Fuofua Kumi ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ʻAki Hono ʻOatu Maʻu Pē ʻa e Ngaahi Feilaulau ʻo e Fakafetaʻi
1 Ko e faʻahinga ʻoku nau fuofua kumi ki he Puleʻangá ʻoku nau fakakaukau maʻu pē ke lea ʻo kau kia Sihova pea talanoa ʻo kau ki hono Puleʻangá. (Sāme 145:11-13) ʻI he ʻaho kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakamālōʻia ai hono huafá pea lea ʻo kau ki he ongoongo leleí. (Sāme 96:2) Ko e fakafetaʻi kia Sihová ko ha meʻa fakafiefia ia ki he tokotaha tohi sāmé ʻa ia naʻá ne fanongonongo: “Ko Elohimi kuo mau polepole ai ʻi he ʻaho kotoa.” (Sāme 44:8) Kapau ʻoku tau ongoʻi tatau mo ia, te tau loto-vēkeveke ke kau maʻu pē ʻi he ngāue fakamalanga fekauʻaki mo e Puleʻangá.
2 Kuo ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe Sihova ia ha ngaahi fiemaʻu pau ʻo fekauʻaki mo hono lahi ʻo e taimi ʻoku totonu ke tau fakamoleki ʻi he ngāue fakamalangá, ka ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau fakafetaʻi kiate ia “maʻu ai pē.” (Hep. 13:5) Kapau ʻoku fakaʻataʻatā kitautolu ʻe hotau ngaahi tuʻunga taautaha, ʻoku totonu ke tau ʻai ia ko ʻetau kolo ke fakamoleki ha taimi ʻi he uike kotoa pē ke fakafetaʻi ai kia Sihova. Ko e faʻahinga kuo nau ʻosi fai ʻa e meʻá ni ʻe lava nai ke nau fokotuʻutuʻu ʻenau ngaahi meʻá ke nau ngāue ko ha tāimuʻa tokoni ʻi he taimi ki he taimi pea naʻa mo hokohoko atu pē. Ko e faʻahinga kuo nau ʻosi hoko ko ha tāimuʻa tokoní ʻoku lava nai ke nau kau ʻo hoko ko ha kau tāimuʻa tuʻumaʻu.
3 Tatau ai pē pe ko e hā hotau ngaahi tuʻunga taautaha, ʻoku malava kiate kitautolu ke tau fakalahi ange ʻetau feilaulau ʻo e fakafetaʻí? Ko e faivelengá ʻoku ueʻi ia ʻe he houngaʻia. ʻOku fakatupulekina ʻa e houngaʻiá ʻe he ako fakafoʻituitui ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ke tau fakahāhā ʻa e houngaʻia ko iá ʻi he ngaahi founga ʻaonga. Ko e feohi vāofi mo e faʻahinga ʻoku nau faivelenga ʻi hono fai ʻa e fakafetaʻí ʻoku malava ke ne ‘fakaʻaiʻai kitautolu ki he ngāue lelei.’ (Hep. 10:24) ʻI heʻetau maʻu ʻa e ʻaonga kakato ʻo e ngaahi tokonaki kuo fai mai ʻe he fakatahaʻangá, ʻe malava nai ai ke tau fakalahi ange ʻa ʻetau feilaulau ʻo e fakafetaʻí.
4 Naʻe fokotuʻu mai ʻe he palōfita fefine ko ʻAná ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngāue ʻa Sihová. Neongo naʻá ne taʻu 84, “naʻe ʻikai mahuʻi ia mei he Temipale, ka ne tauhi ki he ʻOtua . . . ʻi he po mo e ʻaho.” (Luke 2:37) Naʻá ne maʻu ʻa e fiemālie lahi kiate ia tupu mei heʻene kau loto-ʻaufuatō ki he ngaahi ngāue ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku tokonaki mai ʻe he fakamatala ʻa e Tohi Tapú ʻo kau ki heʻene ngāue loto-tōnungá ha fakalototoʻa kiate kitautolu he ʻaho ní.
5 Naʻe fokotuʻu mai ʻe Paula ʻo pehē “ko kitaua ʻoku ta makalohi, ko hota fatongia ke fua ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke malohi.” (Loma 15:1) ʻOku ngalingali ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi he fakatahaʻanga ʻokú ke kau ki aí te nau maʻu ha ʻaonga mei hoʻo tokoni pea mo hoʻo fakalototoʻa anga-ʻofá. Ko hano fakaafeʻi ke ʻalu mo koe ʻi he ngāue fakamalangá ko e meʻa pē nai ia ʻoku fiemaʻú. ʻOku fiemaʻu nai ki ha tokotaha malanga ha meʻalele ke heka ai pe ko ha taha ke ngāue mo ia. Mahalo ko e palopalema ia ʻa ha taha kehe ko ʻene loto-siʻí, pea mahalo ko koe ʻa e tokotaha ʻoku malava ke ke fai kiate ia ha poupou fakatupu langa hake ʻa ia ʻoku fiemaʻú ki hono toe fakaake ʻa e faivelenga ʻa e tokotaha ko iá ki he ngāue fekauʻaki mo e Puleʻangá. (1 Tes. 5:14) Ko hoʻo loto-lelei ke “tufaki ki he majiva oe kaiga maonioni” ʻoku fakahaaʻi ai ʻa hoʻo holi loto-moʻoni ke fakalahi ange ʻa hoʻo fakafetaʻi ki he huafa ʻo Sihová.—Loma 12:13, PM.
6 ʻOku ʻikai malava ke tau lau fakalautelau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ʻosi fai mai ʻe Sihová pea mo e meʻa te ne fai mai maʻatautolú. ʻOku ʻikai ʻaupito malava ke tau toe totongi kiate ia ʻa e ngaahi tāpuakí ni. Ko ha ngaahi ʻuhinga mātuʻaki mālohi ē ki he ‘meʻa kotoa pē ʻoku mānava ke ne fai ʻa e fakafetaʻi kia Sihova’!—Sāme 150:6.