LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Nōvema p. 24-29
  • “Sio Hangatonu ki Muʻa” ki he Kahaʻú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Sio Hangatonu ki Muʻa” ki he Kahaʻú
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TAUHELE ʻO E FAKAʻĀNAUÁ
  • KO E TAUHELE ʻO E ʻITÁ
  • KO E TAUHELE ʻO E HALAIA TŌTUʻÁ
  • SIO HANGATONU KI HE KAHAʻÚ!
  • ʻOku Ou Ongoʻi Halaia​—ʻE Lava ke ʻOmai ʻe he Tohi Tapú ha Fakafiemālie?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Loto-Mamahi—ʻI Heʻetau Maʻu ha “ʻUhinga ke Lāunga Ai”
    Foki kia Sihova
  • ʻOua ʻe Foʻi!
    Pulusinga Ako Taua Leʻo
  • ʻOua ʻe “Sio ki he Ngaahi Meʻa ʻi Muí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Nōvema p. 24-29

KUPU AKO 48

“Sio Hangatonu ki Muʻa” ki he Kahaʻú

“Sio hangatonu ki muʻa ho matá, ʻio, fokotuʻu ho matá ke sio hangatonu ki muʻa ʻiate koe.”​—PAL. 4:25.

HIVA 47 Tala ʻa e Ongoongo Leleí

ʻI HE KUPÚ NIa

1-2. ʻE lava fēfē ke tau muimui ki he faleʻi ʻi he Palōveepi 4:25? ʻOmai ha fakatātā.

SIOLOTO atu ki he ngaahi tuʻunga ko ení. Ko ha tuofefine Kalisitiane taʻumotuʻa ʻokú ne fakakaukauloto atu ki he ngaahi taimi lelei ʻi hono kuohilí. Neongo ʻoku faingataʻa ange ʻene moʻuí he taimí ni, ʻokú ne hokohoko atu ke fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne malavá maʻa Sihova. (1 Kol. 15:58) ʻI he ʻaho kotoa ʻokú ne sioloto atu kiate ia mo e faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí ʻoku nau nofo fakataha ʻi he māmani foʻou kuo talaʻofá. Ko ha tuofefine ʻe taha ʻokú ne manatuʻi naʻe fakalotomamahiʻi ia ʻe ha kaungātui, ka naʻá ne fili ke tuku ange ʻa e ʻitá. (Kol. 3:13) Ko ha tokoua ʻokú ne manatuʻi lelei ʻene ngaahi fehālaaki ʻi he kuohilí ka ʻokú ne nofoʻaki faitōnunga ai pē.​—Saame 51:10.

2 Ko e hā ʻoku faitatau ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe toko tolu ko ení? Ko kinautolu kotoa ʻoku nau manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi honau kuohilí, ka ʻoku ʻikai ke nau nōfoʻi ai. ʻI hono kehé, ʻoku nau “sio hangatonu ki muʻa” ki he kahaʻú.​—Lau ʻa e Palōveepi 4:25.

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau “sio hangatonu ki muʻa” ki he kahaʻú?

3 Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke “sio hangatonu ki muʻa” ki he kahaʻú? Hangē pē ko e ʻikai lava ha tokotaha ke lue hangatonu kapau ʻokú ne sio maʻu pē ki mui, heʻikai lava ke ngaʻunu ki muʻa ʻetau ngāue kia Sihová kapau ʻoku tau sio maʻu pē ki hotau kuohilí.​—Luke 9:62.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

4 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he tauhele ʻe tolu ʻe lava ke ne ʻai ke tau nōfoʻi ʻi he kuohilí.b Ko e (1) fakaʻānaua, (2) ʻita mo e (3) halaia tōtuʻa. ʻI he tuʻunga taki taha, te tau sio ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ke ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi he “ngaahi meʻa ʻi muí,” kae kakapa atu ki he “ngaahi meʻa ʻi muʻá.”​—Fil. 3:13.

TAUHELE ʻO E FAKAʻĀNAUÁ

Ko ha tokoua taʻumotuʻa, ko ha tuofefine mo ha tokoua kei siʻi ʻoku nau taki taha fusi ha maea. Ko e ngaahi maeá ʻoku tohi ai ʻa e ‘fakaʻānaua,’ ‘ʻita’ mo e ‘halaia tōtuʻa.’

Ko e hā ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he sio hangatonu ki muʻa ki he kahaʻú? (Sio ki he palakalafi 5, 9, 13)f

5. Ko e hā ʻa e tauhele ʻoku fakatokanga mai ʻi he Tangata Malanga 7:10?

5 Lau ʻa e Tangata Malanga 7:10. Fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ke pehē ʻi he vēsí ʻoku hala ke ʻeke: “Ko e hā naʻe lelei ai ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻá?” Ko e ngaahi manatu melié ko ha meʻaʻofa meia Sihova. ʻI hono kehé, ʻoku pehē ʻi he vēsí: “ʻOua naʻá ke pehē, ‘Ko e hā naʻe lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻá ʻi he ngaahi ʻaho ko ení?’” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻe hoko ko ha tauhele ʻa ʻetau fakahoa hotau tuʻunga ki muʻá mo hotau tuʻunga lolotongá pea pehē ʻoku kovi ange ʻa e meʻa kotoa he taimí ni. ʻOku fakalea ʻi ha liliu Tohi Tapu ʻa e veesi ko ení: “ʻOua ʻaupito ʻe pehē, ‘ʻOiauē, ko e hā naʻe lelei lahi ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ngaahi ʻaho muʻá.’ He ʻoku ʻikai tupu mei he potó hoʻo fehuʻí.”

Fakatātā: Ko ha tangata ʻIsileli ʻokú ne manatu ki he moʻui ʻi ʻIsipité lolotonga ia ʻokú ne toʻo hake ʻa e maná. 1. ʻOkú ne kai meleni. 2. Ko e kau ʻIsipité ʻoku nau tā mo ngaohikoviʻi ʻa e kau pōpula ʻIsilelí.

Hili ʻa e mavahe mei ʻIsipité, ko e hā ʻa e fehālaaki naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí? (Sio ki he palakalafi 6)

6. Ko e hā ʻoku ʻikai fakapotopoto ai ke hanganaki fakakaukau naʻe lelei ange ʻetau moʻuí ʻi he kuohilí? ʻOmai ha fakatātā.

6 Ko e hā ʻoku ʻikai fakapotopoto ai ke hanganaki fakakaukau naʻe lelei ange ʻetau moʻuí ʻi he kuohilí? Ko e fakaʻānauá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke manatu ki he ngaahi meʻa lelei pē ʻi hotau kuohilí. Pe ʻe lava ke ne fakasiʻia ʻa e faingataʻa naʻa tau fekuki mo ia. Ko e fakatātā, fakakaukau angé ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Hili ʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻe vave ʻa e ngalo ʻiate kinautolu ʻa e faingataʻa ʻenau moʻui ʻi aí. ʻI hono kehé, naʻa nau tokangataha ki he ngaahi meʻakai lelei naʻa nau maʻu aí. Naʻa nau pehē: “He manatu melie ē ko kitautolu ki he ika naʻa tau faʻa kai taʻetotongi ʻi ʻIsipité, pehē ki he kiukamipaá, ko e melení, ko e līkí, ko e onioní, pea mo e kālikí!” (Nōm. 11:5) Ka naʻe “taʻetotongi” moʻoni ʻa e meʻakai naʻa nau kaí? ʻIkai. Naʻe mafatukituki ʻa e totongí; ʻi he taimi ko iá, naʻe mātuʻaki ngaohikovia kinautolu ko e kau pōpula ʻi ʻIsipite. (ʻEki. 1:13, 14; 3:6-9) Neongo ia, naʻe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e faingataʻa ko iá pea nau fakaʻānaua ki he kuohilí. Naʻa nau fili ke tokangataha ki he “ngaahi ʻaho lelei he kuohilí” kae ʻikai tokangataha ki he ngaahi meʻa lelei naʻe toki fai ʻe Sihova maʻa kinautolu. Naʻe ʻikai hōifua ʻa Sihova ki heʻenau tōʻongá.​—Nōm. 11:10.

7. Ko e hā naʻe tokoni ki ha tuofefine ke fakaʻehiʻehi ai mei he tauhele ʻo e fakaʻānauá?

7 ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e fakaʻānauá? Fakakaukau ki ha tuofefine naʻá ne kamata ngāue ʻi he Pēteli ʻi Brooklyn ʻi he 1945. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻá ne mali mo ha kaungā-Pēteli, pea naʻá na ngāue fakataha ai ʻi he ngaahi taʻu lahi. Kae kehe, ʻi he 1976, naʻe puke hono husepānití. Naʻá ne pehē ʻi hono ʻiloʻi ʻe hono husepānití naʻe ofi ʻene maté, naʻá ne ʻoange kiate ia ha faleʻi lelei ke fekuki ai mo ʻene mei hoko ko ha uitoú. Naʻá ne tala ange: “Kuó ta maʻu ha nofo mali fiefia. Kuo ʻikai ʻaupito ke hokosia ia ʻe he kakai tokolahi.” Ka naʻá ne toe fakalototoʻaʻi ia: “ʻOua ʻe nōfoʻi ʻi he kuohilí​—neongo ʻe hokohoko atu ʻa hoʻo ngaahi manatú. ʻE tokoni ʻa e taimí kia koe ke ke sai ai. ʻOua ʻe hoko ʻo ʻiteʻita mo ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate koe. Fiefia ʻi hoʻo maʻu ʻa e ngaahi fiefia mo e ngaahi tāpuaki ko ení. . . . Ko e ngaahi manatú ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá kia kitautolu.” ʻIkai ko ha faleʻi lelei eni?

8. Naʻe anga-fēfē maʻu ʻaonga hotau tuofefiné mei he ʻikai ke nōfoʻi ʻi he kuohilí?

8 Naʻe tukulotoʻi ʻe hotau tuofefiné ʻa e ngaahi lea ko iá. Naʻá ne tauhi faitōnunga kia Sihova ʻo aʻu ki heʻene mate ʻi hono taʻu 92. ʻI ha ngaahi taʻu ki muʻa ai, naʻá ne pehē: “ʻI he sio atu ki he taʻu laka hake he 63 ʻi he ngāue taimi-kakato ʻa Sihová, ʻoku lava ke u pehē kuo hoko moʻoni haʻakú moʻui ko ha moʻui fakafiemālie.” Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne fakamatala: “Ko e meʻa ʻokú ne ʻai moʻoni ʻa e moʻuí ke fakafiemālié ko ʻetau fetokouaʻaki fakaofó mo e ʻamanaki ʻo e moʻui fakataha mo hotau fanga tokouá ʻi ha māmani palataisi, ʻo tauhi ai ki hotau Tokotaha-Fakatupu Maʻongoʻonga, ʻa e ʻOtua moʻoni pē taha ko Sihová, ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.”c Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo ha taha naʻá ne sio hangatonu ki muʻa ki he kahaʻú!

KO E TAUHELE ʻO E ʻITÁ

9. Hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻi he Livitiko 19:18, ko fē nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa ke tau tuku ange ai ʻa e ʻitá?

9 Lau ʻa e Livitiko 19:18. ʻOku faʻa faingataʻa ke tuku ange ʻa e ʻitá kapau ko e tokotaha ʻoku fakafeangai hala mai kiate kitautolú ko ha kaungātui, ko ha kaumeʻa ofi pe ko ha kāinga. Ko e fakatātaá, ko ha tuofefine naʻe tukuakiʻi loi ʻe ha kaungātui ʻo pehē naʻá ne kaihaʻasi ʻene paʻangá. Ki mui ai, naʻe kole fakamolemole ʻa e tuofefine naʻá ne fai ʻa e tukuakiʻí, ka ko e tuofefine naʻe tukuakiʻi loí naʻá ne hokohoko atu ke fakakaukau pē ki he meʻa naʻe hokó. Kuó ke ongoʻi pehē? Neongo kapau ʻoku teʻeki ke tau fehangahangai mo ha tuʻunga tatau, ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku ngalingali kuo tau ongoʻi ʻita pea tau tui heʻikai ʻaupito lava ke tau tuku ange ʻetau ʻitá.

10. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí?

10 Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí? Ko e taha, manatuʻi ʻoku tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pē kia Sihova. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fou aí, kau ai ha fakamaau taʻetotonu pē ʻoku tau hokosia. (Hep. 4:13) ʻOkú ne ongoʻi ʻetau faingataʻaʻiá. (ʻAi. 63:9) Pea ʻokú ne talaʻofa ʻoku vavé ni ke ne toʻo atu ʻa e mamahi tupu mei he fakamaau taʻetotonu ʻoku tau tofanga aí.​—Fkh. 21:3, 4.

11. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau tuku ange ʻa e ʻitá?

11 ʻOku tau loto foki ke manatuʻi ʻi heʻetau tuku ange ʻa e ʻitá, ʻoku tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e meʻa ia naʻe toki ʻiloʻi ʻe he tuofefine naʻe tukuakiʻi loí. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe malava ke ne tuku ange ʻa e ʻitá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova. (Māt. 6:14) Naʻá ne ʻiloʻi ko e meʻa naʻe fai ange ʻe hono kaungātuí naʻe hala, ka naʻá ne fili ke tuku ange ʻa e ʻitá. Ko hono olá, naʻe fiefia ange hotau tuofefiné pea naʻe malava ke ne tokangataha ki heʻene ngāue kia Sihová.

KO E TAUHELE ʻO E HALAIA TŌTUʻÁ

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he 1 Sione 3:19, 20?

12 Lau ʻa e 1 Sione 3:19, 20. ʻOku tau faʻa ongoʻi halaia ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku ongoʻi halaia ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e ngaahi meʻa naʻa nau fai ki muʻa ke nau ako ʻa e moʻoní. Ko e niʻihi ʻoku nau ongoʻi halaia koeʻuhi ko e ngaahi fehālaaki naʻa nau fai ʻi he hili ʻenau papitaisó. Ko e ngaahi ongoʻi peheé ʻoku anga-maheni pē. (Loma 3:23) Ko e moʻoni, ʻoku tau loto ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Ka “ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi.” (Sēm. 3:2; Loma 7:21-23) Neongo ia ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ʻi he ongoʻi halaiá, ka ʻoku ʻi ai pē hono lelei. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e ongoʻi halaiá ʻoku lava ke ne ueʻi kitautolu ke fakatonutonu hotau ʻalungá pea fakapapauʻi ke ʻoua ʻe toe fai ʻa e fehālaaki tatau.​—Hep. 12:12, 13.

13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau maluʻi kitautolu mei he halaia tōtuʻá?

13 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku malava ke tau ongoʻi halaia tōtuʻa​—ʻa ia, ko e ongoʻi halaia hokohoko naʻa mo e hili ʻetau fakatomala pea fakahaaʻi mai ʻe Sihova kuó ne fakamolemoleʻi kitautolu. Ko e faʻahinga halaia ko iá ʻe lava ke fakatupu maumau. (Saame 31:10; 38:3, 4) Anga-fēfē? Fakakaukau ki ha tuofefine ʻokú ne fāinga mo e halaia ʻi heʻene ngaahi angahala ʻi he kuohilí. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku ongoʻi mahalo ʻoku sai ange ke ʻoua te u toe fakaongosia ʻi he ngāue ʻa Sihová koeʻuhi he ʻoku ngalingali pē heʻikai toe ʻi ai ha ʻamanaki ia kiate au ʻo tatau ai pē pe ko e hā.” Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau ongoʻi tatau mo e tuofefine ko ení. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke tau maluʻi kitautolu mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá. He ko ē, fakakaukau atu ki he fiefia ʻa Sētane kapau te tau foʻi​—neongo kuo ʻikai ke foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu!​—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 2:5-7, 11.

14. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi kuo ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate kitautolu?

14 Neongo ia, te tau fifili nai, ‘ʻE lava fēfē ke u ʻiloʻi fakapapau kuo ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate au?’ Ko hono moʻoní, ʻi hono ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá, ʻoku tau toe maʻu pē ai ʻa e talí. ʻI he hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú, naʻe pehē ʻi he Watchtower: “ʻOku tau ʻiloʻi [nai] ʻa ʻetau humu mo tō ʻi he taimi lahi ʻi ha ngaahi ʻulungaanga kovi ʻa ia kuo faiaka loloto ʻi heʻetau founga moʻui ki muʻá ka naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi. . . . ʻOua ʻe mole ai ʻa e ʻamanakí. ʻOua ʻe fakaʻosiʻaki ʻo pehē kuó ke fai ʻa e angahala ʻoku ʻikai toe ala fakamolemoleʻí. Ko e fakaʻuhinga tofu pē ia ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke ke maʻú. Ko hoʻo ongoʻi mātuʻaki mamahi mo loto-ʻita pē kiate koé ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻiate ia pē kuo teʻeki ai ke ke hē mamaʻo atu. ʻOua ʻe foʻi ʻi he hanga ki he ʻOtuá ʻi he anga-vaivai mo e fakamātoato, ʻi he kumi ki heʻene fakamolemolé, fakamaʻá pea mo ʻene tokoní. ʻAlu kiate ia ʻo hangē pē ko e ʻalu ʻa ha kiʻi tama ki heʻene tamaí ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia aí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hano lahi hono fai ia ʻi he vaivaiʻanga tatau, pea ʻe ʻoatu ʻe Sihova ʻi he anga-ʻofa kiate koe ʻa e tokoní koeʻuhi ko ʻene ʻofa maʻataʻataá.”d

15-16. Kuo anga-fēfē ongoʻi ʻa e niʻihi ʻi heʻenau ʻiloʻi kuo ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate kinautolú?

15 Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa Sihová kuo nau maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi hono ʻiloʻi kuo ʻikai foʻi ʻa Sihova ʻiate kinautolu. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe maongo ki ha tokoua ha hokosia naʻe pulusi ʻi he kupu hokohoko “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí.” ʻI he kupú, naʻe fakamatala ai ha tuofefine koeʻuhi ko ʻene ngaahi hokosia ʻi he kuohilí, naʻe faingataʻa ai ke ne tui ʻoku lava ke ʻofa ʻa Sihova kiate ia. Naʻá ne fāinga mo e ngaahi ongoʻi ko iá naʻa mo e laui taʻu hili ʻene papitaisó. Neongo ia, ʻi heʻene fakalaulauloto ki he huhuʻí, naʻe kamata ke ne vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha founga kehe.e

16 Naʻe anga-fēfē tokoni ʻene hokosiá ki he tokouá? Naʻá ne tohi: “ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku faitau mo e maʻunimā ʻe he ʻata fakalieliá. Ki muí ni mai, naʻá ku toe fai pē ia. Naʻá ku kumi ki he tokoni ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané, pea kuó u fakalakalaka ʻi hono ikuʻi ʻeku palopalemá. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he kau mātuʻá ʻa e ʻofa mo e meesi ʻa e ʻOtuá. Ka, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou kei ongoʻi taʻetaau pē, ʻo hangē heʻikai lava ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate aú. ʻI hono lau ʻa e hokosia [ʻa e tuofefine ko ení] naʻe tokoni lahi. ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻi heʻeku fakakaukau heʻikai lava ʻe he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi aú, ʻoku ou pehē ai ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e feilaulau ʻa hono ʻAló ke ʻufiʻufi ʻeku ngaahi angahalá. Kuó u tauhi ʻa e kupu ko ení koeʻuhi ke u lau mo fakalaulauloto ki ai ʻi ha taimi pē ʻoku ou ongoʻi taʻetaau ai.”

17. Naʻe anga-fēfē fakaʻehiʻehi ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá?

17 Ko e ngaahi hokosia ko ení ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Ki muʻa ke hoko ko ha Kalisitiané, naʻá ne fai ʻa e ngaahi angahala mafatukituki. Naʻe manatuʻi ʻe Paula ʻa e meʻa naʻá ne faí, ka naʻe ʻikai ke ne nōfoʻi ai. (1 Tīm. 1:12-15) Naʻá ne vakai ki he huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui kiate ia. (Kal. 2:20) Naʻe fakaʻehiʻehi ʻa Paula mei he tauhele ʻo e halaia tōtuʻá pea tokangataha ai pē ki hono ʻoatu hono lelei tahá kia Sihova.

SIO HANGATONU KI HE KAHAʻÚ!

Ko e tokoua taʻumotuʻa, tuofefine mo e tokoua kei siʻi naʻe hā ki muʻá ʻoku nau lue mo malimali ʻi he tuipau hili ʻenau tuku ange ʻa e ngaahi maeá.

Tau fakapapauʻi ke sio ki he kahaʻú (Sio ki he palakalafi 18-19)g

18. Ko e hā kuo tau ako ʻi he kupu ko ení?

18 Ko e hā kuo tau ako mei hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi tauhele naʻe fakamatalaʻi ʻi he kupu ko ení? (1) Ko e ngaahi manatu melié ko ha tāpuaki meia Sihova; kae tatau ai pē pe naʻe lelei fēfē ʻetau moʻui ʻi he kuohilí, ko hotau kahaʻu ʻi he māmani foʻoú ʻe lelei ange ia. (2) ʻE fakalotomamahiʻi nai kitautolu ʻe he niʻihi, ka ʻi heʻetau fili ke fakamolemoleʻí, ʻoku lava ai ke tau ngaʻunu ki muʻa. (3) Ko e halaia tōtuʻá ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei he tauhi fiefia kia Sihová. Ko ia, hangē ko Paulá, ʻoku fiemaʻu ke tau tui kuo fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova.

19. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻi he māmani foʻoú heʻikai ke tau toe fakaʻiseʻisa fekauʻaki mo e kuohilí?

19 ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. Pea ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, heʻikai ke tau toe fakaʻiseʻisa fekauʻaki mo e kuohilí. ʻI he fekauʻaki mo e taimi ko iá, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻE ʻikai toe manatua ʻa e ngaahi meʻa muʻá.” (ʻAi. 65:17) Fakakaukau atu: Ko e niʻihi ʻo kitautolu kuo tau ngāue kia Sihova ʻo aʻu ki heʻetau taʻumotuʻá, ka ʻi he māmani foʻoú, te tau foki ʻo talavou. (Siope 33:25) Ko ia ai, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi he kuohilí. ʻI hono kehé, tau sio ki he kahaʻú pea tokangataha ki he meʻa ʻoku hanga mei muʻá!

KO E HĀ ʻE LAVA KE NE TOKONIʻI KITAUTOLU KE FAKAʻEHIʻEHI MEI HE TAUHELE ʻO E . . .

  • fakaʻānauá?

  • ʻitá?

  • halaia tōtuʻá?

HIVA 54 Kuo Pau Ke Tau Maʻu ʻa e Tuí

a ʻOku lelei ke tau manatu ki he kuohilí. Ka ʻoku ʻikai ke tau loto ke hoko ʻo tokangataha ki hotau kuohilí ʻo ʻikai ai ke tau fai hotau lelei tahá ʻi hotau tuʻunga lolotongá pe ngalo ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he tauhele ʻe tolu te ne ʻai kitautolu ke nōfoʻi ʻi he kuohilí. Te tau lāulea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi onopooni ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhele kotoa ko ení.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: ʻI he kupu ko ení, ke “nōfoʻi ʻi he kuohilí” ʻoku ʻuhingá ko e hanganaki fakakaukau ki hotau kuohilí​—talanoa maʻu pē ki ai, sioloto maʻu pē ki ai pe fakakaukau naʻe lelei ange ʻetau moʻuí ʻi he taimi ko iá.

c Sio ki he Taua Leʻo, Siulai 1, 2004, p. 23-29.

d Sio ki he Watchtower, Fepueli 15, 1954, p. 123.

e Sio ki he Watchtower, ʻAokosi 1, 2011, p. 20-21.

f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko e fakaʻānauá, ʻitá mo e halaia tōtuʻá ʻoku hangē ia ha fuʻu kavenga mamafa ʻoku tau toho holo pea ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he laka ki muʻa ʻi he hala ki he moʻuí.

g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Hili ʻetau tuku ange ʻa e ngaahi ongoʻi mafatukituki ko iá, ʻoku tau ongoʻi fiemālie mo fiefia, pea maʻu mo e fakaivifoʻou. Pea ʻe lava leva ke tau sio ki muʻa.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share