ʻOkú Ke Tokoni ki ha Līpooti Tonu Matematē?
1 ʻOku kau ʻi he ngaahi fakamatala faka-Tohitapu lahi ha ngaahi fika pau, ʻa ia ʻoku tokoni ia ke fakahaaʻi ha fakatātā maeʻeeʻa ʻo e meʻa naʻe hokó. Ko e fakatātaá, naʻe ikunaʻi ʻe Kitione ʻa e ʻapitanga ʻo e kau Mitianí ʻaki ʻa e kau tangata pē ʻe toko 300. (Fkm. 7:7) Naʻe tāmateʻi ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻa e kau sōtia ʻAsīlia ʻe toko 185,000. (2 Tuʻi 19:35) ʻI he Penitekosi ʻo e 33 T.S., ko e toko 3,000 nai naʻe papitaisó, pea taimi nounou ʻi he hili iá naʻe tupulaki ai ʻa e tokolahi ʻo e kau tuí ki he toko 5,000 nai. (Ng. 2:41; 4:4) ʻOku hā mahino mei he ngaahi fakamatala ko ení ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá naʻa nau fai ʻa e feinga lahi ke fakatahatahaʻi ha lēkooti kakato mo tonu matematē.
2 Ko e kautaha ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku fakahinohinoʻi ai kitautolu ke līpooti ʻetau ngāue ʻi he malaʻe ngāué ʻi he māhina taki taha. Ko ʻetau fāitaha loto-tōnunga mo e fokotuʻutuʻu ko ení ʻoku tokoni ia ki hono tokangaʻi ola lelei ʻa e ngāue fakamalangá. ʻOku fakaeʻa nai ʻi he ngaahi līpōtí ha tafaʻaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga pe ʻoku fiemaʻu nai ʻa e kau ngāue tokolahi ange ʻi ha tafaʻaki pau ʻo e malaʻé. ʻI he fakatahaʻangá, ko e ngaahi līpooti malaʻe ngāué ʻoku tokoniʻi ai ʻa e kau mātuʻá ke nau ʻiloʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e malava ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú pea pehē foki ki he faʻahinga ko ia te nau fiemaʻu nai ʻa e tokoní. Pea ko e ngaahi līpooti ʻi he fakalakalaka ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakalototoʻa ki he fetokouaʻaki faka-Kalisitiané kotoa. ʻOkú ke fai hoʻo tafaʻakí ke tokoni ki ha līpooti tonu matematē?
3 Ko Ho Fatongia Fakafoʻituituí: ʻI he ngataʻanga ʻo e māhiná, ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingataʻa ke manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke fai ʻi he ngāue fakafaifekaú? Kapau ko ia, ko e hā ʻoku ʻikai tohiʻi ai hoʻo ngāué ʻi he taimi taki taha ʻokú ke kau ai ʻi he malaʻe ngāué? ʻOku ngāueʻaki ʻe he niʻihi ha tohi māhina pe ko ha tohinoa. ʻOku toʻo holo ʻe he niʻihi ha lauʻipepa līpooti malaʻe ngāue ʻoku ʻikai tohiʻi ai ha meʻa. ʻI he ngataʻanga ʻo e māhiná, ʻave leva hoʻo līpōtí ki hoʻo ʻovasia ako tohí. Kapau ʻe ngalo ke ʻave hoʻo līpōtí, fetuʻutaki vave leva ki hoʻo ʻovasia ako tohí kae ʻoua ʻe tatali kiate ia ke ne fakaofiofi atu kiate koé. Ko hono līpooti fakamātoato hoʻo ngāué ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻapasia ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová pea mo e fakaʻatuʻi anga-ʻofa ʻa e fanga tokoua kuo vaheʻi ke nau tānaki mo hiki ʻa e ngaahi līpōtí.—Luke 16:10.
4 Ngafa ʻo e ʻOvasia Ako Tohí: ʻI he tuʻunga ko ha tauhi ʻāʻā mo tokangá, ko e ʻovasia ako tohí ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he ngāue ʻa e kulupú ʻi he kotoa ʻo e māhiná. (Pal. 27:23) ʻOkú ne ʻiloʻi pe ko e tokotaha malanga taki taha ʻokú ne kau tuʻumaʻu, mohu ʻuhinga, mo fiefia pea ʻokú ne vave ke fai ha tokoni kapau kuo teʻeki ke kau ha taha ʻi ha māhina kakato. Ko ha lea ʻo e fakalototoʻá, ko ha fokotuʻu ʻaonga, pe ko ha fakaafe ke ʻalu fakataha mo ia ʻi he malaʻe ngāué ʻoku faʻa hoko ko e meʻa pē ia ʻoku fiemaʻú.
5 ʻI he ngataʻanga ʻo e māhiná, ʻoku fakapapauʻi ʻe he ʻovasia ʻo e ako tohí ko e tokotaha kotoa ʻi he kulupú ʻoku nau fakahoko honau fatongia ke līpooti ʻenau ngāué koeʻuhi ke lava ʻa e sekelitalí ʻo ʻoatu ha līpooti fakaefakatahaʻanga tonu matematē ki he ʻōfisi vaʻá ʻi he aʻu ki he ʻaho hono ono ʻo e māhina hoko maí. ʻI he ofi mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māhiná, ʻe tokoni nai kiate ia ke fai ha fakamanatu ki he kulupú pea ʻai ha ngaahi lauʻipepa līpooti ke ala maʻu ʻi he feituʻu ako tohí. Kapau ʻoku loto-ngalongalo ha niʻihi fekauʻaki mo hono līpooti ʻenau ngāué, ʻe lava ke ne tokonaki mai ha ngaahi fakamanatu mo e fakalototoʻa feʻungamālie.
6 Ko hono ʻoatu vave ʻetau ngaahi līpooti malaʻe ngāué ʻoku tokoni ia ki ha līpooti ʻoku tapua tonu matematē mei ai ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻi he malaʻe ngāué. Te ke fai ʻa hoʻo tafaʻakí ʻaki hono līpooti vave ʻa hoʻo ngāué ʻi he māhina taki taha?