ʻOua Naʻa Fakangaloku ʻa e Malanga Fale ki he Falé
1 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fai maʻu pē ʻa e feilaulaú ʻi he ʻaho ki he ʻaho. (ʻEki. 29:38-42) Naʻe uloulo maʻu pē ʻa e afi ʻi he ʻōlitá; ko e ʻahu ko ia naʻe ʻalu hake mei he afí ko e “mea namu kakala ia” ʻa ia naʻe fakahōifua kia Sihova. (ʻEki. 29:18, PM) ʻI he ʻahó ni, ʻoku enginaki mai kiate kitautolu ke tau “ʻatu iate ia pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” (Hep. 13:15) ʻI he ʻikai ke kei ngāueʻaki ʻa e fai feilaulau naʻe tuʻutuʻuni ʻi he Laó, ʻoku tau lotu kia Sihova ʻaki ʻetau fakalau hono fakamālō ʻo ʻikai fakangaloku.—ʻAi. 43:21; Ngāue 5:42.
2 Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Tokotaha Fakamoʻoni lahi taha naʻe moʻui ʻi he māmaní, naʻá ne akoʻi kitautolu pe ʻe fēfē ʻetau hoko atu hono fai ʻa e lotu maʻá ʻaki hono ʻoatu ʻa e feilaulau ʻo e fakamāloó. Naʻá ne akoʻi ki heʻene kau ākongá ʻoku ʻi ai ʻa e fie maʻu fakavavevave ʻo e pōpoaki naʻa nau malangaʻí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e founga ʻaonga taha ke aʻu ai ki he kakaí mo e ongoongo leleí ko e talanoa tāutaha mo kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí. (Mt. 10:7, 12) Ko ia ai, ʻoku tau ʻilo naʻe muimui ʻa e kau ʻaposetoló ki heʻene ngaahi fakahinohino fakamānavaʻi mei he ʻOtuá ke malanga mei he fale ki he fale.—Ngāue 20:20.
3 ʻOku ʻikai ke toe kehe ia ʻi he ʻahó ni. ʻI he hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsuú, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mei he fale ki he fale. Neongo ʻe fakaangaʻi nai kitautolu mo fakatangaʻi ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, ko e laui miliona kuo nau ako ʻa e moʻoní pea laui mano ʻa e kau ākonga foʻou ʻoku nau kau ʻi he tuʻunga ʻo e fuʻu kakai lahí ʻi he taʻu taki taha, ʻo nau fakamoʻoniʻi ko e founga ʻeni ʻa Sihova ki hono fakahoko hono finangaló. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau kītaki ai ʻi heʻetau ngāue fakamalangá.
4 Ko e Ngaahi ʻAonga ʻo e Malanga Fale ki he Falé: “Oku ikai filifilimanako ae Otua . . . Ka oku ne maʻu maana aia oku manavahe kiate ia, mo fai totonu.” (Ngāue 10:34, 35, PM) ʻI heʻetau ʻalu hangatonu ki he fale taki taha ʻi hotau kauhala kuo vaheʻi mai ʻoku tau fakahāhā mahino ai ʻa e taʻefilifilimānako, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e faingamālie ki he toko taha kotoa pē ke ne fanongo ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá maʻu ai pē. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e toko taha ʻatamai-fiefanongó ʻokú ne maʻu ʻa e tokoni tāutaha ʻo fakatatau ki he fie maʻu fakaekita fakatāutaha.
5 Ko e meimei kotoa ʻo e kau malangá, kau ai ʻa e toʻutupú, ko e kau taʻumotuʻá, pea pehē ki he kau foʻoú, ʻoku nau kau ʻi he ngāue fale-ki-he-falé. ʻI he founga ko ʻení ko e toko taha taki taha ʻoku nau “fakaha ʻaki ʻa e ngutu ke maʻu ʻa e fakamoʻui.” (Loma 10:10) ʻI he kau fakataha mo e niʻihi kehé ʻi he malanga fale-ki-he-falé ʻoku fakatahaʻi kitautolu ʻi he haʻi ʻo e ʻofa mo e fāʻūtahá. ʻI he taimi tatau pē, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakahā ʻetau kātakí ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e taʻe tokanga mai pe fakafepaki tuʻu. Ko hono fakahā fakahāhā ʻo e tuí ʻokú ne ʻai ai kitautolu “ko e meʻa ke mātāʻi ʻe he univesi,” ʻe tokoni ai ki he faʻahinga loto-totonú ke nau ʻilo ʻoku tau maʻu ha fokotuʻutuʻu maau ki hono akoʻi ʻa e Tohi Tapú pea te nau lava ʻo maʻu ha ʻaonga mei ai. (1 Kol. 4:9) ʻOku hā mei he meʻa kotoa pē ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue fale-ki-he-falé pea ngāueʻaki ia ki hono fakatahatahaʻi ʻa e fuʻu kakai lahi ki hono “fale” ʻa ia ko e lotu maʻá.—ʻAi. 2:2-4.
6 ʻI he taimí ni ʻoku toe lahi ange ai ʻi ha toe taimi ʻi he hisitōliá ʻa e fie maʻu ki he kakaí ke nau fanongo fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Ke tau hokohoko atu ʻo ʻikai fakangaloku ʻetau malanga mei he fale ki he falé kae ʻoua kuo talamai ʻe Sihova kuo feʻunga. (ʻAi. 6:11) ʻI heʻetau fai peheé, te tau maʻu ai ʻa e pale ko e fiefia ʻoku maʻu mei he kau ʻi he ngāue fakamalanga mahuʻinga mo ʻaonga mei he fale-ki-he-falé ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá.—1 Kol. 15:58.