KUPU AKO 51
Ko “Sihova . . . ʻOkú Ne Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻOku Loto-Siʻí”
“ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí.”—SAAME 34:18, fkm. ʻi lalo.
HIVA 51 ʻOku Tau Pīkitai kia Sihova
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
ʻI HE taimi ʻe niʻihi, te tau fakakaukau nai fekauʻaki mo e fuonounou ʻa e moʻuí pea ko hotau ngaahi ʻahó ʻoku “fonu ʻi he faingataʻa.” (Siope 14:1) Ko ia ʻoku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau faʻa ongoʻi loto-siʻi aí. Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá naʻa nau ongoʻi pehē. Naʻe aʻu ʻo loto ʻa e niʻihi ke mate. (1 Tuʻi 19:2-4; Siope 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ka mei he taimi ki he taimi, ko Sihova—ʻa e ʻOtua naʻa nau falala ki aí—naʻá ne fakalototoʻaʻi mo fakaivimālohiʻi kinautolu. Ko ʻenau fakamatalá naʻe hiki ke hoko ko e fakafiemālie mo e fakahinohino kiate kitautolu.—Loma 15:4.
2 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he kau sevāniti ʻe niʻihi ʻa Sihova naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi fakalotosiʻi, hangē ko e foha ʻo Sēkope ko Siosifá, ko e uitou ko Nāomí mo Lute ʻa e uaifi ʻo ʻene tamá, ko e Līvai naʻá ne hiki ʻa e Saame 73, pea mo e ʻapositolo ko Pitá. Naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi kinautolu ʻe Sihová? Pea ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá? Ko e talí ʻe fakapapauʻi mai ai “ʻoku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí.”—Saame 34:18, fkm. ʻi lalo.
KĀTEKINA ʻE SIOSIFA ʻA E FAKAMAAU TAʻETOTONU ANGA-FAKAMAMAHI
3-4. Ko e hā naʻe hoko kia Siosifa ʻi heʻene kei talavoú?
3 Naʻe taʻu 17 nai ʻa Siosifa ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ha misi ʻe ua, ko e ʻomi fakatouʻosi mei he ʻOtuá. Naʻe fakahaaʻi ʻi he ongo misi ko ení ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe maʻu ʻe Siosifa ha tuʻunga ʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻi he fāmilí. (Sēn. 37:5-10) Ka ʻi he hili pē ʻa e misi ʻa Siosifá, naʻe liliu lahi ʻene moʻuí. ʻI he ʻikai fakahāhā ha fakaʻapaʻapa kiate iá, naʻe fakatau atu ia ʻe hono fanga tokouá ko ha pōpula. Naʻá ne iku atu ai ki he fale ʻo ha ʻōfisa ʻIsipite ko Pōtifa. (Sēn. 37:21-28) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi he kamatá naʻe hoko ʻa Siosifa ko ha foha ʻofeina ʻene tamaí ka ko eni ko ha tamaioʻeiki māʻulalo ia ʻa ha ʻōfisa pangani ʻi he lotoʻā ʻo Feló.—Sēn. 39:1.
4 Ka ko e ngaahi palopalema ʻa Siosifá naʻe ʻalu ke toe kovi ange. Naʻe tukuakiʻi loi ʻe he uaifi ʻo Pōtifá ʻa Siosifa naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ia. ʻI he ʻikai vakaiʻi ʻa e tukuakiʻí, naʻe lī ʻe Pōtifa ʻa Siosifa ki he pilīsoné, pea fakamaʻu ia ki he ukamea. (Sēn. 39:14-20; Saame 105:17, 18) Sioloto atu ki he ongoʻi ʻa e kiʻi talavou ko Siosifá ʻi hono tukuakiʻi loi ia ki he feinga tohotohó. Pea fakakaukau atu ki he lumaʻi ʻe he tukuakiʻi ko iá ʻa e huafa ʻo Sihová. Ko e moʻoni naʻe maʻu ʻe Siosifa ha ʻuhinga ke ongoʻi loto-siʻi!
5. Naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe Siosifa ʻa e fakalotosiʻí?
5 Lolotonga ʻa e hoko ʻa Siosifa ko ha tamaioʻeiki pea tuku pōpula ki mui aí, naʻe fakangatangata ʻene malava ke feʻaluʻaki tauʻatāiná. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko ʻo mafamafatataú? ʻI he ʻikai tokangataha ki he meʻa naʻe ʻikai ke ne malava ʻo faí, naʻá ne fai fakamātoato ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ange kiate iá. Hiliō he meʻa kotoa, naʻe ʻai ʻe Siosifa ʻa Sihova ko e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí. Ko ia, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Siosifá.—Sēn. 39:21-23.
6. Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e ongo misi ʻa Siosifá ko ha fakafiemālie kiate iá?
6 Naʻe maʻu foki ʻe Siosifa ha loto-toʻa mei he fakakaukauloto ki heʻene ongo misi fakaekikite ki muʻa angé. Naʻe fakahaaʻi ai te ne toe sio ki hono fāmilí pea ʻe lelei ange hono tuʻungá. Pea ko e meʻa ia naʻe hokó. ʻI he taʻu 37 nai ʻa Siosifá, naʻe kamata ke fakahoko ʻene ongo misi fakaekikité ʻi ha founga makehe!—Sēn. 37:7, 9, 10; 42:6, 9.
7. Fakatatau ki he 1 Pita 5:10, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
7 Lēsoni kiate kitautolú. ʻOku fakamanatu mai heni ʻoku anga-fakamamahi ʻa e māmani ko ení pea ko e kakaí te nau fakafeangai taʻetotonu mai. Naʻa mo ha kaungātui te ne fakalotomamahiʻi nai kitautolu. Ka ʻo kapau ʻoku tau vakai kia Sihova, ko hotau Makatuʻu pe Hūfangaʻanga, heʻikai ke tau loto-siʻi pe taʻofi ʻetau tauhi kiate iá. (Saame 62:6, 7; lau ʻa e 1 Pita 5:10.) Manatuʻi foki, ko Siosifa naʻá ne taʻu 17 nai ʻi he fakafeangai ʻa Sihova kiate ia ʻi ha founga makehé. ʻOku hā mahino, ko Sihova ʻokú ne falala pau foki ki heʻene kau sevāniti kei siʻí. ʻI he ʻahó ni, ko e toʻutupu tokolahi ʻoku nau hangē ko Siosifá. ʻOku nau maʻu foki ʻa e tui tatau kia Sihova. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku aʻu nai ʻo tuku pilīsone taʻetotonu koeʻuhi ko e ʻikai ke nau fakangaloku ʻenau mateaki ki he ʻOtuá.—Saame 110:3.
LŌMEKINA ʻE HE MAMAHÍ HA ONGO FEFINE
8. Ko e hā naʻe hoko kia Nāomi mo Luté?
8 Naʻe mavahe ʻa Nāomi mo hono fāmilí mei honau ʻapí ʻi Siuta pea nofo ko e kau muli ʻi Mōape, koeʻuhi ko ha honge lahi. Naʻe mate ai ʻa e husepāniti ʻo Nāomí, ʻa ʻElimeleki, ʻo ne toe pē mo ʻena ongo tamaiki tangatá. Faai atu ʻa e taimí, naʻe mali ʻa e ongo tangatá mo ha ongo fefine Mōape, ko Lute mo ʻOpa. ʻI ha taʻu nai ʻe hongofulu mei ai, naʻe toe mate mo e ongo tama ʻa Nāomí, ʻo ʻikai haʻana fānau. (Lute 1:1-5) Sioloto atu ki he mamahi moʻoni ʻa e kau fefine ʻe toko tolú! Ko e moʻoni, ko Lute mo ʻOpa ʻe lava ke na toe mali. Ka ko hai te ne tokangaʻi ʻa e taʻumotuʻa ko Nāomí? Naʻe mātuʻaki loto-mafasia ʻa Nāomi ʻo ne pehē: “ʻOua ʻe ui au ko Nāomi. Ui au ko Mala, he kuo ʻai ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻa ʻeku moʻuí ke kona-ʻīʻī.” Koeʻuhi ko e loto-lavea ʻa Nāomí, naʻá ne fili ke foki ki Pētelihema, pea naʻe ʻalu ʻa Lute mo ia.—Lute 1:7, 18-20.
Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻOtuá kia Nāomi mo Lute ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻene kau lotú ke ikuʻi ʻa e loto-siʻí mo e loto-mamahí. ʻE lava ke ne fai pehē maʻau? (Sio ki he palakalafi 8-13)b
9. Fakatatau ki he Lute 1:16, 17, 22, naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻe Lute ʻa Nāomí?
9 Ko e fakaleleiʻanga ki he tōnoa ʻa e ʻamanaki ʻa Nāomí ko e ʻofa mateakí. Ko e fakatātaá, naʻe fakahāhā ʻe Lute ʻa e ʻofa mateaki kia Nāomi ʻaki ʻene pīkitai kiate ia. (Lau ʻa e Lute 1:16, 17, 22.) ʻI Pētelihema, naʻe ngāue mālohi ʻa Lute ke tufi ʻa e paʻale maʻana mo Nāomi. Ko hono olá, naʻe aʻu ʻo talanoaʻi lelei ʻa e ongoongo ʻo e kiʻi fefiné.—Lute 3:11; 4:15.
10. ʻI he founga fē naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻofa ki he faʻahinga masiva hangē ko Nāomi mo Lute?
10 Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ha lao anga-ʻofa ʻa ia naʻe ʻaonga ki he faʻahinga masiva hangē ko Nāomi mo Luté. Naʻá ne tala ki heʻene kakaí ʻi he taimi utu-taʻú, naʻe pau ke nau tuku ʻa e ngatangataʻanga ʻo e ngoué ke tufi ai ʻa e masivá. (Liv. 19:9, 10) Ko ia naʻe ʻikai ke kole meʻakai ai ʻa Nāomi mo Lute. Naʻe lava ke na maʻu ia ʻi ha founga fakangeingeia.
11-12. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe Pōasi ke fiefia ʻa Nāomi mo Luté?
11 Ko e tokotaha ʻaʻana ʻa e ngoue naʻe tufi paʻale ai ʻa Luté ko ha tangata koloaʻia ko Pōasi. Naʻe maongo moʻoni kiate ia ʻa e mateaki ʻa Lute kia Nāomí pea mo e ʻofa naʻá ne fakahāhā ki heʻene faʻē-ʻi-he-fonó ko ia naʻá ne fakatau ʻa e tofiʻa honau fāmilí pea ʻave ʻa Lute ko hono uaifi. (Lute 4:9-13) Ko e ongo meʻá naʻe ʻi ai ʻena tama ko hono hingoá ko ʻŌpeti; naʻá ne hoko ko e kui tangata ʻa Tuʻi Tēvitá.—Lute 4:17.
12 Sioloto atu ki he fiefia ʻa Nāomi ʻi heʻene fua ʻa e kiʻi pēpē ko ʻŌpetí pea huaʻi atu hono lotó ʻi he fakamālō kia Sihova! Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa lelei lahi ange ʻoku tuku tauhi mai kia Nāomi mo Lute. ʻI he toetuʻú, te na ʻiloʻi ko ʻŌpeti naʻá ne hoko ko e kui ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofá, ʻa Sīsū Kalaisi!
13. Ko e hā ha lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he talanoa fekauʻaki mo Nāomi mo Luté?
13 Lēsoni kiate kitautolú. ʻI heʻetau foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, te tau ongoʻi loto-siʻi nai naʻa mo loto-lavea. Mahalo te tau vakai ʻoku ʻikai ha toe fakaleleiʻanga. ʻI he taimi peheé, ʻoku totonu ke tau falala kakato ki heʻetau Tamai fakahēvaní pea nofo ofi ki hotau kaungālotú. Ko e moʻoni, heʻikai nai ke toʻo ʻe Sihova ʻa e ʻahiʻahí. He ko ē, naʻe ʻikai ke ne fokotuʻu mai mei he maté ʻa e husepāniti ʻo Nāomí mo ʻene ongo tamá. Ka te ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki, mahalo fakafou ʻi he ngaahi ngāue ʻo e ʻofa mateaki ʻa hotau fāmili fakalaumālié.—Pal. 17:17.
KO HA LĪVAI NAʻE MEIMEI HUMU
Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 73 naʻá ne meimei humu ʻi he hā ngali lavameʻa ʻa e niʻihi naʻe ʻikai tokangataha kia Sihová. ʻE lava ke tau pehē (Sio ki he palakalafi 14-16)
14. Ko e hā naʻe mātuʻaki loto-siʻi ai ha Līvai ʻe taha?
14 Ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 73 ko ha Līvai. ʻI heʻene peheé, naʻá ne maʻu ha monū makehe ʻo e ngāue ʻi he feituʻu faiʻanga lotu ʻo Sihová. Neongo ia, ʻi ha taimi naʻá ne loto-siʻi. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe kamata ke ne meheka ki he fulikivanú mo e pōlepolé, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ʻenau tōʻonga koví, ka koeʻuhí ko ʻenau lakalakaimonuú. (Saame 73:2-9, 11-14) Naʻe hā ngali ʻoku nau maʻu ʻa e meʻa kotoa—ʻa e koloá, moʻui fiemālie pea ʻikai ha loto-moʻua. Ko ʻenau hā ngali lavameʻá naʻe mātuʻaki fakalotosiʻi ia ki he tokotaha-tohi-sāmé ʻo ne pehē: “Ko e moʻoni ko e koto kulanoa ʻa ʻeku tauhi ke maʻa ʻa hoku lotó mo e fanofano ʻa hoku nimá ʻi he taʻehalaiá.” ʻOku hā mahino, naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki fakalaumālie lahi.
15. Fakatatau ki he Saame 73:16-19, 22-25, naʻe anga-fēfē hono ikuʻi ʻe he Līvai naʻá ne hiki ʻa e saame ko ení ʻa e loto-siʻí?
15 Lau ʻa e Saame 73:16-19, 22-25. Naʻe hū ʻa e Līvaí “ki he feituʻu toputapu maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ngalingali ʻi heʻene ʻi ai ʻi he haʻohaʻonga ʻo hono kaungālotú, naʻá ne malava ʻo sivisiviʻi hono tuʻungá ʻi he nonga, fakakaukau lelei pea lotu fekauʻaki mo ia. Ko hono olá, naʻá ne ʻiloʻi ko ʻene fakakaukaú naʻe fakavalevale, pea kuo kamata ke ne fou atu ʻi ha ʻalunga fakatuʻutāmaki ʻe fakamavaheʻi ai ia meia Sihova. Naʻá ne toe lāuʻilo ko e fulikivanú ʻoku nau “ʻi ha kelekele hekeheke” pea ʻe taki atu “ki ha ikuʻanga fakalilifú.” Ke toʻo atu ʻa e meheká mo e loto-siʻí, naʻe fiemaʻu ki he tokotaha-tohi-saame Līvaí ke ne sio ki he ngaahi meʻá mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihová. ʻI he fai peheé, naʻá ne toe nonga, pea naʻá ne fiefia. Naʻá ne pehē: “Tuku kehe [ʻa Sihova] ʻoku ʻikai te u holi ki ha meʻa ʻe taha ʻi he māmaní.”
16. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei ha Līvai ʻe taha?
16 Lēsoni kiate kitautolú. ʻOua ʻaupito naʻa tau meheka ki he kakai fulikivanu ʻoku nau hā ngali lakalakaimonuú. Ko ʻenau fiefiá ʻoku fakataimi pē; ʻoku ʻikai hanau kahaʻu tuʻuloa. (Tml. 8:12, 13) Ko e meheka kiate kinautolú ʻoku iku ia ki he loto-siʻi pehē ki he maumau fakalaumālie. Ko ia kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻokú ke meheka ki he hā ngali lavameʻa ʻa e fulikivanú, fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Līvaí. Talangofua ki he faleʻi anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá pea feohi mo e niʻihi ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI hoʻo ʻai ʻa Sihova ko ho fiefiaʻangá, te ke maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní. Pea te ke nofo ai pē ʻi he hala “ki he moʻui moʻoní.”—1 Tīm. 6:19.
VAIVAIʻANGA ʻA PITÁ NAʻÁ NE FAKALOTOSIʻIʻI IA
ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu pe ko ʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he fakakaukauloto ki he ʻuluaki hoko ʻa Pita ʻo loto-siʻi peá ne toki tokangataha ki he tauhi ki he ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 17-19)
17. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe loto-siʻi ai ʻa Pitá?
17 Ko e ʻapositolo ko Pitá ko ha tangata longomoʻui; ka naʻá ne toe loto-ʻoho pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne vave ke fakahaaʻi ʻene ongoʻí. Ko hono olá, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne leaʻaki pe fai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne toki fakaʻiseʻisa ai. Ko e fakatātaá, ʻi he tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló te ne faingataʻaʻia pea pekiá, naʻe valokiʻi ia ʻe Pita, ʻo ne pehē: “ʻE ʻikai teitei hoko ʻa e meʻá ni kiate koe.” (Māt. 16:21-23) Naʻe fakatonutonu leva ʻe Sīsū ʻa Pita. ʻI he taimi naʻe haʻu ai ha fuʻu kakai ke puke ʻa Sīsū, naʻe loto-ʻoho ʻa Pita, ʻo ne tuʻusi ʻa e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí. (Sione 18:10, 11) Naʻe toe fakatonutonuʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻapositoló. ʻIkai ko ia pē, naʻe pōlepole ʻa Pita ʻo ne pehē neongo ʻe tūkia kotoa ʻa e kau ʻapositoló ʻi he fekauʻaki mo e Kalaisí, heʻikai ʻaupito te ne teitei pehē! (Māt. 26:33) Ka ko e falala tōtuʻa ko iá naʻe iku atu ia ki he manavahē tangata, pea naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻa hono ʻEikí ʻo tuʻo tolu. ʻI he mātuʻaki loto-siʻi, naʻe hū leva ʻa Pita “ki tuʻa ʻo ne tangi mamahi.” (Māt. 26:69-75) Kuo pau pē naʻá ne fifili pe ʻe faifai ange ʻo fakamolemoleʻi ia ʻe Sīsū.
18. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sīsū ʻa Pita ke ikuʻi ʻa e loto-siʻí?
18 Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Pita ʻa e loto-siʻí ke ne lōmekina ia. Hili ʻene humú, naʻá ne toe tuʻu hake, pea ʻoku tau ʻiloʻi ki mui ai naʻá ne toe kau fakataha mo e kau ʻapositolo kehé. (Sione 21:1-3; Ngā. 1:15, 16) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke toe tuʻu haké? Ko e taha, naʻe lotu ʻa Sīsū ki muʻa ai ke ʻoua naʻa ʻosi ʻa e tui ʻa Pitá, pea naʻe ekinaki ʻa Sīsū kia Pita ke foki ʻo fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ko iá. Ki mui ai, naʻe hā ʻa Sīsū kia Pita, ʻoku ʻikai ha veiveiua ke fakalototoʻaʻi ia. (Luke 22:32; 24:33, 34; 1 Kol. 15:5) Hili ʻa e toutai ʻa e kau ʻapositoló ʻi he pō kakato ʻo ʻikai maʻu ha ika, naʻe hā ʻa Sīsū kiate kinautolu. ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū kia Pita ʻa e faingamālie ke ne fakapapauʻi ange ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. Naʻe fakamolemoleʻi ʻe Sīsū hono kaumeʻa ʻofeiná pea tuku kiate ia ha ngāue lahi ange.—Sione 21:15-17.
19. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Saame 103:13, 14 ke maʻu ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki heʻetau angahalá?
19 Lēsoni kiate kitautolú. Ko e anga ʻo e fakafeangai ʻa Sīsū kia Pitá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e meesi ʻa Sīsuú, pea ʻoku tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻene Tamaí. Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamāuʻi kitautolu ʻo hangē ʻoku ʻikai ha toe ʻamanakí. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku loto ʻa Sētane ke tau ongoʻi pehē. ʻI hono kehé, tau feinga mālohi ke maʻu ʻa e anga ʻo e vakai manavaʻofa ʻetau Tamai fakahēvaní, kiate kitautolu tonu pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau faiangahala maí.—Lau ʻa e Saame 103:13, 14.
20. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?
20 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifa, Nāomi mo Lute, ko e Līvaí pea mo Pitá ʻoku fakapapauʻi mai ai “ʻoku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá.” (Saame 34:18) ʻOkú ne fakaʻatā ke tau tofanga ʻi he ngaahi ʻahiʻahí pea ongoʻi loto-siʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Neongo ia, ʻi heʻetau kātekina lavameʻa ʻa e ʻahiʻahí ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí. (1 Pita 1:6, 7) ʻI he kupu hono hokó, te tau vakai lahi ange ai ki he founga hono poupouʻi ʻe Sihova ʻene faʻahinga mateaki ʻoku nau loto-siʻí, mahalo koeʻuhi ko ʻenau taʻehaohaoá pe ko e ngaahi tuʻunga faingataʻá.
HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá
a Naʻe hokosia ʻe Siosifa, Nāomi mo Lute, ko ha Līvai, pea mo e ʻapositolo ko Pitá ʻa e ngaahi ʻahiʻahi fakalotosiʻi. ʻI he kupu ko ení, te tau vakai ki he founga naʻe fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi ai kinautolu ʻe Sihová. Te tau toe lāulea ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá pea mei he fakafeangai manavaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú.
b FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko Nāomi, Lute mo ʻOpa naʻa nau loto-mamahi mo loto-siʻi ʻi he mate honau ngaahi hoá. Ki mui ai, naʻe fiefia ʻa Lute mo Nāomi fakataha mo Pōasi ʻi hono fanauʻi ʻo ʻŌpetí.