ʻOku Langaʻi Fakalaumālie Kitautolu ʻe he Ngaahi Fakamanatu ʻa Sihová?
1 Naʻe fakamālōʻiaʻi ʻa Sihova ʻe he tangata tohi sāmé ʻi heʻene pehē: “ʻOku fai ʻeku fakalaulauloto ki hoʻo ʻu fakamoʻoni na [“ngaahi fakamanatu,” NW].” (Sāme 119:99) Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko ia ki he “ngaahi fakamanatu” ʻokú ne fakahā ʻa e fakakaukau ko ia ko Sihová ʻokú ne fakamanatu kiate kitautolu ʻa e meʻa ko ia ʻoku hiki ʻi heʻene ngaahi laó, ʻi heʻene ngaahi fekaú, ʻi heʻene ngaahi fonó, ʻi heʻene ngaahi tuʻutuʻuní, pea mo ʻene ngaahi konisitūtoné. Kapau te tau tali, te nau langaʻi fakalaumālie kitautolu pea ʻai ai ke tau fiefia.—Sāme 119:2.
2 ʻI hotau tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu maʻu pē ʻa e akonaki mo e fakahinohino. Ko e lahi ʻo e akonaki ko iá kuo tau ʻosi fanongo ai ki muʻa. Neongo ʻoku tau houngaʻia ʻi he fakalototoʻá ni, ʻoku tau faʻa hehema pē ke ngalo ʻiate kitautolu. (Sēm. 1:25) ʻOku anga-kātaki pē ʻa Sihova ʻo tokonaki angaʻofa mai ʻa e ngaahi fakamanatú. Naʻe hiki ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakamanatu ko ʻení koeʻuhi ke ‘langaʻi ai ʻetau loto maʻa, ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e fekau ʻa e ʻEiki.’—2 Pita 3:1, 2.
3 ʻOku toutou fakamanatu mai kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ako fakafoʻituituí pea mo e maʻu fakatahá. ʻOku fai ʻa e meʻá ni koeʻuhi he ko e ongo meʻá ni ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ki heʻetau moʻui lelei fakalaumālié.—1 Tīm. 4:15; Hep. 10:24, 25.
4 Ko e pole lahi taha ia ki he niʻihi ʻa hono fakahoko ko ia ʻo e fekau ki he Kalisitiané ke malangá. ʻOku kau ki ai ʻa e feinga, loto-ʻalovili pea mo e kītaki. Neongo ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi meiate kitautolu, ʻoku tokoniʻi kitautolu ke tau “tuʻu” ʻi heʻetau “topuvaʻe ʻaki ʻa e ʻosi teuteu mei he Kosipeli.”—ʻEf. 6:14, 15.
5 Ko ʻetau ngāué ʻoku totonu ke ueʻi ia mei loto ʻo lahi ange ia ʻi he ʻiloʻi fakaʻatamai pē ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová. ʻOku fakamanatu mai ʻe he ʻaposetolo ko Paulá kiate kitautolu ko e lotó ʻokú ne ʻomai ʻa e fakaueʻiloto ko ia ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu kae “fai ʻa e fakaha ʻaki ʻa e ngutu ke maʻu ʻa e fakamoʻui.” (Loma 10:10) Kapau ʻoku tau maʻu ha tui mālohi pea kapau ʻoku hehema hotau lotó ki he ngaahi fakamanatu ʻa Sihová, ʻe kounaʻi leva ai kitautolu ke tau lea ʻi hono ʻoatu ʻa e fakalāngilangi ki hono huafá.—Sāme 119:36; Mt. 12:34.
6 ʻI heʻetau ngāue mālohi ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ngāue leleí, ʻoku tau ʻamanekina moʻoni te nau ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia. (Koh. 2:10) ʻOku fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e fiefiá ko ha fua ia ʻo e laumālie ʻo Sihová, pea kuo pau leva ke tau fekumi ke hulu atu ʻi hono fakahāhaaʻi iá. (Kal. 5:22) ʻOku toe tānaki atu ki ai ʻe Pita ko ha “tukuingata” ʻe fakapaleʻi ia ʻaki ha fua lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻa ia ʻokú ne fakatupu ʻa e fiefia.—2 Pita 1:5-8.
7 ʻI heʻetau fehangahangai mo ha pole, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e tuʻumaʻu ʻa e ongo ʻaposetoló ʻi heʻena pehē: “ʻE ʻikai te ma faʻa tuku ʻema lea ki he ngaahi meʻa naʻa ma sio ki ai mo fanongoa.” (Ng. 4:20) ʻOku fakaiviamālohi ai kitautolu ke tau hokohoko atu ʻi heʻetau manatuʻi ko ‘ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻá ni, te tau fakamoʻui fakatouʻosi ai kitautolu pea mo kinautolu ʻoku fanongo kiate kitautolu.’—1 Tīm. 4:16.
8 ʻOku ʻikai ke tau ʻita pe ongoʻi loto-mamahi koeʻuhi ko hono maʻu hokohoko mai ʻa e ngaahi fakamanatú. ʻOku lelei angé, ke tau houngaʻia loloto ʻi honau ngaahi mahuʻinga hulu atú. (Sāme 119:129) ʻI he ngaahi taimi faingataʻá ni, ʻoku tau fakamālō lahi ʻi he hanganaki ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakamanatú ke langaʻi fakalaumālie hake ai kitautolu pea ke ueʻi kitautolu ke faivelenga ʻi he ngaahi ngāue leleí!—2 Pita 1:12, 13.