Ko ha Laumālie Loto-Lelei ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Ngaahi Tāpuaki
1. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhaaʻi ʻe Tēvita mo Nehemaia ʻa e laumālie loto-leleí?
1 ʻI he manukiʻi ʻe Kolaiate ʻa e matatau ʻo ʻIsilelí, naʻe lava ki ha taha pē he kau sōtiá ke tau mo ia. Ka ko ha tauhi sipi ia, ne ʻikai haʻane pōtoʻi tau, ne pole loto-lelei ki aí. (1 Sam. 17:32) ʻI he foki ʻa e kau Siu fakahēʻí ki Selusalema kae ʻikai malava ke toe langa ʻa e ngaahi ʻaá, ko ha tokotaha tauhi kava ki he tuʻi ʻo Pēsiá naʻe loto-lelei ke tukuange ʻa hono tuʻunga lāngilangiʻia ʻi he palasí kae fononga ki Selusalema koeʻuhi ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngāué. (Nehe. 2:5) Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e ongo tangatá ni fakatouʻosi, ʻa Tēvita mo Nehemaia, koeʻuhi ko e laumālie naʻá na fakahāhaá.—1 Sam. 17:45, 50; Nehe. 6:15, 16.
2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻa e laumālie loto-leleí?
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke loko ʻi ai ha laumālie loto-lelei ʻi he māmaní. ʻI he “kuonga fakamui” ko ʻení, ʻoku moʻumoʻua ʻaupito ʻa e kakaí, pea ko e tokolahi ʻoku nau “ʻofa kiate kinautolu pe.” (2 Tim. 3:1, 2) ʻOku faingofua ki ha taha ke ne hoko ʻo nōfoʻi ʻi heʻene ngaahi meʻa fakafoʻituituí ʻo tukunoaʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie ke ngāue loto-lelei ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau holi ke faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻa ia naʻá ne tomuʻa fai ha meʻa ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. (Sione 5:5-9; 13:12-15; 1 Pita 2:21) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ha laumālie loto-lelei, pea ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻú?
3. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e laumālie loto-leleí ki he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá?
3 Ki Hotau Fanga Tokouá: ʻE lava ke tau fai ha “foaki fakalaumalie” ki he niʻihi kehé ʻaki ʻa e loto-lelei ke fai ha tali ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ʻi he ngaahi konga ʻi he fakatahá ha tali mei he kau fanongó. (Loma 1:11, PM) Ko hono fai ha talí ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova, maʻu ange ai ʻa e moʻoní ʻi hotau ʻatamaí mo e lotó, pea ʻai ai ʻa e ngaahi fakatahá ke fakafiefia ange kia kitautolu. (Sāme 26:12) ʻE lava ke tau toe loto-lelei ke fai ha malanga ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ha fetongí. ʻE tokoniʻi ai heni kitautolu ke lelei ange ʻetau pōtoʻi fakafaiakó.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi founga kehe ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e laumālie loto-leleí?
4 ʻE lava ke fakahāhā ʻe he fanga tokouá ʻa e laumālie loto-leleí ʻaki ʻa e kakapa atu ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá. (Ai. 32:2; 1 Tim. 3:1) Ko e tokotaha kotoa ʻe lava ke tokoni ki he lele lelei ʻa e ngaahi ʻasemipilií mo e ngaahi fakataha-lahí ʻaki ʻa e loto-lelei ke ngāue ʻi he ngaahi potungāue kehekehé. ʻI heʻetau loto-lelei ke ngāue fakataha mo e ʻovasia fefonongaʻakí ʻi he ngāue fakafaifekaú pe ko e teuteu ha kai meʻakai mo ia, ʻoku iku atu ai heni ki haʻatau “fetokoniʻaki” pe fefakalototoʻaʻaki. (Loma 1:12) ʻI heʻetau fai ha tokoni ʻaonga ki he tamai mate, kau uitou, puke mo e vaivai, ngaahi faʻē mo haʻanau fānau iiki pea ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefia mo e hōifua ʻa Sihová.—Pal. 19:17; Ng. 20:35.
5. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ai ha kau ngāue loto-lelei ki he Fale Fakatahaʻangá?
5 Ko e founga ʻe taha ke foaki loto-lelei atu ai hotau taimí mo e iví ko e tokoni ki hono fakamaʻa mo tauhi ʻa e Fale Fakatahaʻangá. Tānaki atu ki ai, koeʻuhi ʻoku haʻu ʻa e kakai tokolahi ki he moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e fiemaʻu lahi ki ha ngaahi Fale Fakatahaʻanga foʻou mo ha kau pole ki hono langa iá. Neongo naʻe ʻikai poto ha ongo meʻa mali ʻi he ngāue langá, naʻá na fakafaingamālieʻi kinaua ke tokoni ki he Kōmiti Langa Fakafeituʻú. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe akoʻi ai kinaua pea ʻi he taimi ní ʻokú na tokoni ki he tō pilikí. Naʻe pehē ʻe he uaifí: “Ko e fengāueʻaki mo e niʻihi kehé kuo iku ia ki ha feohi vāofi ʻaupito. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻoku mau ongosia fakaesino kae fakaivifoʻou fakalaumālie.”
6. Ko e hā ko e ngāue fakafaifekaú ai ʻa e ngāue pole mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fakahokó?
6 ʻAki ʻa e Malanga: Ko e ngāue pole mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fakahoko he ʻaho ní ko e malangaʻi ʻo e Puleʻangá. ʻI hono tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi pea ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú, ʻoku nau maʻu ai ha taumuʻa ʻi he moʻuí pea fakaivimālohiʻi ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakatupu maumaú. ʻOku nau ʻilo ai ʻa e ʻamanaki fakafiefia ʻi he Tohi Tapú ki he kahaʻú. ʻI hono tokonaki ha ako Fakatohitapu, ʻoku tau fakahoko ai ha ngāue pole fakafiefia ʻoku maʻu ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi ʻaonga tuʻuloa. (Sione 17:3; 1 Tim. 4:16) ʻE fakaʻatā nai kitautolu ʻe hotau ngaahi tuʻungá ke tau kau lahi ange ki he ngāue ko ʻení ʻaki ʻa e tāimuʻa tokoni pe tuʻumaʻu, hiki ki ha feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú pe ko hono ako ha lea kehe.
7. Ko e hā ʻoku tautefito ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue polé ʻi he ʻaho ní?
7 Naʻe kikiteʻi ʻe Tuʻi Tēvita, ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e pule ʻa e Mīsaiá, “ʻe tali ko au” ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá. (Sāme 110:3) ʻI hono fakavaveʻi ʻe Sihova ʻa e utu-taʻu fakalaumālie fakaʻosí, ʻoku lahi ʻa e ngāue ke pole ki ai. (Ai. 60:22) Kuó ke tali: “Ko au eni; fekau au”? (Ai. 6:9 [6:8, PM]) Ko e moʻoni, ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e laumālie loto-leleí, ʻoku tau fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova pea maʻu ʻa e ngaahi pale lahi.