Polokalama ʻAsemipilī Fakasēketi Foʻou
Ko hono fakaʻuhingaʻi ʻe taha ʻo e manavaheé ko e “ʻapasia loloto mo e manavahē, tautefito ki he ʻOtuá.” ʻOku fakamatalaʻi heni ʻa e manavahē lelei ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻi he ngaahi Konga Tohitapú “ko e kamataʻanga ʻo e poto.” (Sāme 111:10) ʻI hono kehé, ʻoku puleʻi ʻe ha faʻahinga manavahē ʻe taha ʻa e māmani ʻo Sētane ʻoku takatakai kiate kitautolú. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi ʻikai lelei ko iá he lolotonga ʻo e manavahē loto-ʻapasia kia Sihová? Ko e polokalama ʻasemipilī fakasēketi foʻou ki he taʻu fakangāue 2002 ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e fehuʻi ko ʻení. Ko hono kaveingá, “Manavahē ki he ʻOtuá pea Tuku Kolōlia Kiate Ia.” (Fkh. 14:7, NW) Te tau mahinoʻi ai ʻa e ngaahi founga lahi ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu tāutaha ʻa e manavahē kia Sihová pea pehē ʻi he tuʻunga ko ha kautahá.
Neongo ʻoku fakahuʻunga nai ʻa e manavaheé ko e loto-moʻua pe loto-siʻi mo ʻikai loto ke fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Monuʻiaa ka ko ia fulipe ʻoku ʻapasia kia Sihova.” (Sāme 128:1) ʻE fakahā mai kiate kitautolu ʻe he polokalama ʻasemipilií ʻa e founga ʻe lava ke tau fekuki lavameʻa ai mo e ngaahi pole ki he lotu moʻoní. Te tau sio ai ki he founga ke tokoniʻi ai ʻa e faʻahinga foʻoú ke nau fakatupulekina ha manavahē lelei pehē ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻe ueʻi moʻoni ai kinautolu ke nau loto ke tauhi kiate ia ʻaki honau lotó, soulú, ʻatamaí mo e mālohí kotoa. (Mk. 12:30) ʻE fakaʻosi ʻa e ʻuluaki ʻahó ʻaki ʻa e malanga ʻa e ʻovasia fakavahé ko e “ʻUnuʻunu ke Ofi Ange ki he Faʻahinga ʻOkú Ke ʻOfa Aí.” Te ne fakamatalaʻi ai ʻa e founga ʻe lava ke tau hanganaki tokanga ai fekauʻaki mo e feinga ʻa e Tēvoló ke fakatafokiʻi kitautolu meia Sihova, hotau fāmilí pea mo hotau fanga tokoua faka-Kalisitiané.
“Manavahē kia Sihova, ʻIkai ki he Tangatá” ko e kaveinga ia ʻo ha malanga fakakongokonga konga fā ʻi he ʻaho hono uá. ʻE fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga mo e founga kuo pau ke tau ikuʻi ai ha faʻahinga manavahē pē ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono fakahoko kakato ʻetau ngāue fakafaifekaú pe ko hono tauhi maʻu ʻetau anga-tonú mo ha konisēnisi maʻa ʻi he ʻapiakó pea ʻi he ngāueʻangá. Ko e malanga maʻá e kakaí, “Manavahē ki he ʻOtuá pea Tauhi ʻEne Ngaahi Fekaú” ʻoku makatuʻunga ia ʻi he fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fakahā vahe 14. ʻE fakaʻosi ʻa e ʻasemipilī fakasēketí ʻaki ha fakahinohino fakalototoʻa ke “Hanganaki ʻAʻeva ʻi he Manavahē kia Sihová.”
Ko e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, sīpinga ʻo e Fakataha Ngāué, malanga papitaisó mo e fakamatalaʻi nounou ʻo e Ako Taua Leʻo ko e fakalahi ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e polokalamá ʻa ia ʻe ʻikai te ke loto ke tō mei ai. Fakaafeʻi ʻa hoʻo kau ako Tohitapú ke nau kau fakataha mo koe. Ko ha faʻahinga pē ʻoku loto ke papitaiso ʻoku totonu ke nau tala ki he ʻovasia tauhí ʻi he vave taha ʻe ala lavá. ʻE loto ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ke fakahāhā ʻetau manavahē lelei kia Sihová pea tuku ʻa e lāngilangí kiate ia ʻaki ʻa e ʻikai ke tō mei ha konga pē ʻo e polokalama fisifisimuʻa ko ʻení!