní ko e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” Naʻe tamuʻomuʻa ʻa e tamaioʻeiki ko iá ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻoange ki he kau muimui ʻo Kalaisí ʻa e “meʻakaí ʻi he taimi totonu.” (Māt. 24:45) ʻOku tau vakai ki he fakamoʻoni mahino ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá ki he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó?

16 Ko Sētane mo hono māmaní kuo nau ʻai ʻa e ngāue ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu ko iá ke faingataʻa, pea aʻu ʻo hā heʻikai malava ke fakahoko mei he vakai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo ʻa e tau ʻe ua ʻa māmaní, fakatanga kakahá, palopalema fakaʻekonōmika ʻi māmani lahí mo e ngaohikovia taʻetotonú, kuo hokohoko atu ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ke tokonaki ʻa e meʻakai fakalaumālie maʻá e kau muimui ʻo Kalaisi ʻi he māmaní. Fakakaukau atu ki he meʻakai fakalaumālie hulu fau taʻetotongi ʻoku ala maʻu he ʻaho ní, ʻi he lea ʻe 900 tupu! Ko e fakamoʻoni taʻetoeveiveiua ia ʻo e poupou fakaʻotuá. Fakakaukau angé ki ha toe moʻoni ʻo e tāpuaki ʻa Sihová: Ko e ngāue fakamalangá. Ko e ongoongo leleí kuo malangaʻi moʻoni ia “ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí.” (Māt. 24:14) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻoku tataki mo tāpuakiʻi lahi ʻe Sihova ʻene kautaha he ʻaho ní.

17. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau poupou ki he kautaha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihová?

17 ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou houngaʻia ke kau ʻi he konga fakaemāmani ʻo e kautaha ʻa Sihová?’ Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakamoʻoni fakatupu tuipau ʻo hangē pē ko e afi naʻá ne ʻohifo mei he langí ʻi he ʻaho ʻo Mōsese mo ʻĒloné. ʻOku lahi moʻoni ʻa e meʻa ke tau fakamālōʻia aí. (1 Tes. 5:18, 19) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e poupou ki he kautaha ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihová? ʻAki ʻa e muimui ki he tataki makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻoku ʻomai ʻi heʻetau ʻū tohí mo ʻetau ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. Tānaki atu ki aí, ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻetau poupoú ʻaki ʻa e kau ʻi he kakato taha ʻe ala lavá ʻi he ngāue fakamalangá mo e faiakó.​—1 Kol. 15:58.

18. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?

18 Tau fakapapauʻi ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni naʻa tau ako mei he tohi ʻa Livitikó. ʻOfa ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová kae tali ʻetau ngaahi feilaulaú. ʻOfa ke tau tauhi kia Sihova koeʻuhi ko ʻetau houngaʻia ʻiate iá. ʻOfa ke tau hokohoko atu ke foaki hotau lelei tahá kia Sihova koeʻuhi ʻoku tau ʻofa kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Pea fakatauange ke tau poupou ʻaufuatō ki he kautaha ʻokú ne tāpuakiʻi he ʻaho ní. ʻI he ngaahi founga kotoa ko iá, ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ai kia Sihova ʻoku tau koloaʻaki ʻa e monū ʻoku tau maʻu ke tauhi kiate ia ko ʻene Kau Fakamoʻoni!

KO E HĀ ʻA E NGAAHI LĒSONI ʻE LAVA KE TAU AKO . . .

  • mei hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá? (Liv. 16:12, 13)

  • mei he feilaulau feʻinasiʻaki naʻe fai ʻi he malumalu ʻo e Laó? (Liv. 3:6, 12, 14-16)

  • mei he afi naʻe ʻohifo ʻi hono fakanofo ʻo e tuʻunga-taulaʻeikí? (Liv. 9:23, 24)

HIVA 48 ʻAʻeva Fakaʻaho mo Sihova

a ʻOku maʻu ʻi he tohi ʻa Livitikó ʻa e ngaahi lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e ngaahi lao ko iá, ka ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei ai. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi lēsoni ʻaonga ʻe lava ke tau ako mei he tohi ʻa Livitikó.

b Ko e ʻinisēnisi naʻe tutu ʻi he tāpanekalé naʻe toputapu, pea ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe ngāueʻaki pē ia ʻi he lotu kia Sihová. (ʻEki. 30:34-38) ʻOku ʻikai ha lēkooti ʻo pehē naʻe tutu ʻinisēnisi ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi heʻenau lotú.

c Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e feilaulau feʻinasiʻakí, sio ki he Insight on the Scriptures, Volume 2, p. 526.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá, naʻe hū ʻa e taulaʻeiki lahi ʻIsilelí ki he Potu Fungani Toputapú mo ha ʻinisēnisi mo e malalaʻi afi uloulo ke fakafonu ʻa e lokí ʻaki ʻa e ʻalaha namu-lelei. Ki mui ai, naʻá ne toe hū ki he Potu Fungani Toputapú mo e toto ʻo e feilaulau angahalá.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻOatu ʻe ha ʻIsileli ki ha taulaʻeiki ha sipi ko ha feilaulau feʻinasiʻaki ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia hono fāmilí ʻia Sihová.

f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū he māmaní, naʻá ne ʻofa loloto kia Sihova ʻaki ʻene tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea tokoniʻi hono kau muimuí ke nau fai pehē.

g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tuofefine taʻumotuʻa, neongo hono ngaahi fakangatangata fakaesinó, ʻokú ne foaki hono lelei tahá kia Sihova ʻaki ʻa e faifakamoʻoni fakafou ʻi he faitohí.

h FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI Fepueli 2019, naʻe tuku ange ʻe Tokoua Gerrit Lösch ʻo e Kulupu Pulé ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú naʻe fakaleleiʻí ʻi he lea faka-Siamané ki ha kau maʻu fakataha houngaʻia mo vēkeveke. ʻI he ʻahó ni, ko e kau malanga ʻi Siamané, hangē ko e ongo tuofāfine ko ení, ʻokú na ngāueʻaki fiefia ʻa e Tohi Tapu ne toki tuku ange maí ʻi he ngāue fakafaifekaú.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share