ʻOku Fiemaʻu Kiate Kitautolu ʻa e Fakatahaʻangá
1 Naʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi foha ʻo Kolá ʻi he taimi ʻe taha ʻa ʻenau houngaʻia ki he fakatahaʻanga ʻa Sihová ʻi he foungá ni: “Ko ha foʻi ʻaho ʻi ho lotoʻā ʻoku lelei hake ʻi ha afeʻi ʻaho ʻi ha potu ange.” (Sāme 84:10) Kiate kinautolu, naʻe hala ʻatā ha meʻa ia ʻe lava ke foaki ʻe he māmaní ke fakatauʻaki ia. Kapau ʻokú ke kau ʻi he ngaahi ongoʻi ko iá, ʻoku totonu ke ke ʻai ʻa e fakatahaʻangá ko e meʻa mahuʻinga ia ʻi hoʻo moʻuí.
2 Kuo fakahaaʻi ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻokú ne maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová, mei he kamataʻangá pē. (Ng. 16:4, 5) ʻOku ʻikai totonu ke taʻehoungaʻia ha taha pē ʻo kitautolu ki he fakatahaʻangá pe ongoʻi ko e meʻa pē ia ke fakatahatahaʻi mai ki ai kitautolu fakasino. Ko e fakatahaʻangá ko e feituʻu maʻuʻanga mālohi ia ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOkú ne ʻomai ʻa e feohi fāʻūtahá koeʻuhi ke lava ʻo akoʻi kitautolu ʻe Sihova pea fokotuʻutuʻu maau ai ki he ngāue ʻo e Puleʻangá.—ʻAi. 2:2.
3 Ko e fakatahaʻanga Kalisitiané ko ha halanga tefito ia ki hono akoʻi kiate kitautolu ʻa e moʻoní. (1 Tīm. 3:15) Ko e kau muimui ʻo Sīsuú kuo pau ke “nau taha”—ʻi he fāʻūtaha mo e ʻOtuá, fakataha mo Kalaisi, pea ʻiate kinautolu. (Sione 17:20, 21; fakafehoanaki mo ʻAisea 54:13.) Ko fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻalu nai ki ai ʻi he māmaní, ʻoku tui ʻa hotau ngaahi tokouá ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, pea ʻoku nau fakafehoanaki ki ai ʻa honau ʻulungaangá.
4 ʻOku akoʻi mo teuʻi kitautolu ke fakahoko ʻetau ngāue ko ia kuo vaheʻi mai ko e ngaohi ākongá. ʻI he māhina taki taha, Ko e Taua Leʻo, Awake!, pea mo ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻangá ʻoku nau ʻomai ʻa e ngaahi fakamatala ʻaonga ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono kamata ha ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu. ʻOku faʻufaʻu ʻa e ngaahi fakatahá ke fakahā ai kiate kitautolu ʻa e founga ke maʻu mo fakatupu ʻa e mahuʻingaʻiá. Ko e tupulekina ko ia ʻoku tau sio ki ai ʻi māmani lahí ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tokoniʻi kitautolu mei hēvani ʻi he ngāue ko ʻení.—Mt. 28:18-20.
5 Fakafou mai ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tau maʻu fakaʻaho ai ʻa e fakalototoʻa “ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei.” (Hep. 10:24, 25) ʻOku fakaivia kitautolu ke kātekina ʻi he anga-tonu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau ʻovasia anga-ʻofá ke tau fekuki mo e ngaahi mafasiá mo e loto-moʻuá. (Koh. 4:9-12) ʻI he taimi ʻoku tau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻo ʻalu heé, ʻoku ʻomai kiate kitautolu ʻa e akonaki ʻoku fiemaʻú. ʻOku toe ʻi ai ha kautaha kehe ʻokú ne tokonaki mai ha tokanga anga-ʻofa pehē?—1 Tes. 5:14.
6 Ko e finangalo ia ʻo Sihová ke tau nofo ofi ki heʻene kautahá ke tauhi ai ʻa ʻetau fāʻūtahá. (Sione 10:16) Ko e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he fakatahaʻangá ke tauhi maʻu ʻetau felāveʻi mo e kalasi tamaioʻeikí ko hono vaheʻi mai ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí ko hotau fakalototoʻa. Ko ʻetau tali ko ia ʻa e tataki anga-ʻofá ʻoku tohoaki fakataha mai ai kitautolu ki ha vā fekoekoeʻi ʻa ia ʻoku tokoni ke tauhi kitautolu ai ke mālohi fakalaumālie.
7 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fakatahaʻangá ki heʻetau hao moʻui fakalaumālié. ʻE hoko ʻo faingataʻa ke ala tali ʻa e tauhi kia Sihová ʻi he mavahe mei he fakatahaʻangá. Ko ia ai, tau nofo ofi ki he meʻa ko ia kuo tokonaki mai ʻe Sihová. ʻOfa ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e fakatahaʻangá pea ngāueʻaki ʻi he loto-moʻoni ʻa e akonaki ʻoku tau maʻu ʻi aí. Ko e founga pē ko ʻení ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ai ʻa hono lahi ʻo e ʻuhinga kiate kitautolu ʻa e fakatahaʻangá.—Sāme 27:4.