Ko Hono Lavaʻi ʻa e Pole ʻo e Ngāue Fakamalanga Fale-ki-he-Falé
1 ʻOku hoko ko e pole moʻoni ki he tokolahi ʻoku kau ki he lotu moʻoní ʻa e fakakaukau ke ʻalu mei he fale ki he fale ʻo ʻaʻahi ki he kakai ʻoku ʻikai ke maheni mo ia. Ka ʻe tokoni ki ha taha ʻa e ʻofa moʻoni kia Sihová ke ne lavaʻi ʻa e pole ko ʻení, pea naʻa mo kinautolu ʻoku anga-maá kuo nau fakalakalaka ʻo hoko ko e kau malanga taimi-kakato ʻo e ongoongoleleí.
2 ʻOku mahino lelei mei he Tohitapú naʻe kau ʻa e ʻuluaki kau Kalisitiané ʻi hono ʻoatu ʻa e ongoongolelei ʻo e Puleʻangá ʻaki ʻenau ʻalu mei he fale ki he fale. (Ng. 5:42; 20:20, 21) ʻI he hoko ko e kau Kalisitiane ʻi he senituli 20 ni, ʻoku tau toe kau ki he ngāue ko ʻení. Ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí te ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngāue ko ʻení neongo te tau fetaulaki mo e taʻehohaʻa, ʻita, paetaku pe ko ha fakafepaki fakahangatonu.
3 Ko e Meʻa ʻOku Hoko ʻi he Lavaʻi ʻo e Polé: Ko e taimi taki taha ʻoku tau ʻaʻahi ai, ʻoku tau feinga ke tō ha ngaahi tenga ʻo e moʻoní, pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻe fakaiku nai ki ha ola ʻe maʻu ha fua ki he Puleʻangá. (Koh. 11:6) ʻOku liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e kakaí. ʻE ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻe hoko nai pea te ne fakatupunga ʻa e tokotaha-ʻapí ke fakakaukau ʻo kau ki ha meʻa naʻe leaʻaki ʻe ha taha ʻo kitautolu ʻi hono ʻapí, pea ʻe hoko nai ke ne talitali lelei ʻi he taimi ʻe toe fai atu ai ha ʻaʻahi.
4 Ko ʻetau ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé ʻokú ne foaki atu kiate kinautolu ʻoku hehema ki he moʻoní mo e māʻoniʻoní ʻa e faingamālie ke nau ako ʻo kau kia Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá, ke kamata ai kinautolu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. Ko ia ʻoku fai ha fakatokanga anga-ʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fetuli ki he ngaahi mālie fakamāmaní ʻoku fiemaʻu ke nau liliu koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. ʻOku toe fakahoko foki ʻi he ngāue fakamalanga ko ʻení ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo Sihová pea mo hono fakalāngilangiʻi ia, tatau ai pē pe ʻoku fanongo ʻa e tokotaha-ʻapí pe ʻikai.—ʻIsi. 3:11.
5 Ko e ngāue ʻi he ngāue fakamalangá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupu ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié, ʻo hangē ko ia ko e ʻofa taʻesiokita, fiefia, melino, mo e kātaki fuoloa. (Kalētia 5:22) ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau anga-fakatōkilalo mo manavaʻofa, koeʻuhi ʻoku kau ki ai mo e failelei ki he niʻihi kehé. Ko e femoʻuekina ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻe hoko ia ke ne maluʻi kitautolu mei he māmaní.—1 Kol. 15:58.
6 Tokoni ke Lavaʻi ʻa e Polé: ʻOku fiemaʻu ki he faʻahinga kei foʻoú ke nau ako ki he founga ke kau ai ʻi he ngāue fakalotofiefia ko ʻení. ʻOku ʻikai te nau faʻa loto-lavameʻa pea ko ia ai, ʻoku nau loto-siʻi nai ke ʻalu mei he fale ki he falé. Te tau malava ke talanoa mo kinautolu ki ha ngaahi loto kehe mo e meʻa te tau malava nai ke leaʻaki ʻi he talanoa ki he tokotaha-ʻapí. Te tau malava ke ʻahiʻahi ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu lelei mei he tohi Reasoning ʻi he kaveinga ko e tali kiate kinautolu ʻoku nau feinga ke taʻofi ʻa e fetalanoaʻakí. Fēfē ke ke fai ai ha tokoni kiate kinautolu ke teuteu ki he ngāue fakamalangá. Te nau toe maʻu foki mo ha tokoni lahi ʻi haʻanau ʻalu maʻu pē ki he ngaahi fakataha ki he ngāue fakamalangá pea mo ngāue mo e kau malanga ʻoku taukei angé. Ko e ngāue mo e kulupú ʻe mātuʻaki fakatupu mālohi.
7 ʻI heʻetau ʻalu mei he fale ki he falé, ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke fakafofongaʻi hotau ʻOtuá, ko Sihova. Ko e hā mo ha toe lāngilangi ʻe malava ʻe ha taha ke ne maʻu ka ko e hoko ko e kaungāngāue ʻo e ʻOtuá? (1 Kol. 3:9) Kapau te tau falala kiate ia, ʻoku pau ʻa e tokoni mai hono laumālié kiate kitautolu ke tau lavaʻi ʻa e pole ʻo e ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé.—2 Kol. 3:5.