KUPU AKO 24
ʻE Lava Ke Ke Hao mei he Tauhele ʻa Sētané!
“Hao . . . mei he tauhele ʻa e Tēvoló.”—2 TĪM. 2:26.
HIVA 52 Maluʻi Ho Lotó
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakahoa ʻa Sētane ki ha tokotaha tulimanú?
KO HA tokotaha tulimanu ʻoku taha pē ʻene taumuʻá—ke puke pe tāmateʻi ʻa e manu ʻokú ne poó. ʻOkú ne ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi tauhele kehekehe, naʻa mo e kau fakafiemālie loi ʻo Siopé naʻa nau ʻiloʻi ia. (Siope 18:8-10) ʻE anga-fēfē nai hano tohoaki ʻe ha tokotaha tulimanu ha manu ki heʻene tauhelé? ʻOkú ne siofi fakalelei ʻa e monumanú. Ko fē ʻa e feituʻu ʻoku ʻalu ki aí? Ko e hā ʻoku mahuʻingaʻia aí? Ko e hā te ne tauheleʻi fakafokifā iá? ʻOku hangē ʻa Sētane ko e tokotaha tulimanu ko iá. ʻOkú ne siofi fakalelei kitautolu. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí mo e meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí. ʻOkú ne faʻu leva ha tauhele peá ne ʻamanaki ke maʻu ai kitautolu ʻo ʻikai hatau ʻilo ki ai. Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kapau ʻe maʻu kitautolu ʻe he tauhelé, ʻoku malava ke tau hao. ʻOku toe akoʻi mai ai ʻa e founga ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli ai mei he ngaahi tauhele ko iá.
Kuo fakamoʻoniʻi ko e hīkisiá mo e mānumanú ko ha ongo tauhele ola lelei taha ia ʻa Sētane (Sio ki he palakalafi 2)c
2. Ko e hā ha tauhele ola lelei taha ʻe ua ʻa Sētané?
2 Ko e tauhele ola lelei taha ʻe ua ʻa Sētane ko e hīkisia mo e mānumanu.b ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo ngāueʻaki lavameʻa ʻe Sētane ʻa e ongo ʻulungaanga fakatupu maumau ko iá. ʻOkú ne hangē ko ha tokotaha pō manupuna ʻokú ne tohoaki ʻa e manu ʻokú ne poó ki ha tauhele pe pō ia ʻi ha kupenga. (Saame 91:3) Ka ʻoku ʻikai pau ke pō kitautolu ʻe Sētane. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētané.—2 Kol. 2:11.
ʻE lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokangá pea fakaʻehiʻehi pe hao ai mei he tauhele ʻa Sētané (Sio ki he palakalafi 3)d
3. Ko e hā naʻe fakakau ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga pau ʻi he Tohi Tapú?
3 Ko e taha ʻo e ngaahi founga ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Sihova fekauʻaki mo e hīkisiá mo e mānumanú ko hono fakalototoʻaʻi kitautolu ke ako mei he ngaahi hokosia ʻi he moʻuí. Fakatokangaʻi ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga te tau lāulea ki aí naʻe malava ʻe Sētane ke pō naʻa mo e kau sevāniti matuʻotuʻa ʻa Sihová. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku pau ke tau taʻelavameʻa? ʻIkai ʻaupito. Naʻe fakakau ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení ʻi he Tohi Tapú “ko hotau fakahinohino.” (1 Kol. 10:11) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokangá pea fakaʻehiʻehi pe hao ai mei he ngaahi tauhele ʻa e Tēvoló.
KO E TAUHELE ʻO E HĪKISIÁ
Sio ki he palakalafi 4
4. ʻOku taki atu ʻa e hīkisiá ki he hā?
4 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau fakatupulekina ha ongoʻi hīkisia. ʻOkú ne ʻiloʻi kapau te tau fakaʻatā ʻa e hīkisiá ke ne puleʻi kitautolu, te tau hoko ʻo hangē ko iá pea mole meiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá. (Pal. 16:18) Ko ia naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ko ha tokotaha ʻe lava ke ne “fakafuofuolahi . . . ʻi he hīkisia ʻo ne maʻu ai ʻa e fakamaau tatau kuo fai ki he Tēvoló.” (1 Tīm. 3:6, 7) ʻE lava ke hoko ia ki ha taha pē ʻo kitautolu, tatau ai pē pe ʻoku tau kei foʻou ki he moʻoní pe kuo tau tauhi kia Sihova ʻi ha laui taʻu lahi.
5. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Tangata Malanga 7:16, 20, ʻe anga-fēfē nai hono fakahaaʻi ʻe ha tokotaha ʻa e hīkisiá?
5 Ko e hīkisiá ko e faʻahinga ia ʻo e siokitá. ʻOku feinga ʻa Sētane ke ʻai kitautolu ke tau siokita, ke tokangataha ange kiate kitautolu tonu ʻia Sihova, tautefito ʻi heʻetau fehangahangai mo ha pole. Ko e fakatātaá, kuo faifai ange pea tukuakiʻi loi koe? Pe kuo fai atu ha fakafeangai taʻetotonu kiate koe? ʻOku saiʻia ʻa Sētane ke sio ʻokú ke tukuakiʻi ʻa Sihova pe ko ho fanga tokouá. Pea ʻoku loto ʻa e Tēvoló ke ke fakakaukau ko e fakaleleiʻangá pē ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi hoʻo foungá kae ʻikai ko e muimui ʻi he tataki ʻa Sihova ʻokú ne ʻoatu ʻi heʻene Folofolá.—Lau ʻa e Tangata Malanga 7:16, 20.
6. Ko e hā ʻe lava ke ke ako mei he hokosia ʻa ha tuofefine ʻi Netaleni?
6 Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha tuofefine ʻi Netaleni ʻa ia naʻá ne ʻita ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne fakakaukau heʻikai lava ke ne toe makātakiʻi ʻa e tuʻungá. “Naʻá ku mātuʻaki ongoʻi tuēnoa pea ʻikai lava ke liliu ʻeku ngaahi ongoʻí,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku tala ange ki hoku husepānití ke ma hiki ki ha fakatahaʻanga kehe.” Naʻá ne sio leva ʻi he polokalama JW Broadcasting® ʻo Maʻasi 2016. Naʻe ʻomai ʻi he polokalama ko iá ʻa e ngaahi fokotuʻu ki he founga ke fakafeangai ai ki he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fakamatala ʻa e tuofefiné: “Naʻá ku sio ai naʻe pau ke u vakai faitotonu mo anga-fakatōkilalo ki heʻeku ngaahi fehālaakí tonu kae ʻikai ko e feinga ke liliu ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe tokoniʻi au ʻe he polokalamá ke tokangataha kia Sihova mo hono tuʻunga-haú.” ʻOkú ke maʻu ʻa e poiní? ʻI he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi, hanganaki tokangataha kia Sihova. Kōlenga kiate ia ke tokoniʻi koe ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ʻene vakaí. ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ʻenau ngaahi fehālaakí; neongo ia, ʻokú ne loto-lelei ke fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOkú ne loto ke ke fai ʻa e meʻa tatau.—1 Sio. 4:20.
Sio ki he palakalafi 7
7. Ko e hā naʻe hoko kia Tuʻi ʻŪsaiá?
7 Ko e hīkisiá naʻá ne taki atu ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻo Siutá ke talitekeʻi ʻa e akonakí pea hoko ʻo ʻafungi. Ko ʻŪsaia ko ha tangata mātuʻaki lavameʻa. Naʻe ola lelei ʻene ngaahi feingataú, ko ʻene ngaahi langá pea fai mo e ngaahi fakalakalaka he ngoué. “Naʻe ʻai ia ʻe he ʻOtua moʻoní ke ne lakalakaimonū.” (2 Kal. 26:3-7, 10) “Kae kehe, ʻi heʻene mālohí pē, naʻá ne hoko ai ʻo loto-hīkisia, ʻo ne ʻomi ai ha kovi kiate ia,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki muʻa ange ko e kau taulaʻeikí pē naʻe ngofua ke nau tutu ʻa e ʻinisēnisí ʻi he temipalé. Ka naʻe ʻafungi ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻo ne ʻalu ki he temipalé ke tutu ʻa e ʻinisēnisí. Naʻe taʻefakahōifua ia kia Sihova peá ne taaʻi ʻaki ʻa e kiliá ʻa e tangata hīkisia ko ení. Naʻe kilia ai pē ʻa ʻŪsaia ʻi he toenga ʻene moʻuí.—2 Kal. 26:16-21.
8. ʻI he fehoanaki mo e 1 Kolinitō 4:6, 7, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo hīkisiá?
8 ʻE lava ke taki kitautolu ʻe he hīkisiá ki ha tauhele hangē ko ia naʻá ne maʻu ʻa ʻŪsaiá? Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa José. Ko ha tangata pisinisi mātuʻaki lavameʻa ia ʻa ia naʻá ne hoko ko ha mātuʻa naʻe tokaʻi ʻi he fakatahaʻangá. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi malanga ʻi he ʻasemipilií mo e fakataha-lahí pea naʻe kole faleʻi ʻa e kau ʻovasia sēketí meiate ia. “Ka naʻá ku falala ki heʻeku malavá mo ʻeku taukeí,” ko ʻene leá ia. “Naʻá ku tukunoaʻi ʻa Sihova. Naʻá ku fakakaukau ne u ʻosi mālohi pē au, ko ia naʻe ʻikai ke u fanongo ki he fakatokanga mo e faleʻi ʻa Sihová.” Naʻe fai ʻe José ha angahala mafatukituki pea naʻe tuʻusi ia. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, naʻe toe fakafoki mai ia. ʻOkú ne pehē he taimí ni: “Kuo akoʻi au ʻe Sihova ko e meʻa mahuʻingá, ʻoku ʻikai ko e maʻu ha tuʻungá, ka ko hono fai ʻa e meʻa ʻokú ne kole mai kiate kitautolú.” Tau manatuʻi ko ha talēniti pē ʻoku tau maʻu pea mo ha monū ʻoku tau maʻu ʻi he fakatahaʻangá ko e haʻu meia Sihova. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 4:6, 7.) Kapau te tau hīkisia, heʻikai ke ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova.
KO E TAUHELE ʻO E MĀNUMANÚ
Sio ki he palakalafi 9
9. Ko e hā naʻe fai ʻe Sētane mo ʻIvi tupu mei he mānumanú?
9 ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he mānumanú, ʻoku ngalingali ʻoku haʻu ki heʻetau fakakaukaú ʻa Sētane ko e Tēvoló. Koeʻuhi ko Sētane ko e taha ia ʻi he kau ʻāngelo ʻa Sihová kuo pau pē naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi monū mahuʻinga. Ka naʻá ne fiemaʻu ha meʻa lahi ange. Naʻá ne fiemaʻu ke fai ange kiate ia ʻa e lotu ʻa ia ko Sihova pē naʻe tuha mo iá. ʻOku loto ʻa Sētane ke tau hangē ko iá, ko ia ʻokú ne feinga ke ʻai ke tau ongoʻi taʻefiemālie ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. Naʻá ne fuofua fai ia ʻi heʻene fakaofiofi kia ʻIví. Naʻe tokonaki anga-ʻofa ʻe Sihova kia ʻIvi mo hono husepānití ʻa e meʻakai lelei hulu fau—“mei he ʻakau kotoa pē ʻo e ngoué” tuku kehe ʻa e fuʻu ʻakau ʻe taha. (Sēn. 2:16) Neongo ia, naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne fakakaukau naʻe fiemaʻu ke ne kai mei he fuʻu ʻakau ʻe taha naʻe tapuí. Naʻe ʻikai ke houngaʻia ʻa ʻIvi ʻi he meʻa naʻá ne maʻú; naʻá ne fiemaʻu ha meʻa lahi ange. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe iku atu ki aí. Naʻe faiangahala ʻa ʻIvi pea faai atu pē ʻo ne mate.—Sēn. 3:6, 19.
Sio ki he palakalafi 10
10. Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e mānumanú ko ha tauhele kia Tuʻi Tēvita?
10 Ko e mānumanú naʻá ne taki atu ʻa Tuʻi Tēvita ke ne fakangaloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻoange ʻe Sihová, kau ai ʻa e koloa, tuʻu-ki-muʻa mo ʻene ikunaʻi hono ngaahi filí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Tēvita ʻi he houngaʻia ko e ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe “fuʻu lahi fau ia [ke ne] fakalau!” (Saame 40:5) Ka ʻi he taimi ʻe taha, naʻe ngalo ʻia Tēvita ʻa e meʻa naʻe ʻoange ʻe Sihová. Naʻe ʻikai ke ne toe fiemālie; naʻá ne fiemaʻu ha meʻa lahi ange. Neongo naʻe tokolahi ʻa e ngaahi uaifi ʻo Tēvitá, naʻá ne fakaʻatā ke tupulekina ʻi hono lotó ha holi taʻetotonu ki he uaifi ʻo ha tangata kehe. Ko e fefine ko iá ko Pati-sepa, pea ko hono husepānití ko ʻŪlaia ko e Hetí. Naʻe siokita ʻa Tēvita ʻo fai ha fehokotaki fakasino mo Pati-sepa, peá ne feitama. Naʻe ʻosi kovi pē ʻene fai ʻa e tonó, ka ko e kovi angé naʻe toe faʻufaʻu ʻe Tēvita ke tāmateʻi ʻa ʻŪlaia! (2 Sām. 11:2-15) Ko e hā naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Tēvitá? Naʻá ne fakakaukau nai naʻe ʻikai ʻafio mai ʻa Sihova? Naʻe tō ʻi he mānumanu siokitá ʻa e sevāniti faitōnunga ko ia ʻa Sihová pea fua hono nunuʻá. Neongo ia, ko e meʻa fakafiefiá, naʻe faai atu pē ʻo vete ʻe Tēvita ʻene fehālaakí pea fakatomala. He houngaʻia ē ko ia ʻi heʻene toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová!—2 Sām. 12:7-13.
11. Fakatatau ki he ʻEfesō 5:3, 4, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauʻi ʻa e mānumanú?
11 Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá? ʻOku tau ako ai ʻoku lava ke tau tauʻi ʻa e mānumanú kapau te tau fakamālō maʻu pē kia Sihova ki he meʻa kotoa kuó ne foaki maí. (Lau ʻa e ʻEfesō 5:3, 4.) Kuo pau ke tau fiemālie pē ʻi he meʻa ʻoku tau maʻú. ʻOku fakalototoʻaʻi ʻa e kau ako Tohi Tapu foʻoú ke nau fakakaukau ki ha tāpuaki pau pea fai leva ha fakafetaʻi kia Sihova. Kapau ʻe fai pehē ha tokotaha ʻi he ʻaho kotoa ʻo e uiké, ʻe ʻuhinga iá kuó ne lotu fekauʻaki mo ha kaveinga kehekehe ʻe fitu. (1 Tes. 5:18) ʻOkú ke fai ha meʻa meimei tatau? Kapau te ke fakalaulauloto ki he meʻa kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻaú, ʻe tokoniʻi ai koe ke hoko ʻo houngaʻia. Pea ʻi he taimi ʻokú ke houngaʻia aí, te ke hoko ʻo fiemālie. ʻI he taimi ʻokú ke fiemālie aí, heʻikai te ke mānumanu.
Sio ki he palakalafi 12
12. Ko e hā naʻe taki atu ʻe he mānumanú ʻa Siutasi ʻIsikaliote ke ne faí?
12 Ko e mānumanú naʻá ne taki atu ʻa Siutasi ʻIsikaliote ke hoko ko ha tokotaha lavaki fulikivanu. Neongo ia naʻe ʻikai ke ne pehē ki muʻa. (Luke 6:13, 16) Naʻe fili ia ʻe Sīsū ko ha ʻapositolo. Naʻe hā mahino naʻe maʻu ʻe Siutasi ha malava pea falalaʻanga, he naʻá ne tokangaʻi ʻa e puha paʻangá. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū mo e kau ʻapositoló ʻa e paʻanga ko iá ke fua ʻaki ʻenau fakamole ʻi he ngāue fakamalangá. ʻI ha ʻuhinga, ʻoku hangē ia ko e ngaahi tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho ní. Kae hili mei ai ha taimi, naʻe kamata ke kaihaʻa ʻa Siutasi, neongo ʻa e fanongo ki he toutou fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e mānumanú. (Mk. 7:22, 23; Luke 11:39; 12:15) Naʻe tukunoaʻi ʻe Siutasi ʻa e ngaahi fakatokanga ko iá.
13. Ko fē taimi naʻe hoko ai ʻo hā mahino ʻa e mānumanu ʻa Siutasí?
13 Naʻe hoko ʻo hā mahino ʻa e mānumanu ʻa Siutasí ʻi ha meʻa naʻe hoko ki muʻa siʻi pē pea pekia ʻa Sīsuú. Ko Sīsū mo ʻene kau ākongá, kau ai ʻa Mele mo hono tokouá, ʻa Māʻata, ko e kau fakaafe ʻa Saimone ko e kiliá. Lolotonga ʻa e kai efiafí, naʻe tuʻu hake ʻa Mele ʻo ne lilingi ʻi he ʻulu ʻo Sīsuú ha lolo namu-kakala naʻe totongi mamafa ʻaupito. Naʻe ʻita lahi ʻa Siutasi mo e kau ākonga kehé. Naʻe ongoʻi nai ʻe he kau ākonga kehé naʻe mei ngāueʻaki lelei ange ʻa e paʻangá ki he ngāue fakafaifekaú. Ka naʻe kehe ʻa e fakaueʻiloto ia ʻa Siutasí. Ko ha “tokotaha kaihaʻa ia,” pea naʻá ne loto ke kaihaʻa ʻa e paʻanga mei he puhá. Ki mui ai, naʻe ueʻi ʻe he mānumanú ʻa Siutasi ke ne lavakiʻi ʻa Sīsū ki ha mahuʻinga ʻo ha pōpula.—Sione 12:2-6; Māt. 26:6-16; Luke 22:3-6.
14. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe ha ongo meʻa ʻa e lēsoni mei he Luke 16:13?
14 Naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení: “Heʻikai lava ke mou hoko ko ha kau tamaioʻeiki ki he ʻOtuá pea ki he Koloá.” (Lau ʻa e Luke 16:13.) ʻOku kei moʻoni pē ia. Fakakaukau ki he anga hono ngāueʻaki ʻe ha ongo meʻa ʻi Lumēnia ʻa e lea ʻa Sīsuú. Naʻe tuʻuaki ange kiate kinaua ha ngāue fakataimi ʻi ha fonua tuʻumālie ange. “Naʻe ʻi ai ʻema nō lahi ʻi he pangikeé ke tā, ko ia ʻi he kamatá naʻá ma fakakaukau ko e ngāue ko ení ko ha tāpuaki meia Sihova,” ko ʻena leá ia. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e tauhele. Ko e ngāué te ne fakaleluʻi ʻena tauhi kia Sihová. Hili hono lau ʻa e kupu “Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha” ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻAokosi 15, 2008, naʻá na fai ʻena filí. ʻOkú na pehē: “Kapau ko ʻema fakaueʻiloto ki he ngāue ʻi ha fonua kehé ke maʻu ha paʻanga lahi ange, te ma ʻai ai homa vahaʻangatae mo Sihová ke fika ua. Naʻá ma fakapapauʻi ʻe uesia homa tuʻunga fakalaumālié.” Ko ia naʻe ʻikai ke na tali ʻa e faingamālié. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó? Naʻe maʻu ʻe he husepānití ha ngāue ʻi hono fonuá tonu naʻe feau ai ʻena ngaahi fiemaʻú. ʻOku pehē ʻe he uaifí: “ʻOku ʻikai ʻaupito ke nounou ʻa e nima ʻo Sihová.” ʻOku fiefia ʻa e ongo meʻa ko ení ʻi heʻena ʻai ʻa Sihova ko hona ʻEiki kae ʻikai ko e paʻangá.
FAKAʻEHIʻEHI MEI HE TAUHELE ʻA SĒTANÉ
15. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku malava ke tau hao mei he tauhele ʻa Sētané?
15 Kae fēfē kapau ʻoku tau ʻiloʻi kuo tau hoko ʻo hīkisia pe mānumanu? ʻE lava ke tau hao! Naʻe pehē ʻe Paula ko e faʻahinga ko ia kuo “puke moʻui” ʻe he Tēvoló ʻe lava ke nau kei hao mei he tauhelé. (2 Tīm. 2:26) He ko ē, naʻe fanongo ʻa Tēvita ki he valoki ʻa Nētané, fakatomala mei heʻene mānumanú, pea fakaleleiʻi ʻene kaumeʻa mo Sihová. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo, ʻoku mālohi ange ʻa Sihova ʻia Sētane. Ko ia kapau te tau tali ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau hao mei ha tauhele pē kuo faʻu ʻe he Tēvoló.
16. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻa Sētané?
16 Ko e moʻoni, ʻe lelei ange ke tau fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he tauhele ʻa Sētané, mei haʻatau tō pea toki feinga ke hao. ʻE lava ke tau fai pehē ʻi he tokoni pē ʻa e ʻOtuá. Ka kuo pau ke ʻoua te tau fakafiefiemālie! Naʻa mo e kau sevāniti fuoloa ʻa Sihová kuo nau hoko ʻo hīkisia pe mānumanu. Ko ia kōlenga fakaʻaho kia Sihova ke tokoniʻi koe ke ʻiloʻi pe kuo kamata ke tākiekina ʻe he ongo ʻulungaanga palakū ko iá hoʻo fakakaukaú mo e tōʻongá. (Saame 139:23, 24) ʻOua ʻaupito ʻe fakaʻatā kinaua ke puleʻi koe!
17. Ko e hā ʻoku vavé ni ke hoko ki hotau filí, ʻa e Tēvoló?
17 ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo hoko ʻa Sētane ko e tokotaha tulimanu. Ka kuo vavé ni ke haʻi ia pea faai atu pē ʻo fakaʻauha. (Fkh. 20:1-3, 10) ʻOku tau fakaʻamua ke aʻu ki he ʻaho ko iá. Ka ʻi he teʻeki aʻu ki aí, nofoʻaki tokanga ki he ngaahi tauhele ʻa Sētané. Ngāue mālohi ke fakaʻehiʻehi mei hono puleʻi koe ʻe he hīkisiá pe mānumanú. Fakapapauʻi ke “talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea te ne hola meiate kimoutolu.”—Sēm. 4:7.
HIVA 29 ʻAʻeva ʻi he Anga-Tonu
a Ko Sētané ʻoku hangē ha tokotaha tulimanu pōtoʻi. ʻOkú ne feinga ke tauheleʻi kitautolu, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová. ʻI he kupu ko ení, te tau ako ai ki he anga hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e hīkisiá mo e mānumanú ke maumauʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Te tau toe ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e niʻihi naʻe tauheleʻi ʻe he hīkisiá mo e mānumanú, pea te tau vakai ki he founga ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tauhele ko iá.
b LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko e kupu ko ení ʻoku fakahangataha ki he hīkisiá, ko e ongoʻi ʻoku lelei ange ha taha ʻi ha taha, pea mo e mānumanú, ko e holi tōtuʻa ke maʻu ʻa e paʻanga lahi ange, mafai, fehokotaki fakasino pe ko e ngaahi meʻa meimei tatau mo ia.
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua ʻokú ne talitekeʻi hīkisia ʻa e faleʻi fakapotopotó. Ko ha tuofefine ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi koloa lahi ʻoku tauheleʻi ia ke toe maʻu ha meʻa lahi ange.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Naʻe uesia ʻe he hīkisiá ha foha laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo Tuʻi ʻŪsaiá. Ko e mānumanú naʻá ne ueʻi ʻa ʻIvi ke kai mei he fuʻu ʻakau naʻe tapuí, ʻai ke tono ʻa Tēvita mo Pati-sepa, pea ʻai ʻa Siutasi ke ne kaihaʻa paʻanga.