KUPU AKO 9
Kau Talavou—ʻE Lava Fēfē Ke Mou Maʻu ʻa e Falala ʻa e Niʻihi Kehé?
“Ko e kulupu ʻo hoʻo kau talavoú ʻoku nau hangē ko e hahau ʻoku tō hifo ʻi he mafoa ʻa e atá.”—SAAME 110:3.
HIVA 4 ʻAi ha Hingoa Lelei mo e ʻOtuá
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki fekauʻaki mo e fanga tokoua kei siʻí?
FANGA tokoua kei siʻi ʻoku lahi ʻa e meʻa ke mou foakí. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou mālohi pea kei iviiviʻia. (Pal. 20:29) Ko e koloa mahuʻinga kimoutolu ki hoʻomou fakatahaʻangá. ʻOku mou fakatuʻotuʻa atu nai ki he taimi ʻe fakanofo ai kimoutolu ko ha sevāniti fakafaifekau. Neongo ia, te mou ongoʻi nai ʻoku vakai atu ʻa e niʻihi kehé kiate kimoutolu ʻoku mou kei siʻi pe taʻetaukei ke tuku atu kiate kimoutolu ha ngāue mahuʻinga. Pea neongo ʻoku mou kei siʻi nai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke mou fai he taimí ni ke maʻu ai ʻa e falala mo e fakaʻapaʻapa ʻa e faʻahinga ʻi hoʻomou fakatahaʻangá.
2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻI he kupu ko ení, te tau tokangataha ki he moʻui ʻa Tuʻi Tēvitá. Te tau toe vakai nounou ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa ʻAsa mo Sihosafaté—ko e ongo tuʻi Siuta. Te tau sivisiviʻi ʻa e ngaahi pole naʻe fehangahangai mo e kau tangata ʻe toko tolu ko ení, anga ʻenau fakafeangaí, pea mo e meʻa ʻe lava ke ako ʻe he fanga tokoua kei siʻí mei heʻenau faʻifaʻitakiʻangá.
AKO MEIA TUʻI TĒVITA
3. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻe lava ke tokoni ai ʻa e faʻahinga kei siʻí ki he faʻahinga taʻumotuʻa ʻi he fakatahaʻangá?
3 ʻI he kei siʻi ʻa Tēvitá, naʻá ne fakatupulekina ha ngaahi pōtoʻi naʻe ʻaonga ki he niʻihi kehé. ʻOku hā mahino ko ha tokotaha fakalaumālie ia, pea naʻá ne fakatupulekina ʻene pōtoʻi ko ia ko ha tokotaha mūsika pea ngāueʻaki ʻa e talēniti ko iá ke ʻaonga kia Saula, ʻa e tuʻi fakanofo ʻa e ʻOtuá. (1 Sām. 16:16, 23) Kau talavou, ʻoku mou maʻu ha pōtoʻi ʻe ʻaonga ki he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá? Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku pehē. Ko e fakatātaá, te ke fakatokangaʻi nai ko e faʻahinga taʻumotuʻá te nau houngaʻia ʻi hono fakahaaʻi ange ʻa e founga ke nau ngāueleleiʻaki ʻenau tepiletí mo ʻenau meʻangāue fakaʻilekitulōnika kehé ki he ako fakafoʻituituí mo e fakatahá. Ko hoʻo ʻilo ki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue ko iá ʻe ʻaonga lahi ia ki he faʻahinga taʻumotuʻa ko iá.
Naʻe hoko ʻa Tēvita ko ha tokotaha fua fatongia mo falalaʻanga ʻi hono tokangaʻi ʻa e tākanga ʻene tamaí, naʻa mo hono maluʻi ʻa e fanga sipí mei hano ʻohofi ʻe he peá (Sio ki he palakalafi 4)
4. Hangē ko Tēvitá, ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga kuo pau ke fakatupulekina ʻe he fanga tokoua kei siʻí? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)
4 ʻI he moʻui fakaʻaho ʻa Tēvitá, naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ha tokotaha fua fatongia mo falalaʻanga ia. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene kei talavoú, naʻá ne ngāue mālohi ke tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻene tamaí. Naʻe hoko ia ko ha ngāue fakatuʻutāmaki. Ki mui ai, naʻe fakamatalaʻi ʻe Tēvita kia Tuʻi Saula: “Naʻe hoko ʻa hoʻo sevānití ko ha tauhi-sipi ʻo e tākanga ʻa ʻene tamaí, pea naʻe haʻu ha laione, pehē foki ki ha pea, ʻo na ʻave taki taha ha sipi mei he tākangá. Naʻá ku muimui ai ʻo taaʻi ia pea fakahaofi ʻa e sipí mei hono ngutú.” (1 Sām. 17:34, 35) Naʻe ongoʻi ʻe Tēvita ko hono fatongia ia ke tokangaʻi ʻa e fanga sipí, pea naʻá ne faitau loto-toʻa ke maluʻi kinautolu. Ko e fanga tokoua kei siʻí ʻe lava ke nau faʻifaʻitaki kia Tēvita ʻi he ngāue mālohi ke fakakakato ha vāhenga-ngāue pē kuo ʻoange kiate kinautolu.
5. Fakatatau ki he Saame 25:14, ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe he fanga tokoua kei siʻí?
5 Naʻe fakatupulekina ʻe he kiʻi talavou ko Tēvitá ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova. Ko e vahaʻangatae ko iá naʻe mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he loto-toʻa ʻa Tēvitá pe ko ʻene pōtoʻi tā haʻapé. Naʻe ʻikai ngata pē hoko ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Tēvita ka naʻá ne toe hoko ko hono Kaumeʻa—ko hono Kaumeʻa ofi. (Lau ʻa e Saame 25:14.) Fanga tokoua kei siʻi, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke mou faí ko hoʻomou fakaivimālohiʻi hoʻomou vahaʻangatae mo hoʻomou Tamai fakahēvaní pea iku atu ia ki hoʻomou maʻu ha ngaahi monū kehe.
6. Ko e hā ʻa e vakai ʻikai lelei naʻe maʻu ʻe he niʻihi fekauʻaki mo Tēvitá?
6 Naʻe pau ke ikuʻi ʻe Tēvita ʻa e ngaahi vakai ʻikai lelei ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo iá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe pole ai ʻa Tēvita ke tau mo Kolaiaté, naʻe fakalotosiʻiʻi ia ʻe Tuʻi Saula ʻi heʻene pehē: “Ko koé ko ha tamasiʻi pē.” (1 Sām. 17:31-33) Ki muʻa ai, naʻe tukuakiʻi ʻa Tēvita ʻe hono tokouá tonu ki he taʻefalalaʻanga. (1 Sām. 17:26-30) Kae kehe, naʻe ʻikai vakai ʻa Sihova kia Tēvita ʻoku ʻikai anga-fakamatuʻotuʻa pe taʻefalalaʻanga. Naʻá ne ʻiloʻi lelei ʻa Tēvita. Pea ʻi he falala ʻa Tēvita ki hono Kaumeʻá ʻa Sihova, ki ha mālohi, naʻá ne taaʻi ʻa Kolaiate.—1 Sām. 17:45, 48-51.
7. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei ha talanoa ʻe taha fekauʻaki mo Tēvita?
7 Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he hokosia ʻa Tēvitá? ʻOku tau ako mei ai ʻa e fiemaʻu ke tau kātaki. ʻE fiemaʻu nai ha taimi ki he faʻahinga ko ia naʻa nau ʻiloʻi koe ʻi hoʻo kei siʻí ke nau vakai kiate koe ko ha tokotaha lahi. Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku sio mai ʻa Sihova ʻo fakalaka atu ʻi ho fōtunga hā maí. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei koe pea mo e meʻa ʻoku malava ke ke faí. (1 Sām. 16:7) Fakaivimālohiʻi ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Naʻe fai eni ʻe Tēvita ʻaki ʻene vakai fakalelei ki he ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa Sihová. Naʻe fakakaukau ʻa Tēvita ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi ngāue ko iá fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú. (Saame 8:3, 4; 139:14; Loma 1:20) Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke ke faí ko hoʻo hanga kia Sihova ki ha mālohi. Ko e fakatātaá, ʻoku fakakataʻaki koe ʻe ho kaungāakó koeʻuhi ko e taha koe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Kapau ko ia, lotu kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e pole ko iá. Pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi faleʻi ʻaonga ʻoku maʻu ʻi heʻene Folofolá mo ʻetau ʻū tohi mo e ngaahi vitiō makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi taki taha te ke sio ai ki hono tokoniʻi koe ʻe Sihova ke ke fekuki mo ha pole, ʻe tupulaki hoʻo tuipau kiate iá. ʻIkai ngata aí, ʻi he taimi ʻoku sio ai ʻa e niʻihi kehé ʻokú ke falala kia Sihová, te ke maʻu ai ʻenau falalá.
ʻE lava ke tokoni anga-fakatōkilalo ʻa e fanga tokoua kei siʻí ki he niʻihi kehé ʻi he founga lahi (Sio ki he palakalafi 8-9)
8-9. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Tēvita ke tatali anga-kātaki ki muʻa ke fakanofo ko e tuʻí, pea ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he fanga tokoua kei siʻí mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá?
8 Fakakaukau ki ha pole ʻe taha naʻe fehangahangai mo Tēvita. Hili hono pani ʻo Tēvita ke hoko ko e tuʻí, naʻe pau ke ne tatali he laui taʻu ki muʻa ke fakanofo ko e tuʻi ʻo Siutá. (1 Sām. 16:13; 2 Sām. 2:3, 4) Lolotonga ʻa e vahaʻa taimi ko iá, ko e hā naʻe tokoni kiate ia ke tatali anga-kātakí? ʻI he ʻikai lōmekina ʻe he fakalotosiʻí, naʻe tokangataha ʻa Tēvita ki he meʻa ʻe lava ke ne faí. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e hoko ko e tokotaha hola holo ʻi he feituʻu Filisitiá, naʻe puke ʻe Tēvita ʻa e faingamālie ko iá ke faitau mo e ngaahi fili ʻo ʻIsilelí. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne maluʻi ai ʻa e kauʻāfonua ʻo e feituʻu ʻo Siutá.—1 Sām. 27:1-12.
9 Ko e hā ʻe lava ke ako ʻe he fanga tokoua kei siʻí mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá? Ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻú ke ngāue maʻa ho fanga tokouá. Fakakaukau ki he hokosia ha tokoua ko Ricardo.b Mei heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻá ne fakaʻamu ke hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Ka naʻe teʻeki ke ne taau. ʻI he ʻikai foʻi pe loto-mamahí, naʻe fakalahi ʻe Ricardo ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku vakai atu ki he kuohilí, ʻoku ou sio naʻe lelei kiate au ke u fakakakato ʻa e ngaahi fiemaʻú. Naʻá ku tokangataha ki he toe foki ki he faʻahinga mahuʻingaʻiá pea mo hono fai ha toe ʻaʻahi ola lelei. Naʻa mo hono fakahoko ʻeku fuofua ako Tohi Tapú. ʻI heʻeku hoko ʻo taukei angé, naʻe tupulaki ʻeku loto-paú.” ʻOku hoko he taimí ni ʻa Ricardo ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu ola lelei pea ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau.
10. ʻI he taimi ʻe taha, ko e hā naʻe fai ʻe Tēvita ki muʻa ke ne fai ha fili mahuʻinga?
10 Fakakaukau ki he meʻa ʻe taha naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tēvitá. Lolotonga ʻene hola holo mo ʻene kau tangatá, naʻa nau ʻalu ʻi ha feingatau kae tuku honau ngaahi fāmilí. Lolotonga ʻa e mavahe ʻa e kau tangatá naʻe ʻohofi fakamālohi ʻe he filí honau ngaahi ʻapí pea taki pōpula honau ngaahi fāmilí. Naʻe mei fakakaukau ʻa Tēvita koeʻuhi ko ha pāteʻi tau ia ʻe mei faingofua pē ke ne fai ha faʻufaʻu ke fakahaofi ʻa e kau pōpulá. ʻI hono kehé, naʻe hanga ʻa Tēvita kia Sihova ki ha tataki. ʻI he tokoni ʻa e taulaʻeiki ko ʻĀpaiatá, naʻe fehuʻi ʻa Tēvita kia Sihova: “Te u tuli koā ki he kau kaihaʻa fakamālohi ko ení?” Naʻe fakahaaʻi ange ʻe Sihova kia Tēvita ke ne fai pehē pea fakapapauʻi ange te ne lavameʻa. (1 Sām. 30:7-10) Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he talanoa ko ení?
Oku totonu ke kumi ʻa e fanga tokoua kei siʻí ki he faleʻi ʻa e kau mātuʻá (Sio ki he palakalafi 11)
11. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ki muʻa ke fai ʻa e ngaahi filí?
11 Kumi faleʻi ki muʻa ke ke fai ʻa e ngaahi fili. Talanoa ki hoʻo ongo mātuʻá. ʻE lava ke ke toe maʻu ha faleʻi lelei mei hoʻo talanoa ki he kau mātuʻa taukeí. ʻOku falala ʻa Sihova ki he kau tangata ʻosi fakanofo ko ení, pea ʻe lava ke ke fai pehē foki mo koe. ʻOku vakai ʻa Sihova kiate kinautolu ko e “ngaahi meʻaʻofa” ki he fakatahaʻangá. (ʻEf. 4:8) Te ke maʻu ʻaonga mei he faʻifaʻitaki ki heʻenau tuí pea mo fanongo ki heʻenau ngaahi fokotuʻu fakapotopotó. Te tau lāulea he taimí ni ki he meʻa ʻe lava ke tau ako meia Tuʻi ʻAsá.
AKO MEIA TUʻI ʻASA
12. Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga naʻe maʻu ʻe Tuʻi ʻAsa ʻi heʻene kamata pulé?
12 ʻI he kei talavou ʻa Tuʻi ʻAsá naʻá ne anga-fakatōkilalo mo loto-toʻa. Ko e fakatātaá, ʻi heʻene fetongi ʻene tamaí, ʻa ʻĀpaia, naʻá ne fokotuʻu ha feingangāue ke toʻo atu ʻa e tauhi ʻaitolí. Naʻá ne toe “tala ki Siuta ke nau kumi kia Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻenau fanga kuí pea ke nau tauhi ʻa e Laó mo e fekaú.” (2 Kal. 14:1-7) Pea ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe Sala ko e ʻItiopeá ʻa Siuta mo e kau sōtia ʻe toko 1,000,000, naʻe fakapotopoto ʻa ʻAsa ʻo hanga kia Sihova ki ha tokoni, ʻo pehē: “ʻE Sihova, ʻoku ʻikai ko ha meʻa lahi ia kiate koe pe ʻoku tokolahi pe ʻikai ha mālohi ʻa e faʻahinga ʻokú ke tokoniʻí. Tokoniʻi kimautolu, ʻe Sihova ko homau ʻOtua, he ʻoku mau falala atu kiate koe.” Ko e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo e falala pau ʻa ʻAsa ki he malava ʻa Sihova ke fakahaofi ia mo hono kakaí. Naʻe falala ʻa ʻAsa ki heʻene Tamai fakahēvaní, pea “naʻe ikunaʻi . . . ʻe Sihova ʻa e kau ʻItiopeá.”—2 Kal. 14:8-12.
13. Ko e hā naʻe hoko ki mui kia ʻAsá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
13 ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto-tatau ko e fehangahangai mo e fuʻu kau sōtia ʻe toko 1,000,000, ko ha fuʻu pole lahi, ka naʻe fehangahangai lavameʻa ʻa ʻAsa ia mo ia. Kae kehe, ko e meʻa fakamamahí, ʻi he hoko ha pole naʻe ʻikai ke fuʻu fakamanavahē, naʻe ʻikai hanga ʻa ʻAsa kia Sihova. ʻI hono fakamanamanaʻi ʻe he tuʻi ʻIsileli fulikivanu ko Pāsá, naʻe hanga ʻa ʻAsa ki he tuʻi ʻo Sīliá ki ha tokoni. Naʻe taki atu ʻa e fili ko iá ki ha fakatamaki! Fakafou ʻi he palōfita ʻa Sihova ko Hēnaní, naʻá ne tala kia ʻAsa: “Koeʻuhi ko hoʻo falala ki he tuʻi ʻo Sīliá pea ʻikai te ke falala kia Sihova ko ho ʻOtuá, kuo hao ʻa e kau tau ʻa e tuʻi ʻo Sīliá mei ho nimá.” Ko hono moʻoní, mei he taimi ko iá ʻo faai atu mo e faitau hokohoko ʻa ʻAsa. (2 Kal. 16:7, 9; 1 Tuʻi 15:32) Ko e hā ʻa e lēsoní?
14. ʻOku lava fēfē ke ke falala kia Sihova, pea fakatatau ki he 1 Tīmote 4:12, ko e hā ʻe hoko kapau te ke fai pehē?
14 Nofoʻaki anga-fakatōkilalo pea hokohoko atu ke falala kia Sihova. ʻI hoʻo papitaisó, naʻá ke fakahaaʻi ai ʻa e tui lahi mo e falala kia Sihova. Pea naʻe fiefia ʻa Sihova ke ʻoatu ʻa e monū ke ke hoko ko e konga ʻo hono fāmilí. Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu he taimi ní ke ke hokohoko atu ke falala kia Sihova. ʻOku hā ngali faingofua nai ke falala kia Sihova ʻi he taimi kuo pau ai ke ke fai ha ngaahi fili mafatukituki ʻi he moʻuí, kae fēfē ʻa e ngaahi meʻa kehé? He mahuʻinga ē ke ke falala kia Sihova ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí, kau ai ʻa e fakafiefiá, ngāue fakamāmaní, mo e ngaahi taumuʻa ʻi he moʻuí! ʻOua ʻe falala ki he poto pē ʻoʻoú. ʻI hono kehé, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku feʻungamālie mo ho tuʻungá, pea ngāue ʻo fehoanaki mo ia. (Pal. 3:5, 6) ʻI hoʻo fai peheé, te ke ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia pea te ke maʻu ai ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e faʻahinga ʻi hoʻo fakatahaʻangá.—Lau ʻa e 1 Tīmote 4:12.
AKO MEIA TUʻI SIHOSAFATE
15. Hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he 2 Kalonikali 18:1-3; 19:2, ko e hā ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe fai ʻe Tuʻi Sihosafaté?
15 Ko e moʻoni, hangē ko kitautolu kotoa, ʻokú ke taʻehaohaoa, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi te ke fai ha ngaahi fehālaaki. Neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ke taʻofi koe ʻe he meʻá ni mei hono fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ʻi he ngāue ʻa Sihová. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Sihosafaté. Naʻá ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei. ʻI heʻene kei talavoú, “naʻá ne kumi ki he ʻOtua ʻo ʻene tamaí peá ne muimui ʻi heʻene fekaú.” ʻIkai ngata aí, naʻá ne fekau atu ʻene kau houʻeikí ki he ngaahi kolo kotoa ʻi Siutá ke akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihova. (2 Kal. 17:4, 7) Neongo naʻe loto-totonu ʻa Sihosafate, ka naʻe ʻi ai ʻa e taimi naʻá ne fai ha ngaahi fili kovi. Ko e ola ʻe taha ʻo e ngaahi fili pehē ʻa Sihosafaté, ko hono valokiʻi ia ʻe ha fakafofonga meia Sihova. (Lau ʻa e 2 Kalonikali 18:1-3; 19:2.) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke ke ako mei he talanoa ko iá?
Ko e fanga tokoua kei siʻi ʻoku nau ngāue mālohi mo falalaʻangá ʻoku nau maʻu ha ongoongo lelei (Sio ki he palakalafi 16)
16. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he hokosia ʻa Rajeev?
16 Tali pea ngāueʻaki ʻa e akonakí. Mahalo hangē ko e kau talavou tokolahi, ʻokú ke fāinga ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa totonu ke fakamuʻomuʻá. ʻOua ʻe loto-siʻi. Fakatokangaʻi ʻa e hokosia ha tokoua kei siʻi ko Rajeev. ʻOkú ne fakamatala ki heʻene kei taʻu hongofulu tupú, ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai te u ʻilo ʻa e taumuʻa ki heʻeku moʻuí. Hangē ko e toʻutupu tokolahi naʻá ku mahuʻingaʻia ange au he sipotí mo e fakafiefiá ʻi he ʻalu ki he ngaahi fakatahá pe malangá.” Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Rajeev? Naʻe ʻoange ʻe ha mātuʻa tokanga ha faleʻi. ʻOku pehē ʻe Rajeev: “Naʻá ne tokoniʻi au ke u fakaʻuhinga ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻi he 1 Tīmote 4:8.” Naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻe Rajeev ʻa e akonakí pea toe sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fili ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié.” Ko e hā ʻa e olá? “Hili ʻa e ngaahi taʻu siʻi mei hono maʻu ʻa e akonaki ko iá,” ko e fakamatala ia ʻa Rajeev, “naʻá ku taau ke hoko ko ha sevāniti fakafaifekau.”
ʻAI HOʻO TAMAI FAKAHĒVANÍ KE NE LAUKAUʻAKI KOE
17. ʻOku fēfē ongoʻi ʻa e kau taʻumotuʻá fekauʻaki mo e kau talavou ʻoku nau tauhi kia Sihová?
17 ʻOku houngaʻia lahi ʻa e kau taʻumotuʻá ʻiate kimoutolu kau talavou ʻoku tauhi kia Sihova “uma ki he uma” mo kinautolú! (Sēf. 3:9) ʻOku nau ʻofa ʻi he laumālie faivelenga ʻoku mou fakahāhaá, pea mo e founga longomoʻui mo vēkeveke ʻoku mou fakahoko ʻaki ʻa e ngāue kuo ʻoatú. ʻOku nau leleiʻia ʻiate kimoutolu.—1 Sio. 2:14.
18. Hangē ko ia ʻi he Palōveepi 27:11, ʻoku fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau talavou ʻoku tauhi kiate iá?
18 Fanga tokoua kei siʻi, ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻoku ʻofa mo falala atu ʻa Sihova. Naʻá ne tomuʻa tala lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻe ʻi ai ha kau tau ko e kau talavou te nau foaki loto-lelei atu kinautolu. (Saame 110:1-3) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku mou ʻofa kiate ia pea loto ke tauhi kiate ia ʻi he lelei taha hoʻomou malavá. Ko ia hoko ʻo anga-kātaki ki he niʻihi kehé pea anga-kātaki kiate koe tonu. ʻI hoʻomou fai ha fehālaaki, tali ʻa e ako mo e akonaki ʻoku mou maʻú, vakai ki ai ko e haʻu ia meia Sihova. (Hep. 12:6) Ngāue mālohi ʻi ha faʻahinga vāhenga-ngāue ʻoku vaheʻi atu. Pea ko e mahuʻinga tahá, ʻai hoʻomou Tamai fakahēvaní ke ne laukauʻaki kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku mou faí.—Lau ʻa e Palōveepi 27:11.
HIVA 11 ʻAi ʻa e Loto ʻo Sihová ke Fiefia
a ʻI he tuʻunga ko e fanga tokoua kei siʻi ʻoku matuʻotuʻa fakalaumālie, ʻoku nau loto ke fakalahi ʻenau ngāue kia Sihová. Ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau, ʻoku fiemaʻu ke nau maʻu pea tauhi maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e faʻahinga ʻi heʻenau fakatahaʻangá. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ke fou ai ʻa e fanga tokoua kei siʻí?
b Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.