Fakahāhā ʻa e Mateaki Faka-Kalisitiané ʻi he Taimi ʻOku Tuʻusi Ai ha Kāingá
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻe lava ke ne ʻahiʻahiʻi ha mateaki ʻa ha Kalisitiane?
1 Ko e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí ʻe lava ke hoko ia ʻo mālohi ʻaupito. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ha ʻahiʻahi ki ha Kalisitiane ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha hoa mali, ko ha tama, ko ha mātuʻa tauhi fānau, pe ko ha toe kāinga ofi ʻo tuʻusi pe kuó ne fakamavaheʻi pē ʻe ia ia mei he fakatahaʻangá. (Mt. 10:37) ʻOku totonu ke fēfē ʻa e tōʻongafai ʻa e kau Kalisitiane mateakí ki ha kāinga pehē? ʻOku ʻi ai ha faikehekehe kapau ʻoku nofo ʻa e tokotahá ʻi ho ʻapí? ʻUluakí, tau fakamanatu angé ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻi he tuʻunga-leá ni, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻoku ngāueʻaki tatau ki he faʻahinga ʻoku tuʻusí pea ki he faʻahinga ʻoku nau fakamavaheʻi pē kinautolú.
2. Fakatatau ki he Tohitapú, ko e hā ʻa e founga ke tōʻongafaiʻaki ʻe he kau Kalisitiané ki he faʻahinga ko ia ʻoku tuʻusi mei he fakatahaʻangá?
2 Founga ke Fai ki he Faʻahinga Kuo Tuʻusí: ʻOku fekauʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiané ke ʻoua ʻe hokohoko atu ʻa e takanga pe feohi mo ha tokotaha kuo tuʻusi mei he fakatahaʻangá: “Ka ai ha toko[ua] ʻi he kau lotu ʻoku feʻauaki, pe manumanu, pe lotu ki he aitoli, pe kapekape, pe faʻa konā, pe fai fakamalohi, ke ʻoua te mou feʻiloaki mo ha toko taha pehe, ʻio, pea ʻoua naʻa keinanga mo ia. . . . ke mou kapusi ʻa e tangata fai kovi meiate kimoutolu.” (1 Kol. 5:11, 13, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 18:17 (PM) ʻoku toe ʻi ai hono kaunga ki he meʻá: “Tuku ke tatau ia [ʻa e tokotaha tuʻusí] kiate koe moe tagata hiteni moe tanaki tukuhau.” Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe he kau fanongo ʻa Sīsuú ko e kau Siu ʻo e ʻaho ko iá naʻe ʻikai te nau feohi mo e kau Senitailé pea naʻa nau fakaʻehiʻehi mei he kau tānaki tukuhaú ko e kau liʻekina. Naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke ʻoua ʻe feohi mo e faʻahinga tuʻusí.—Sio ki he The Watchtower ʻo Sepitema 15, 1981, peesi 18-20.
3, 4. Ko e hā ʻa e faʻahinga feohi mo e kakai tuʻusí mo fakamavaheʻí ʻoku tapuí?
3 ʻOku ʻuhinga ení ko e kau Kalisitiane mateakí ʻoku ʻikai te nau feohi fakalaumālie mo ha taha pē kuo tuʻusi mei he fakatahaʻangá. Ka ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku totonu kia kitautolu ‘ke ʻoua naʻa keinanga mo ia.’ (1 Kol. 5:11) Ko ia ai, ʻoku tau toe fakaʻehiʻehi mei he feohi fakasōsiale mo ha tokotaha tuʻusi. ʻE kau ki he meʻá ni ʻa e kau fakataha mo ia ʻi ha kai meʻakai, paati, ʻakapulu, pe ō ʻo faifakatau pe ki he faivá pe kai fakataha mo ia ʻi ʻapi pe ʻi ha fale kai.
4 Fēfē ʻa e talanoa mo ha tokotaha tuʻusi? Lolotonga ʻoku ʻikai lave ʻa e Tohitapú ki he tuʻunga kotoa ʻe malavá, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he 2 Sione 10 ke tau maʻu ai ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá: “Kapauā kuo haʻu kiate kimoutolu ha toko taha, ʻo ʻikai haʻu mo ia ʻa e tokateline ko ia, ʻoua te mou tali ia ki homou fale, pea ʻoua te mou pehe kiate ia, Siʻotoʻofa.” ʻI hono fakamatalaʻi ení, ko e Watchtower ʻo Sepitema 15, 1981, peesi 25, ʻoku pehē ai: “Ko ha kiʻi lea ‘Mālō e Lelei’ pē ki ha taha ʻe lava ke hoko ko e ʻuluaki sitepu ia ʻoku hoko atu ai ki ha fetalanoaʻakí pea naʻa mo ha tuʻunga kaumeʻa. Te tau saiʻia ke fou ʻi he ʻuluaki sitepu ko iá mo ha tokotaha tuʻusi?”
5. ʻI he taimi ʻo e tuʻusí, ko e hā ʻoku toʻo mei ha taha?
5 Ko e moʻoni, ʻoku hangē ia ko e fakamatala tonu ko ia ʻi he peesi 31 ʻo e ʻīsiu tatau ʻo e Watchtower: “Ko hono moʻoní, ko e taimi ko ia ʻoku ʻunua ai ha Kalisitiane ki he angahalá pea pau ke tuʻusí, ʻoku toʻo ai meiate ia ʻa e meʻa lahi: ko hono tuʻunga fakahōifua mo e ʻOtuá; . . . feohi lelei mo e fanga tokouá, ʻo kau ai ʻa e lahi ʻo e feohi naʻá ne maʻu mo e kāinga Kalisitiané.”
6. ʻOku fiemaʻu ki ha Kalisitiane ke ne taʻofi ʻa e feohi kotoa mo ha kāinga ʻoku tuʻusi ʻoku nofo ʻi he ʻapi tatau? Fakamatalaʻi.
6 ʻI he Nofo he ʻApi Tatau: ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ki he kau Kalisitiane ʻoku nofo ʻi he ʻapi tatau mo ha mēmipa ʻoku tuʻusi he fāmilí ke nau fakaʻehiʻehi ʻi he talanoa ki aí, kai fakataha mo iá, pea mo e feohi mo e tokotaha ko iá ʻi heʻenau fakahoko ʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó? Ko e Watchtower ʻo ʻEpeleli 15, 1991, ʻi he fakamatala ʻi lalo ʻi he peesi 22, ʻoku pehē ai: “Kapau ʻoku ʻi ha ʻapi Kalisitiane ha kāinga kuo tuʻusi, ko e tokotaha ko iá ʻe kei hoko pē ia ko e konga ʻo e ngaahi feangainga mo e ngaahi ngāue anga-maheni ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻa e fāmilí.” Ko ia ai, ko e meʻa ia ʻa kitautolu ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke fili ki he tuʻunga ʻa ia ʻe fakakau mai ai ʻa e mēmipa ʻoku tuʻusi ʻi he fāmilí ʻi he taimi ʻo e kaí pe ko e kau ʻi he ngaahi ngāue kehe fakaʻahó. Pea neongo ia, ʻe ʻikai te nau loto ke ʻoatu ki he fanga tokoua ʻoku nau feohí ʻa e fakakaukau ʻoku tatau pē ʻa e meʻa kotoa pē mo ia ki muʻa ʻi he hoko ʻa e tuʻusí.
7. ʻOku anga-fēfē ʻa e liliu ʻa e feohi fakalaumālie ʻi he ʻapí ʻi he taimi ʻoku tuʻusi ai ha mēmipa ʻo e fāmilí?
7 Kae kehe, ko e Watchtower ʻo Sepitema 15, 1981, peesi 28, ʻoku fakamatala ai fekauʻaki mo e tokotaha tuʻusí pe fakamavaheʻí: “Ko e ngaahi haʻi fakalaumālie ki muʻá kuo tuʻusi fakaʻaufuli ia. ʻOku moʻoni eni naʻa mo e ʻi he tuʻunga ʻo hono ngaahi kāingá, ʻo kau ai ʻa e faʻahinga ʻi loto ʻi hono siakale fakafāmilí tonu. . . . ʻE ʻuhinga iá ko e ngaahi liliu ʻi he feohi fakalaumālié ʻe hoko nai ʻi he ʻapí. Ko e fakatātaá, kapau ko e husepānití ʻoku tuʻusí, ʻe ʻikai fiemālie ʻa hono uaifí mo e fānaú ki haʻane fai ha ako Tohitapu fakafāmili pe taki ʻi he lau Tohitapú mo e lotú. Kapau ʻokú ne loto ke fai ha lotu, hangē ko ia ʻi he taimi kaí, ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke fai ia ʻi hono ʻapí tonu. Ka ʻe lava ke nau fai fakalongolongo ʻenau ngaahi lotu pē ʻanautolu ki he ʻOtuá. (Pal. 28:9; Sāme 119:145, 146) Fēfē kapau ʻoku loto ha tokotaha tuʻusi ʻi he ʻapí ke ʻi ai ʻi he taimi ʻoku lau Tohitapu fakataha ai ʻa e fāmilí pe fai ha ako Tohitapú? ʻE fakaʻatā nai ia ʻe he niʻihi kehé ke ʻi ai ʻo fanongo kapau ʻe ʻikai te ne feinga ke akoʻi kinautolu pe vahevahe mo kinautolu ʻene ngaahi fakakaukau fakalotú.”
8. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he ongo mātuʻa Kalisitiané ki ha kiʻi tama kuo tuʻusi ʻoku nofo ʻi ʻapi?
8 Kapau ʻoku tuʻusi ha kiʻi tama ʻi he ʻapí, ʻoku kei fakafatongia ʻaki pē ʻa e ongo mātuʻa Kalisitiané ki hono tauhi haké. Ko e Watchtower ʻo Nōvema 15, 1988, peesi 20, ʻoku fakamatala ai: “Hangē pē ko e hokohoko atu ʻena tokonaki kiate ia ʻa e meʻakaí, valá, mo e maluʻangá, ʻoku fiemaʻu ke na fakahinohinoʻi mo akonakiʻi ia ʻo fakatatau ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Palovepi 6:20-22; 29:17) Ko e ongo mātuʻa ʻofá te na fokotuʻutuʻu nai ke fai ha ako Tohitapu ʻi ʻapi mo ia, neongo kapau ʻoku tuʻusi ia. Mahalo pē te ne maʻu ʻa e ʻaonga fakaefakatonutonu lahi tahá mei haʻana ako mo ia pē tokotaha. Pe te na fili nai ʻe lava ke ne hokohoko atu ke kau ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ako fakafāmilí.”—Sio foki ki he Taua Leʻo ʻo ʻOkatopa 1, 2001, peesi 16-17.
9. Ko e hā hono lahi ʻoku totonu ai ki ha Kalisitiane ke fetuʻutaki mo ha kāinga kuo tuʻusi ʻoku nofo ʻi tuʻa mei he ʻapí?
9 Ngaahi Kāinga ʻOku ʻIkai ʻi he ʻApí: “Ko e tuʻungá ʻoku kehe ia kapau ko e tokotaha tuʻusí pe fakamavaheʻí ko ha kāinga ia ʻoku nofo ʻi tuʻa ʻi he siakale fakafāmilí mo ʻapi tonu,” ko e fakamatala ia ʻa e Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 1988, peesi 28. “ʻE malava nai ke ʻikai toe meimei ʻi ai ha fetuʻutaki ʻe taha mo e kāingá. Naʻa mo e ʻi ai ha ngaahi meʻa fakafāmili ʻoku fiemaʻu ai ha fetuʻutakí, ko e meʻá ni kuo pau ke tauhi ia ke siʻisiʻi,” ʻi he fehoanaki mo e fekau fakaʻotua ke “ʻoua te mou feʻiloaki mo ha toko taha” ʻa ia ʻoku halaia ʻi ha angahala taʻefakatomala. (1 Kol. 5:11, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e kau Kalisitiane mateakí ʻoku totonu ke nau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he feohi ʻoku ʻikai fiemaʻu mo ha kāinga pehē, naʻa mo hano tauhi ha ngaahi feangainga fakapisinisi ki ha tuʻunga siʻisiʻi fakaʻaufuli.—Sio foki ki he Watchtower ʻo Sepitema 15, 1981, peesi 29-30.
10, 11. Ko e hā ʻe fakakaukau ki ai ha Kalisitiane ki muʻa ke ne fakaʻatā ha kāinga tuʻusi ke hiki mai ki ʻapi?
10 ʻOku fakahanga ʻe he Taua Leʻo ʻa e tokangá ki ha toe tuʻunga ʻe taha ʻe lava ke malanga hake: “Fēfē kapau ko ha kāinga ofi, hangē ko ia ko ha foha pe ko ha mātuʻa tauhi fānau ʻoku ʻikai ke nofo ʻi ʻapi, ʻoku tuʻusi ka ʻoku loto ia ki mui ke toe foki ki ai? ʻE lava ke fili ʻe he fāmilí ʻa e meʻa ke faí ʻo fakatuʻunga ʻi he tuʻungá. Ko e fakatātaá, ʻoku puke nai ha mātuʻa tauhi fānau ʻoku tuʻusi pe ʻikai kei lava ke ne tokangaʻi pē ʻe ia ia fakapaʻanga pe fakamatelie. ʻOku maʻu ʻe he fānau Kalisitiané ha fatongia Fakatohitapu mo fakaeʻulungaanga ke tokoni. (1 Tim. 5:8) . . . Ko e meʻa ʻe faí ʻe fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi meʻa tefito hangē ko ia ko e ngaahi fiemaʻu moʻoni ʻa e mātuʻá, ko ʻene fakakaukaú pea mo e tokanga ʻa e ʻulu ʻo e fāmilí ki he lelei fakalaumālie ʻa e fāmilí.”—The Watchtower ʻo Sepitema 15, 1981, peesi 28-9.
11 Ki ha kiʻi tama, ʻoku hoko atu ʻa e kupu tatau: “ʻI he taimi ʻe niʻihi kuo tali ai ʻe he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke toe foki ki ʻapi ʻi ha taimi ha kiʻi tama kuo tuʻusi ʻa ia kuo hoko ʻo puke fakaesino pe fakaeongo. Ka ʻi he tuʻunga taki taha ʻe lava ke fakafuofuaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi tuʻunga fakatāutahá. Kuo nofo tokotaha nai ha foha naʻe tuʻusi, pea ʻoku ʻikai malava he taimí ni ke ne fai ia? Pe ʻokú ne loto ke foki tautefito koeʻuhi ʻe hoko ia ko ha moʻui faingofua ange? Fēfē ʻa hono ngaahi ʻulungāngá mo e fakakaukaú? Te ne ʻomai ha ‘levani’ ki he ʻapí?—Kal. 5:9.”
12. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻe niʻihi ʻo e fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí?
12 Ngaahi ʻAonga ʻo e Hoko ʻo Mateaki kia Sihová: Ko e ngāue fāitaha mo e fokotuʻutuʻu Fakatohitapu ki he tuʻusí pea mo e fakaʻehiʻehi mei he kau faihala taʻefakatomalá ʻoku ʻaonga ia. ʻOkú ne tauhi ʻa e tuʻunga maʻa ʻa e fakatahaʻangá pea fakamavaheʻi ai kitautolu ko e kau poupou ʻo e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolunga ʻa e Tohitapú. (1 Pita 1:14-16) ʻOkú ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi tākiekina fakameleʻí. (Kal. 5:7-9) ʻOku toe ʻoange ai ki he tokotaha faihalá ha faingamālie ke maʻu ʻaonga kakato ai mei he akonaki kuo maʻú, ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai ia ke ne fakatupu ai ha “fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.”—Hep. 12:11.
13. Ko e hā ʻa e feʻunuʻaki naʻe fai ʻe ha fāmili ʻe taha, pea ko e hā hono olá?
13 Hili e fanongo ki ha malanga ʻi ha ʻasemipilī fakasēketi, naʻe ʻiloʻi ai ʻe ha tuongaʻane mo hono tuofefine fakakakanó naʻe fiemaʻu ke na fai ha ngaahi feʻunuʻaki ʻi he founga ʻo ʻena tōʻongafai ki heʻena faʻeé, ʻa ia naʻe nofo ʻi ha feituʻu kehe pea naʻe tuʻusi feʻunga mo e taʻu ʻe ono. ʻI he hili pē ʻa e ʻasemipilií, naʻe telefoni ʻa e tangatá ki heʻene faʻeé, pea ʻi he hili hono fakapapauʻi ange kiate ia ʻena ʻofá, naʻá ne fakamatala ange ʻe ʻikai te na kei talanoa mo ia kae ʻoua kuo toki ʻi ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga fakafāmili ʻe fiemaʻu ki ai ha fetuʻutaki. Taimi nounou ʻi he hili iá, naʻe kamata ai ke maʻu ʻe heʻene faʻeé ʻa e ngaahi fakatahá pea naʻe iku ʻo toe fakafoki mai ia. Pehē foki, naʻe kamata ke ako ʻa hono husepāniti taʻetuí pea faifai pē ʻo papitaiso.
14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau poupou mateaki ki he fokotuʻutuʻu fekauʻaki mo e tuʻusí?
14 Ko e poupou mateaki ki he fokotuʻutuʻu ki he tuʻusí ʻoku ʻomai ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻoku fakahāhā ai ʻetau ʻofa kia Sihová pea tokonaki mai ai ha tali ki he tokotaha ʻokú ne manukiʻi Iá. (Pal. 27:11) Ko ia, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita ʻo fekauʻaki mo Sihova: “Ki heʻene ngaahi laó, ʻe ʻikai te u afe mei ai. ʻI he tokotaha mateakí, te ke fai mateaki ki ai.”—2 Sam. 22:23, 26, NW.