Ko e Anga-Fakamaʻá ʻOkú Ne Fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá
1 Naʻe ʻi he Lao ʻia Mōsesé ʻa e ngaahi fie maʻu pau ke fakapapauʻi ai ʻa e anga-fakamaʻá. Naʻá ne fakamavaheʻi ai ʻa e kakai ʻIsilelí ko e kakai naʻe fie maʻu ke tauhi kinautolu ke nau maʻa fakasino mo fakalaumālie. (Liv. 11:35, 36; 15:1-11; ʻAi. 52:11) Ko e tuʻunga maʻa ko ʻení naʻá ne fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá mo tokoni ki he moʻui lelei fakasino ʻa e kakaí.
2 ʻI he ʻahó ni foki, ko e anga-fakamaʻá ko e fakaʻilonga fakapapau ia ʻo e kakai ʻa Sihová. Neongo ʻoku ʻai ʻe he meʻá ni ke ʻilonga ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he tuʻunga fakalūkufuá, ka ʻoku moʻoni ʻeni ʻi he fekauʻaki mo kitautolu tāutaha taki taha? Ko e lahi ʻo ʻetau tokanga ki he tuʻunga maau mo e maʻa fakafoʻituituí ʻoku tapua mei ai ʻa e lahi ʻo ʻetau houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe Sihová.
3 Fēfē ʻa e anga ʻo e hā mai ʻo hotau ʻapí? ʻOkú ne fakatupunga ʻa e kakaí ke nau maʻu ha fakakaukau kovi ʻo kau ki he pōpoaki fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻoku tau fakahāhā atú? ʻE malava nai ke fehuʻia ʻe ha faʻahinga ʻa ʻetau loto-totonú ʻi heʻetau lea ʻo kau ki hono liliu ʻo e māmaní ko ha palataisi kae lolotonga ia ko hotau falé ʻoku ʻikai ke fakamaau pea vaoa ʻa e konga ʻapí ʻo ʻikai ke huo ʻa e vaó? Kapau ʻoku hā mei hotau falé ʻa e taʻe maau pe ʻoku ʻi ai ha nanamu ʻoku ʻikai ke lelei koeʻuhi ko ha ngaahi tōʻonga ʻoku ala fakatupu-mahaki, ʻe lava ke pehē kuo tau fakatupulekina ha “angaʻaki ki he anga-fakamaʻa ʻa ia ʻoku feʻunga mo e māmani foʻou ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá”?—om peesi 130-31.
4 Fēfē ʻa e meʻalele ʻoku tau ngāueʻaki ki he ngāue fakamalangá? ʻOku maʻa ia, ʻi loto mo tuʻa, koeʻuhi ke ʻoua ʻe fakatupunga ai ʻa e kakaí ke nau maʻu ha fakakaukau kovi ʻo kau ki heʻetau ngāué? Fēfē hotau valá, kato ʻoku faʻo ai ʻa e ngaahi tohí, mo e anga ʻo e teu fakafoʻituituí? ʻOku maau mo lelei ʻo ʻikai ke taukovi ki ha taha? ʻOku taau ke tau tauhi maʻu pē kitautolu mo hotau valá ke maʻa ʻaki ʻa e toutou kaukau mo fai ha fō.—wTO 12/1/89 17-20.
5 Kae fēfē kapau kuo hoko ha tokoua ʻo taʻe tokanga ʻo hoko ai hono tuʻunga haisiní pe hono ʻapí ko ha meʻa fakatupu fakamā ki he fakatahaʻangá? Mahalo ʻoku fie maʻu pē ki ai ha tokoni anga-ʻofa koeʻuhi ʻoku taʻumotuʻa pe faingataʻaʻia fakasino. Kapau ko ia, ʻe hoko ko e anga-ʻofa ke tokoni kiate ia. ʻOku maʻu nai ʻa e palōpalema ko iá ʻe ha taha ka ʻoku ʻikai te ne fakatokangaʻi ia; ko ha valoki ʻe fai ʻi he anga-ʻofá te ne ueʻi nai ia ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ko iá. Ko e faʻahinga ʻoku nau faʻa fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga māʻulalo pehē ʻi he meʻá ni ʻe ʻikai te nau taau ke maʻu ha monū ki he fai fatongia ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku moʻoni, ʻoku totonu ke tokanga ʻa e kau mātuʻá telia naʻa nau ʻai honau ngaahi tuʻungá pe ko ʻenau saiʻia fakafoʻituituí ki he niʻihi kehé.
6 ʻOku fakaafeʻi ʻa e faʻahinga foʻou ʻoku nau fie fanongó ke nau maʻu ʻa e fiefia ʻi he meʻakai fakalaumālie ʻi hotau Kingdom Hall. ʻOku tau faʻa vēkeveke ke fakaaʻu atu ʻa e fakaafé koeʻuhi ʻoku maʻa mo maau ʻaupito ʻa e holó. Ka, ʻoku fie maʻu ʻa e ngāue ke tauhi ia ʻi he tuʻunga ko iá. Sio takai ʻi he holo ʻokú ke faʻa ʻalu ki aí. ʻOku maʻa ʻa e ngaahi seá, falikí, mo e ngaahi holisí? ʻOku fufulu maʻu pē ʻa e ngaahi fale siʻí? ʻI heʻetau anga he sio ki he kāpetí ʻoku ʻuli pe ngaahi holisí ʻoku motuʻa ʻa e valí ʻo mafohifohí, ʻe vave ʻetau ala tali iá. Kae kehe, ʻi he ʻaʻahi mai ʻa e kau solá ʻi he ʻuluaki taimí te nau maʻu nai ha fakakaukau ʻoku ʻikai ke sai. ʻOku totonu ke tau fai ʻetau lelei tahá ke tauhi ʻa e holó ke maʻa mo fakaʻofoʻofa, ʻo fai hotau fatongiá ʻi he hoko mai ʻa e taimi kuo vaheʻi ke fakamaʻa ai ia pe fai hano fakaleleiʻí.
7 Te tau malava ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai fai ʻaki ha lea ka ko hotau fōtunga fakafoʻituituí pea mo e maau mo maʻa hotau ngaahi ʻapí, ngaahi meʻalelé, mo e ngaahi Kingdom Hall. Ko ʻetau faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻe ʻikai ke fakatupunga ai ha fakatūkia ka te ne fakamoʻoniʻi ʻoku maʻa mo anga-tonu ʻetau lotú.—1 Kol. 10:31, 32; Sēm. 1:27.