ʻOua ʻe Ngalo ʻa e Faʻahinga ʻOku ʻIkai Longomoʻuí
1. Ko e hā ke tau kakapa atu ai ke fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga kuo ʻikai te nau kei longomoʻuí?
1 ʻOkú ke ʻilo ha taha kuo ʻikai ke kei longomoʻui? Kuo ʻikai nai te ne kei feohi mo e fakatahaʻangá pea kuó ne ʻauhia atu. Kuó ke fetaulaki nai mo e tokotaha ko iá lolotonga hoʻo ngāue fale-ki-he-falé. Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku kei hoko pē ʻa e tokotahá ni ko hotau tokoua fakalaumālie. ʻOku tau loto ke fakapapauʻi kiate ia ʻa ʻetau ʻofá pea tokoniʻi ia ke foki ki he fakatahaʻangá pea ki he ‘Tauhi mo e Leʻo ʻo hotau laumalié.’—1 Pita 2:25.
2. ʻE anga-fēfē nai haʻatau fai ha fakalototoʻa ki ha taha ʻikai longomoʻui?
2 Fakahāhā ʻa e Mahuʻingaʻia: Ko ha telefoni pe ko ha ʻaʻahi nounou ʻe malava ke fakapapauʻi ai ki he tokotaha ʻoku ʻikai longomoʻuí kuo ʻikai ke ngalo ia ʻiate kitautolu. Ko e hā ʻe malava ke tau leaʻakí? Te tau hoko nai ko ha fakalototoʻa ʻaki pē hono ʻai ke ʻiloʻi ʻe he tokotahá naʻa tau fakakaukau mai ki ai. Tauhi ke lelei mo fakatupu langa hake ʻa e talanoá. (Fili. 4:8) Te tau lave nai ki ha poini naʻa tau saiʻia ai ʻi ha fakataha naʻe toki fai. ʻE lava foki ke tau fakaafeʻi ia ki ha fakataha pe ko ha ʻasemipilī ʻoku teu ke fai pea fokotuʻu ange te ke taʻofi hano nofoʻanga pe te ke ʻave ia.
3. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ke toe longomoʻui ha tuofefine ʻe taha?
3 ʻI he feituʻu ngāué naʻe maʻu ai ha tuofefine naʻe ʻikai longomoʻui ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 20. Neongo naʻe ʻikai te ne fie tali ha ako Tohi Tapu, naʻe toe foki ki ai ʻa e tuofefine naʻá ne ʻilo iá ʻo ne tuku ai ʻa e ngaahi makasini lolotongá. ʻI he hili ʻa e fakataha-lahi fakavahé, naʻe vahevahe ange ʻe he tokotaha malangá ha ngaahi meʻa mahuʻinga mei he fakataha-lahí ki he tuofefine ʻikai longomoʻuí pea faai atu pē naʻá ne toe longomoʻui mai.
4. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki ha taha ʻoku toe hoko atu ʻene feohí ʻaki ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakatahá?
4 ʻI he Toe Foki Mai ha Taha: ʻI he kamata ke toe foki mai ha tokoua ʻikai longomoʻui ki he fakatahá, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai kiate iá? Sai, naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻi he hili ʻenau liʻaki fakataimi iá? Naʻá ne lave ʻi he ongoʻi māfana kia kinautolu ko hono “ngāhi tokoua” pea fakahāhā ʻa e falala kiate kinautolu. Naʻe aʻu ʻo ne ʻoange kia kinautolu ha ngāue mahuʻinga. (Mt. 28:10, 18, 19) Taimi nounou mei ai, naʻa nau femoʻuekina ʻi hono talaki ʻa e ongoongo leleí ʻo “ʻikai tuku.”—Ng. 5:42.
5. Lave ki he ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻoku totonu ke tau talanoa ai ki he kau mātuʻá ʻo fekauʻaki mo ha taha ʻoku ʻikai longomoʻui.
5 Ki muʻa ke fokotuʻu atu ke ako Tohi Tapu mo ha tokotaha kuo ʻikai longomoʻui pe ki muʻa ke fakaafeʻi ha tokoua kuo fuoloa mai ʻa e ʻikai te ne longomoʻuí ke ʻalu mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku totonu ke tau kumi ki he fakahinohino ʻa e kau mātuʻá. Kapau te tau fetaulaki mo ha tokotaha malanga ʻikai longomoʻui ʻi he feituʻu ngāué, ʻoku totonu ke tau fakahā ia ki he kau mātuʻá koeʻuhi ke nau ʻoatu ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻú.
6. Ko e hā ʻa e fiefia ʻe malava ke tau maʻu ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai longomoʻuí?
6 Hangē ko ia ʻoku fakahā mahino ʻe he Tohi Tapú, ko e faʻahinga pē ʻoku nau lele ʻo aʻú te nau maʻu ʻa e fakamoʻuí. (Mt. 24:13) Ko ia ai, tokanga ki he faʻahinga kuo nau tūkia nai pe ʻauhia atú. Kapau te tau tapua anga-kātaki atu ʻa e ʻofa ʻa Sihová ʻaki ʻa e tokanga loto-moʻoni ki he faʻahinga peheé, te tau hokosia nai ai ʻa e fiefia ʻo e sio ki he toe hoko atu ʻenau ngāue toputapú fakataha mo kitautolu.—Luke 15:4-10.