Ko ha Taumuʻa Mahuʻinga ki he Taʻu Fakangāue Foʻoú
1. Ko e hā ʻa e taumuʻa ke tau fakakaukau nai ki ai ki he taʻu fakangāue foʻoú?
1 Kuo pau ke tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa kapau ʻoku tau loto ke tau fakalakalaka fakalaumālie. Ko e hā ʻa e ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui kuó ke fokotuʻu ki he taʻu fakangāue foʻoú? Ko e tāimuʻa tokoni ʻi ha māhina ʻe taha pe ngaahi māhina lahi angé ko ha taumuʻa lelei ʻaupito ia. Koeʻuhi ʻoku fiemaʻu maʻu pē ki he ngāue fakafiefiá ni ha palani ki muʻa, ko ha taimi lelei ʻeni ke kamata fakakaukau tokamuʻa ai. Ko e hā ke fakakaukau ai ke hoko ko ha taumuʻa ʻa e tāimuʻa tokoní?
2. Ko e hā ke fakakaukau ai ke hoko ʻa e tāimuʻa tokoní ko ha taumuʻa?
2 Ngaahi ʻUhinga ki he Tāimuʻa Tokoní: ʻOku fakamafeia kitautolu ʻe he tāimuʻa tokoní ke tau fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní ʻo “hulu atu” ʻaki hono fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú. (1 Tes. 4:1) ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he kotoa ʻo e meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú, ʻoku ueʻi ai ʻe hotau lotó kitautolu ke tau lea ki he niʻihi kehé ʻo kau kiate ia. (Sāme 34:1, 2) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova pea ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui ʻoku tau fai ke tau ngāue lahi ange ai ʻi he ngāue fakafaifekaú. (Hep. 6:10) ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻoku tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau ngāue mālohí ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefia.—1 Kal. 29:9.
3, 4. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he tāimuʻa tokoní?
3 Ko e meʻa ʻoku faʻa hokó, ko e lahi ange hoʻo fai ha meʻa, ko ʻene hoko ia ʻo faingofua mo fakafiefia angé. Ko hono fakamoleki ʻa e taimi lahi ange ʻi he ngāue fakafaifekaú te ne ʻai koe ke ke fiemālie ange ʻi he lea ʻi he matapaá. Te ke hoko ai ʻo pōtoʻi ange ʻi hono kamata ha ngaahi fetalanoaʻaki pea ʻi hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú. Ko e lahi ange hoʻo talanoa ʻo fekauʻaki mo hoʻo tuí, ko ʻene hoko ia ʻo mālohi angé. Ko e tokolahi naʻe ʻikai te nau fakahoko ha ako Tohi Tapu kuo nau malava ke kamata ha ako ʻe taha ʻi he lolotonga ʻenau tāimuʻa tokoní.
4 ʻOku toe hoko nai ʻa e tāimuʻa tokoní ko e fakalototoʻa ia ʻoku fiemaʻu ke mavahe ai mei ha tōʻonga tuʻumaʻu faka-Kalisitiane. Ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ki muʻa naʻá ne ongoʻi ʻa e fuʻu tō ʻene fakamamafá ki he ngāue fakamāmaní naʻá ne fili ke tāimuʻa tokoni ʻi ha foʻi māhina ʻe taha. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ofo ʻi he lahi ʻo e fakalongomoʻui fakalaumālie naʻá ku maʻu ʻi he foʻi māhina ʻe taha ko iá! Naʻá ku fai ha ngaahi fokotuʻutuʻu ke tāimuʻa tokoni hokohoko, ʻa ia naʻe taki ai au ke u toe hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu.”
5. ʻE lava fēfē nai ke tau ikuʻi ʻa e ngaahi ongoʻi taʻefeʻungá?
5 Ikuʻi ʻa e Ngaahi Faingataʻaʻiaʻangá: ʻOku toumoua nai ʻa e niʻihi ke tohi kole ki ai koeʻuhi ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai te nau loko pōtoʻi malanga. Kapau ko e meʻa ʻeni ʻokú ne taʻotaʻofi koé, ʻoku malava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai kia Selemaiá. (Sel. 1:6-10) Neongo ko Mōsesé naʻe ‘lea toohi mo elelo toohi,’ naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne fakahoko Hono finangaló. (Eki. 4:10-12, PM) Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻefeʻunga, kōlenga kia Sihova ki ha loto-toʻa.
6. ʻE lava fēfē nai ke tāimuʻa tokoni neongo ʻa e ngaahi palopalema fakaemoʻui leleí pe ko ha taimi-tēpile moʻumoʻua?
6 ʻOkú ke toumoua ke tohi kolé koeʻuhi ko e ngaahi palopalema fakaemoʻui leleí pe ko ha taimi-tēpile moʻumoʻua? Kapau ʻokú ke ngāvaivai, ʻe lava nai ke ke tāimuʻa tokoni ʻo fakatatau ki hoʻo malava leleí. Kapau ʻokú ke maʻu ha taimi-tēpile moʻumoʻua, te ke ʻilo nai ʻe lava ke ke tuku ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻikai loko mahuʻingá ki ha toe māhina ʻe taha. Ko e niʻihi ʻoku nau maʻu ha ngāue taimi-kakató kuo malava ke nau fakatau mai ʻa e taimi ke tāimuʻa tokoni ai ʻaki hono vaheʻi ha foʻi ʻaho mālōlō ʻe taha pe ua ki ai.—Kol. 4:5.
7. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke lotu fekauʻaki mo e tāimuʻa tokoní?
7 Anga Hono Fai Iá: Lotu fekauʻaki mo hoʻo holi ke tāimuʻá. Kole kia Sihova ke tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga ke fakalahi hoʻo ngāue fakafaifekaú. (Loma 12:11, 12) ʻE lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto fekauʻaki mo e anga hono feʻunuʻaki hoʻo taimi-tēpilé. (Sem. 1:5) Kapau ko ha meʻa ia ʻoku ʻikai te ke holi ki ai, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngāue fakamalangá.—Luke 10:1, 7.
8. ʻE anga-fēfē nai ʻa hono ʻai koe ʻe he ngāueʻaki ʻo e Palovepi 15:22 ke ke malava ʻo tāimuʻa tokoní?
8 Talanoa fakafāmili ki he taumuʻa ke tāimuʻa tokoní. (Pal. 15:22) Mahalo pē ʻe lava ha mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí ke tāimuʻa tokoni ʻi he poupou ʻa e niʻihi kehe ʻi he fāmilí. Talanoa mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ki hoʻo holi ke tāimuʻá, tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga meimei tatau mo koé. ʻE langaʻi nai ʻe he meʻá ni ʻa hoʻo loto-māfana lahi ke tāimuʻa tokoní.
9. Ko fē ʻa e ngaahi māhina te ke fili nai ke ke tāimuʻa tokoni aí?
9 ʻI hoʻo toe vakai ki hoʻo taimi-tēpile fakateokalati ki he taʻu fakangāue foʻoú, ko fē nai ʻa e taimi te ke malava ke tāimuʻa tokoni aí? Kapau ʻokú ke ngāue taimi-kakato pe ʻalu ki he akó, te ke loto nai ke ke fakakaukau ki he ngaahi māhina ʻoku ʻi ai ha ʻaho mālōlō ai pe ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi Tokonaki pe ngaahi Sāpate ʻe nimá. Ko e fakatātaá, ko Sepitema, Tīsema, Maʻasi, mo ʻAokosi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻosinga uike kakato ʻe nima. Ko e māhina ko Meé ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaho Tokonaki ʻe nima , pea ko Sune ʻoku Sāpate ia ʻe nima. Kapau ʻokú ke mahamahaki, fakakaukau ki he ngaahi māhina ʻoku faʻa ʻea leleí. Te ke toe fakakaukau nai ke ke tāimuʻa he lolotonga ʻa e māhina ʻoku fakataimitēpileʻi ke ngāue ai ʻa e ʻovasia sēketí ʻi hoʻomou fakatahaʻangá. ʻI he lolotonga ʻene ʻaʻahí, te ke maʻu ai ʻa e faingamālie lahi ke kau ki he ʻuluaki konga ʻo e fakataha ʻoku fai mo e kau tāimuʻa tuʻumaʻú. Koeʻuhi ʻoku hoko tonu ʻa e Fakamanatú ʻi Maʻasi 22 ʻo e taʻu kahaʻú, ʻoku lelei ʻaupito ke tāimuʻa tokoni ʻi Maʻasi, ʻEpeleli mo Mē. ʻI hoʻo fili pē ʻa e māhina pe ngaahi māhina ʻokú ke loto ke ke tāimuʻa tokoni aí, kamata hiki leva ha taimi-tēpile te ke malava ai ke aʻusia ʻa e houa ʻoku fiemaʻú.
10. Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻoku ʻikai malava ke tau tāimuʻa tokoni?
10 Neongo kapau ʻokú ke ongoʻi heʻikai malava ke ke tāimuʻa tokoni ʻi he lolotonga ʻo e taʻu fakangāue ko ʻeni ka hoko maí, ʻe lava ke ke kei tauhi maʻu ʻa e laumālie ʻo e tāimuʻá. Hokohoko atu ke fai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻo ongoʻi loto-pau ʻoku hōifua mai ʻa Sihova ki hoʻo feinga ʻaufuatō ke ʻoatu kiate ia hoʻo lelei tahá. (Kal. 6:4) Hoko ko e poupou mo e fakalototoʻa ki he faʻahinga ʻoku nau malava ke tāimuʻa tokoní. Mahalo pē ʻe lava ke feʻunuʻaki hoʻo taimi-tēpilé ke ke kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha toe foʻi ʻaho ʻe taha kehe ʻi he uiké mo e faʻahinga ʻoku nau tāimuʻá.
11. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau maʻu ha ongoʻi ʻo e fakavavevavé?
11 ʻOku maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ongoʻi ʻo e fakavavevavé. ʻOku ʻi ai ha ngāue ke ʻosiki—ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. ʻOku kau ki ai ʻa e moʻuí, pea ko e taimi ʻoku kei toé ʻoku nounou. (1 Kol. 7:29-31) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí te ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻAki ʻa e feinga mo e palani fakalelei, te tau malava nai ai ke tāimuʻa tokoni ʻo ʻikai toe siʻi hifo ʻi he māhina ʻe taha he lolotonga ʻa e taʻu fakangāue foʻoú—ko ha taumuʻa mahuʻinga moʻoni ia!