LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Sanuali p. 8-13
  • ʻE Lava Ke Ke Hoko “ko ha Matavai ʻo e Fakafiemālie Lahi”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Ke Ke Hoko “ko ha Matavai ʻo e Fakafiemālie Lahi”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • MATEAKI HANGĒ KO ʻALISITAKÓ
  • FALALAʻANGA HANGĒ KO TIKIKÓ
  • LOTO-LELEI KE NGĀUE HANGĒ KO MAʻAKÉ
  • FAKAPAPAUʻI KE FAKAFIEMĀLIEʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ
  • Tikiko—Ko ha Kaungā Tamaioʻeiki Falalaʻanga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • “Fakafiemalieʻi Akinautolu Kotoabe Oku Mamahi”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko e Kaungāngāue ʻo Paulá—Ko Hai Kinautolu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • ʻAʻeva ʻi he Ngaahi Hala ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Sanuali p. 8-13

KUPU AKO 2

ʻE Lava Ke Ke Hoko “ko ha Matavai ʻo e Fakafiemālie Lahi”

“Ko e faʻahingá ni pē ʻa hoku kaungāngāue maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea kuo nau hoko ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi kiate au.”—KOL. 4:11.

HIVA 53 Ngāue Fāʻūtaha

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga fakalotomafasia ʻoku fehangahangai mo e kau sevāniti faitōnunga tokolahi ʻa Sihová?

KO E tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní, ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga fakalotomafasia, naʻa mo e fakamamahi. Kuó ke fakatokangaʻi eni ʻi hoʻo fakatahaʻangá? Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e puke lahi pe ko e mate ha taha ʻofeina. Ko e niʻihi kehe ʻoku nau kātekina ʻa e langa lahi ʻi he sio ki ha mēmipa ʻi he fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi ʻokú ne mavahe mei he moʻoní. Neongo ia ko e niʻihi ʻoku nau fekuki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e fakatamaki fakanatulá. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kotoa ko iá ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālie. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi kinautolu?

2. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha fakafiemālié?

2 Naʻe tuʻo lahi ʻa e fehangahangai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo e tuʻunga fakatuʻutāmaki ki heʻene moʻuí. (2 Kol. 11:23-28) Naʻe pau foki ke ne kātekina “ha tolounua ʻi he kakanó,” mahalo pē ko ha mahamahaki fakaesino. (2 Kol. 12:7) Pea naʻe pau ke ne fekuki mo e loto-mamahi ʻi hono liʻaki ia ʻe Tīmasi, ko hono kaungāngāue ʻi ha taimi, “koeʻuhí [ko Tīmasi] naʻá ne ʻofa ʻi he ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (2 Tīm. 4:10) Ko Paula ko ha Kalisitiane pani loto-toʻa ʻa ia naʻá ne tokoniʻi taʻesiokita ʻa e niʻihi kehé, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne ongoʻi loto-siʻi.—Loma 9:1, 2.

3. Naʻe maʻu ʻe Paula meia hai ʻa e fakafiemālié mo e poupoú?

3 Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e fakafiemālie mo e poupou naʻá ne fiemaʻú. Anga-fēfē? Ko hono moʻoní naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova Hono laumālie māʻoniʻoní ke fakaivimālohiʻi ia. (2 Kol. 4:7; Fil. 4:13) Naʻe toe fakafiemālieʻi ia ʻe Sihova fakafou ʻi he kaungā-Kalisitiané. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e niʻihi hono ngaahi kaungāngāué “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi.” (Kol. 4:11) Naʻe kau ʻi he niʻihi naʻá ne lave ki honau hingoá ʻa ʻAlisitako, Tikiko mo Maʻake. Naʻa nau fakaivimālohiʻi ʻa Paula, ʻo tokoniʻi ia ke kātaki. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe tokoni ki he kau Kalisitiane ʻe toko tolu ko ení ke nau hoko ko ha fakafiemālie lahí? ʻE lava fēfē ke tau muimui ki heʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻi heʻetau feinga ke fefakafiemālieʻaki mo fefakalototoʻaʻakí?

MATEAKI HANGĒ KO ʻALISITAKÓ

Fakatātā: Fakafiemālieʻi ʻe he ngaahi kaumeʻa mateakí ʻa e niʻihi kehé. 1. Ko ʻAlisitako mo e ʻapositolo ko Paulá ʻi he loto tahí ʻokú na piki ki ha konga papa lolotonga ha fuʻu afā lahi. ʻOku puke maʻu ʻe ʻAlisitako ʻa e kofu ʻo Paulá ke ʻoua naʻa tafia ʻe he peaú. 2. Fakafiemālieʻi ʻe ha tuofefine taʻumotuʻa ha kiʻi finemui ʻokú ne holo hono loʻimatá lolotonga iá ʻokú ne puke ha tā ʻo ʻene mātuʻa kuo maté

Hangē ko ʻAlisitakó, ʻe lava ke tau hoko ko ha kaumeʻa mateaki ʻaki ʻetau pipiki ki hotau fanga tokouá ʻi he “taimi faingataʻa” (Sio ki he palakalafi 4-5)c

4. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe ʻAlisitako ʻene hoko ko ha kaumeʻa mateaki kia Paulá?

4 Ko ʻAlisitakó, ko ha Kalisitiane Masitōnia mei Tesalonaika, naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko ha kaumeʻa mateaki ʻo Paula. Ko e fuofua taimi naʻa tau lau ai fekauʻaki mo ʻAlisitakó ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Paula ki ʻEfesō ʻi heʻene fononga fakamisinale hono tolú. ʻI ha fononga mo Paula, naʻe puke ʻe ha fuʻu kakai ʻa ʻAlisitako. (Ngā. 19:29) ʻI he taimi naʻe tuku ange ai iá, naʻe ʻikai ke ne tokanga ki heʻene malú ka naʻá ne mateaki ʻo nofo pē mo Paula. ʻI ha ngaahi māhina ki mui ai, ʻi Kalisi, naʻe kei ʻi ai pē ʻa ʻAlisitako mo Paula neongo naʻe hokohoko atu ʻa e kau fakafepakí ke fakamanamanaʻi ʻa e moʻui ʻa Paulá. (Ngā. 20:2-4) ʻI he 58 T.S. nai ʻi hono ʻave ʻo Paula ko ha pōpula ki Lomá, naʻe ʻalu fakataha ʻa ʻAlisitako mo ia ʻi he fononga lōloa ko iá, pea naʻá na kātekina fakataha ʻa e vaka tūkia. (Ngā. 27:1, 2, 41) ʻI heʻena ʻi Lomá, ʻoku ngalingali naʻá ne fakamoleki ha taimi ʻi pilīsone mo Paula. (Kol. 4:10) Tā neʻineʻi ke ongoʻi loto-toʻa mo fiemālie ʻa Paula ʻi ha kaumeʻa mateaki pehē!

5. Fakatatau ki he Palōveepi 17:17, ʻe lava fēfē ke tau hoko ko ha kaumeʻa mateaki?

5 Hangē ko ʻAlisitakó, ʻe lava ke tau hoko ko ha kaumeʻa mateaki ʻaki ʻetau pipiki ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo ʻikai ʻi he taimi faingamālié pē kae pehē foki ki he “taimi faingataʻá.” (Lau ʻa e Palōveepi 17:17.) Naʻa mo e hili ha ʻahiʻahi, ʻe kei fiemaʻu pē ʻe hotau fanga tokouá pe fanga tuofāfiné ha fakafiemālie. Ko Frances,b naʻe mate ʻene ongo mātuʻá ʻi he kanisā ʻi loto ʻi ha māhina ʻe tolu, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fakakaukau ko e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá ʻokú ne uesia kitautolu ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa. Pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he ngaahi kaumeʻa mateaki ʻa ia ʻoku nau manatuʻi ʻoku ou kei mamahi pē, neongo kuo fuoloa ʻa e mate ʻeku ongo mātuʻá.”

6. Ko e hā ʻe ueʻi kitautolu ʻe he mateakí ke tau faí?

6 Ko e ngaahi kaumeʻa mateakí ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feilaulau ke poupouʻi honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, ko ha tokoua ko Peter naʻe maʻu ʻe ha mahaki fakatupu mate. Ko hono uaifí, ʻa Kathryn, ʻokú ne pehē: “Naʻe ʻave kimaua ʻe ha ongo meʻa ʻi heʻema fakatahaʻangá ki he ʻapoinimeni ʻa ia naʻá ma ʻiloʻi ai ʻa e puke ʻa Peter. Naʻá na fili ʻi he taimi pē ko iá heʻikai ke na tuku ke ma foua ʻa e tuʻunga fakamamahi ko ení ʻiate kimaua pē, pea kuó na ʻi homa tafaʻakí ʻi ha taimi pē ʻokú ma fiemaʻu ai kinaua.” He fakafiemālie ē ke maʻu ha kaungāmeʻa moʻoni, ʻa ia ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke kātekina hotau ngaahi ʻahiʻahí!

FALALAʻANGA HANGĒ KO TIKIKÓ

Fakatātā: Tokoniʻi ʻe he ngaahi kaumeʻa falalaʻangá ʻa e niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻiá. 1. ʻOange ʻe Paula ʻa ia ʻoku tuku pilīsoné kia Tikiko ha tohi. 2. Ko ha kiʻi talavou ʻokú ne tokoni ki ha tokoua taʻumotuʻa ʻokú ne ʻi he falemahakí.

Hangē ko Tikikó, ʻe lava ke tau hoko ko ha kaumeʻa falalaʻanga ʻi he taimi ʻoku fāinga ai ʻa e niʻihi kehé mo e ngaahi palopalemá (Sio ki he palakalafi 7-9)d

7-8. Fakatatau ki he Kolose 4:7-9, naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Tikiko ʻene falalaʻangá?

7 Ko Tikiko, ko ha Kalisitiane mei he vahefonua Loma ʻo ʻĒsiá, naʻe makehe ʻene hoko ko ha kaumeʻa mateaki ʻo Paulá. (Ngā. 20:4) ʻI he 55 T.S. nai, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Paula ʻa e tānaki ʻo e paʻanga tokoni ki he kau Kalisitiane ʻi Siuteá, pea naʻá ne fakaʻatā nai ʻa Tikiko ke tokoni ʻi he vāhenga-ngāue mahuʻinga ko ení. (2 Kol. 8:18-20) Ki mui ai ʻi hono fuofua tuku pilīsone ʻo Paula ʻi Lomá, naʻe hoko ʻa Tikiko ko ʻene tokotaha talafekau. Naʻá ne ʻave ʻa e ngaahi tohi mo e pōpoaki fakalototoʻa ʻa Paula ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻĒsiá.—Kol. 4:7-9.

8 Naʻe nofoʻaki hoko ʻa Tikiko ko ha kaumeʻa falalaʻanga ʻo Paula. (Tai. 3:12) Naʻe ʻikai ke hoko ʻa e kau Kalisitiane kotoa ʻi he taimi ko iá ʻo falalaʻanga ʻo hangē ko Tikikó. ʻI he 65 T.S. nai, ʻi hono tuku pilīsone hono ua ʻo Paulá, naʻá ne tohi ʻo pehē ko e kau tangata Kalisitiane tokolahi ʻi he vahefonua ʻo ʻĒsiá naʻa nau fakaʻehiʻehi ke feohi mo ia, mahalo koeʻuhí naʻa nau ilifia ki he kau fakafepakí. (2 Tīm. 1:15) ʻI hono kehé, naʻe lava ke falala ʻa Paula kia Tikiko pea ʻoange kiate ia ha toe vāhenga-ngāue. (2 Tīm. 4:12) Naʻe houngaʻia moʻoni ʻa Paula ʻi hono maʻu ha kaumeʻa lelei hangē ko Tikikó.

9. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Tikiko?

9 ʻE lava ke tau faʻifaʻitaki kia Tikiko ʻaki ʻa e hoko ko ha kaumeʻa falalaʻanga. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke tau palōmesi pē te tau tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻi heʻenau fiemaʻú ka ʻoku tau toe fai mo e ngaahi meʻa ʻaonga ke poupouʻi kinautolu. (Māt. 5:37; Luke 16:10) ʻI he taimi ʻoku ʻiloʻi ai ʻe he faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní ʻoku malava ke nau falala mai kiate kitautolú, ʻoku nau fiemālie moʻoni. ʻOku fakamatalaʻi ʻe ha tuofefine ʻe taha ʻa e ʻuhingá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke ke toe mafasia ange ʻi he fifili pe ko e tokotaha naʻá ne tala atu ʻe tokoní te ne ʻi ai ʻi he taimi naʻá ne palōmesi atú.”

10. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Palōveepi 18:24, ko hai ʻe lava ke maʻu mei ai ʻa e fakafiemālié ʻe he faʻahinga ʻoku fekuki mo ha ʻahiʻahi pe loto-mamahi?

10 Ko e faʻahinga ʻoku nau fekuki mo ha ʻahiʻahi pe loto-mamahi ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he talanoa ki ha kaumeʻa falalaʻanga. (Lau ʻa e Palōveepi 18:24.) Hili ʻa e loto-mamahi ʻa Bijay ʻi he sio ki hono tuʻusi hono fohá, naʻá ne pehē, “Naʻá ku fiemaʻu ke vahevahe ʻeku ngaahi ongoʻí ki ha taha naʻá ku falala ki ai.” Naʻe mole meia Carlos ha monū naʻá ne koloaʻaki ʻi he fakatahaʻangá koeʻuhi ko ha fehālaaki. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fiemaʻu ha ‘feituʻu malu’ ʻa ia ʻe lava ke u fakahaaʻi tauʻatāina ai ʻeku ongoʻí ʻo ʻikai manavasiʻi naʻa fakaangaʻi.” Naʻe maʻu ʻe Carlos ʻa e feituʻu malu ko iá ʻi he kau mātuʻá, ʻa ia naʻa nau tokoniʻi ia ke fakaleleiʻi ʻene palopalemá. Naʻá ne toe fiemālie ke ʻilo ko e kau mātuʻá naʻa nau fakapotopoto pea te nau tauhi ke fakapulipuli ʻa e meʻa naʻá ne tala angé.

11. ʻE lava fēfē ke tau hoko ko ha kaumeʻa falalaʻanga?

11 Ke hoko ko ha kaumeʻa falalaʻanga, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ʻa e kātaki. ʻI hono liʻaki ʻe he husepāniti ʻo Zhanna iá, naʻá ne maʻu ha fiemālie mei hono vahevahe ʻene ngaahi ongoʻí ki he ngaahi kaumeʻa ofí. “Naʻa nau fanongo anga-kātaki mai,” ko ʻene leá ia, “neongo mahalo naʻá ku toutou leaʻaki ʻa e meʻa tatau.” Ko koe foki ʻe lava ke ke fakamoʻoniʻi hoʻo hoko ko ha kaumeʻa leleí ʻaki hoʻo fanongo lelei.

LOTO-LELEI KE NGĀUE HANGĒ KO MAʻAKÉ

Fakatātā: Loto-lelei ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga ʻaonga. 1. ʻAve ʻe Maʻake ha meʻakai ki he ʻapositolo ko Paulá. 2. ʻAve ʻe ha ongo meʻa Fakamoʻoni ʻa e vai mo e meʻakai ki ha fāmili.

Ko e ngaahi ngāue anga-lelei ʻa Maʻaké naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke kātaki, pea ʻe lava ke tau tokoni ki hotau fanga tokouá ʻi he taimi fakamamahí (Sio ki he palakalafi 12-14)e

12. Ko hai ʻa Maʻake, pea naʻe anga-fēfē ʻene fakahāhā ha laumālie loto-leleí?

12 Ko Maʻake ko ha Kalisitiane Siu mei Selusalema. Ko Panepasa naʻá ne tokouaʻakí ko ha misinale ʻiloa ia. (Kol. 4:10) Ko e fāmili ʻo Maʻaké ʻoku hā ngali naʻe maʻu ʻenau meʻa fakamatelie, neongo ia naʻe ʻikai ke fakamuʻomuʻa ʻe Maʻake ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié ʻi heʻene moʻuí. ʻI he kotoa ʻo e moʻui ʻa Maʻaké, naʻá ne fakahāhā ha laumālie loto-lelei. Naʻá ne fiefia ke ngāue maʻá e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi taimi kehekehe naʻá ne ngāue fakataha mo e ʻapositolo ko Paulá pea mo e ʻapositolo ko Pitá ʻi heʻenau fakahoko honau ngaahi fatongiá, ʻoku ngalingali ko Maʻake naʻá ne tokangaʻi ʻena ngaahi meʻa fakamatelié. (Ngā. 13:2-5; 1 Pita 5:13) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa Maʻake ko e taha ʻo hono “kaungāngāue maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” pea “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia.—Kol. 4:10, 11, fkm. ʻi lalo.

13. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he 2 Tīmote 4:11 naʻe houngaʻia ʻa Paula ʻi he ngāue faitōnunga ʻa Maʻaké?

13 Naʻe hoko ʻa Maʻake ko e taha ʻo e ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Paulá. Ko e fakatātaá, ʻi hono tuku pilīsone fakamuimui ʻo Paula ʻi Lomá, ʻi he 65 T.S. nai, naʻá ne hiki ʻene tohi hono ua kia Tīmoté. ʻI he tohi ko iá, naʻe kole ʻe Paula kia Tīmote ke haʻu ki Loma pea ʻomi mo Maʻake. (2 Tīm. 4:11) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe houngaʻia ʻa Paula ʻi he ngāue faitōnunga ʻa Maʻake ʻi he kuohilí, ko ia naʻá ne kole ke haʻu ʻa Maʻake kiate ia ʻi he taimi mātuʻaki mahuʻinga ko iá. Naʻe tokoni ʻa Maʻake kia Paula ʻi he ngaahi founga ʻaonga, mahalo ʻi hono tokonaki ha meʻakai pe ko e ngaahi meʻa ke faiʻaki ʻene tohí. Ko e poupou mo e fakalototoʻa naʻe maʻu ʻe Paulá ʻoku ngalingali naʻe tokoniʻi ai ia ke kātekina ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi naʻe taki atu ki hono tāmateʻí.

14-15. Ko e hā ʻoku lava ke akoʻi mai ʻi he Mātiu 7:12 ʻo fekauʻaki mo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga ʻaongá?

14 Lau ʻa e Mātiu 7:12. ʻI heʻetau fehangahangai mo ha taimi faingataʻa, he houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he faʻahinga ʻoku nau poupouʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻaongá! “ʻOku lahi ʻa e ngaahi ngāue fakaʻaho ʻoku hā ngali heʻikai malava ke fakahoko ʻi he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí,” ko e lau ia ʻa Ryan, ʻa ia naʻe mate taʻeʻamanekina ʻene tamaí ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. “Ko e tokoni ʻaongá—naʻa mo ʻene hā ngali siʻisiʻi ʻaupitó—ʻoku fakafiemālie moʻoni.”

15 ʻI he tokanga mo e ʻiloʻiló, ʻoku ngalingali te tau ʻilo ai ʻa e ngaahi founga ʻaonga ke tokoni ki he niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine ʻe taha naʻá ne tamuʻomuʻa ke tokoni kia Peter mo Kathryn, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻá, ke ʻave kinaua ki heʻena ngaahi ʻapoinimení kotoa. Naʻe ʻikai lava ke toe fakaʻuli ʻa Peter mo Kathryn, ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he tuofefiné ha faʻahinga loto-lelei mei he fakatahaʻangá ke nau fetongitongi ʻi hono ʻave kinauá. Naʻe tokoni ʻa e fokotuʻutuʻu ko ení? ʻOku pehē ʻe Kathryn, “Naʻá ma ongoʻi ʻo hangē kuo matoʻo atu ha fuʻu kavenga mei homa umá.” ʻOua ʻaupito ʻe fakasiʻia ʻa e fakafiemālie ʻa hoʻo ngaahi tōʻonga anga-lelei ʻaonga kae faingofuá.

16. Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo hono fai ʻa e fakafiemālié ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Maʻaké?

16 Ko e ākonga ʻi he ʻuluaki senitulí ko Maʻaké ko e moʻoni ko ha Kalisitiane femoʻuekina ia. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue fakateokalati mafatukituki, kau ai hono hiki ʻa e Kōsipeli ʻoku uiʻaki hono hingoá. Neongo ia, naʻe vaheʻi ʻe Maʻake ʻa e taimi ke fakafiemālieʻi ʻa Paula, pea naʻe ongoʻi tauʻatāina ʻa Paula ke kole ki he tokoni ʻa Maʻaké. Ko Angela, ʻa ia naʻe pau ke ne fehangahangai mo e mate anga-fakamamahi ha mēmipa ʻi he fāmilí, naʻá ne houngaʻia ʻi he loto-lelei meimei tatau ʻa e faʻahinga naʻa nau fakafiemālieʻi iá. “ʻI he loto-moʻoni ʻa e ngaahi kaumeʻá ke tokoní, ʻoku nau fotungofua,” ko ʻene leá ia. “ʻOku ʻikai ke nau toumoua pe fakatoupīkoi.” ʻE lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ʻiloʻi au ko ha tokotaha loto-lelei ke fakafiemālieʻi hoku kaungālotú ʻi he ngaahi founga ʻaonga?’

FAKAPAPAUʻI KE FAKAFIEMĀLIEʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ

17. ʻE lava fēfē ke ueʻi kitautolu ʻe he fakalaulauloto ki he 2 Kolinitō 1:3, 4 ke tau ʻoatu ʻa e fakafiemālié?

17 ʻOku faingofua ke fakatokangaʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālié. ʻE malava nai ke tau ngāueʻaki ʻa e fakakaukau fakalototoʻa tatau naʻe ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehé ke fakafiemālieʻiʻaki kitautolú. Ko Nino, ko ha tuofefine naʻe mate ʻene kui fefiné, ʻokú ne pehē: “ʻOku lava ʻe Sihova ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé fakafou ʻiate kitautolu ʻo kapau ʻoku tau fakaʻatā ke ne ngāueʻaki kitautolu.” (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3, 4.) ʻOku pehē ʻe Frances, naʻe lave ki ai ki muʻá: “ʻOku moʻoni ʻa e lau ʻa e 2 Kolinitō 1:4. ʻOku lava ke tau ʻoatu ki he niʻihi kehé ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻú.”

18. (a) Ko e hā ʻoku manavasiʻi nai ai ʻa e niʻihi ke fai ha fakafiemālie? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakafiemālieʻi loto-moʻoni ʻa e niʻihi kehé? ʻOmai ha fakatātā.

18 ʻOku fiemaʻu ke tau tamuʻomuʻa ke fai ha meʻa neongo ʻetau ngaahi manavasiʻí. Ko e fakatātaá, te tau manavasiʻi nai ʻi he ʻikai ʻiloʻi ʻa e meʻa ke leaʻaki pe fai ki ha taha ʻokú ne ʻi ha tuʻunga fakamafasia. Ko ha mātuʻa ko Paul ʻokú ne manatuʻi ʻa e feinga ʻa e niʻihi ke fakafiemālieʻi ia ʻi he hili ʻa e mate ʻene tamaí. “Naʻe lava ke u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke faingofua kiate kinautolu ke fakaofiofi mai kiate au,” ko ʻene leá ia. “Naʻa nau fāinga ke lea mai. Ka naʻá ku kei houngaʻia ʻi heʻenau holi ke ʻomai ʻa e fakafiemālie mo e poupoú.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, hili hono hokosia ha mofuike mālohi, ko ha tokoua ko Tajon naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai moʻoni ke u manatuʻi ʻa e pōpoaki kotoa naʻe ʻomai ʻe he kakaí ʻi he ngaahi ʻaho hili ʻa e mofuiké, ka ʻoku ou manatuʻi naʻa nau tokanga feʻunga ke fetuʻutaki mai kiate au.” ʻE lava ke tau hoko ko e kau fakafiemālie ola lelei kapau ʻoku tau fakahaaʻi ʻoku tau tokanga.

19. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ai ke hoko “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi”?

19 ʻI heʻetau ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ko e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻe fakaʻaʻau ke kovi ange pea ko e moʻuí ʻe toe faingataʻa ange. (2 Tīm. 3:13) Pea ko e ngaahi palopalema ʻoku tau maʻu koeʻuhí ko e angahala tukufakaholó mo e taʻehaohaoá ʻoku ʻuhinga iá te tau fiemaʻu hokohoko ʻa e fakafiemālié. Naʻe malava ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke kātaki faitōnunga ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻene moʻuí, pea mālō ki he fakafiemālie naʻá ne maʻu mei he kaungā-Kalisitiané. ʻOfa ke tau mateaki ʻo hangē ko ʻAlisitakó, falalaʻanga hangē ko Tikikó, pea loto-lelei ke ngāue hangē ko Maʻaké. ʻI he fai peheé, ʻe lava ke tau tokoni ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke hanganaki tuʻu maʻu ʻi he tuí.—1 Tes. 3:2, 3.

a Naʻe hokosia ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí. Lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, naʻe hoko ʻa e ngaahi kaungāngāue ʻe niʻihi ko ha fakafiemālie lahi kiate ia. Te tau lāulea ki he ʻulungaanga pau ʻe tolu naʻá ne ʻai ʻa e ngaahi kaungāngāue ko ení ke nau fakafiemālieʻi lelei ʻa e niʻihi kehé. Te tau toe lāulea ki he founga ʻe lava ke tau muimui ai ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻi ha founga ʻaonga.

b Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU FAKAFIEMĀLIEʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ ʻI HE FAʻIFAʻITAKI KI HE . . .

  • mateaki ʻa ʻAlisitakó?

  • falalaʻanga ʻa Tikiko?

  • loto-lelei ʻa Maʻake ke tokoni ʻi he ngaahi founga ʻaongá?

HIVA 28 Ko e Hiva Foʻou

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe kātekina ʻe ʻAlisitako mo Paula ha vaka tūkia.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe tuku kia Tikiko ke ne ʻave ʻa e ngaahi tohi ʻa Paulá ki he ngaahi fakatahaʻangá.

e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe tokoni ʻa Maʻake kia Paula ʻi he ngaahi founga ʻaonga.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share