KUPU AKO 28
HIVA 88 ʻAi Au Ke U ʻIlo Ho Ngaahi Halá
Ko e Hā ke Kumi Faleʻi Aí?
“Ko e potó ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku kumi faleʻí.”—PAL. 13:10.
TAUMUʻÁ
Ko e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻaonga kakato ai mei he faleʻi ʻoku tau maʻú.
1. ʻE lava fēfē ke tau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto pea ʻai ke lavameʻa ʻetau ngaahi palaní? (Palōveepi 13:10; 15:22)
KO KITAUTOLU kotoa ʻoku tau loto ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. Pea ʻoku tau loto kotoa ke lavameʻa ʻetau ngaahi palaní. ʻOku tala mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e founga ʻe lava ke tau aʻusia fakatouʻosi ai ʻa e ongo taumuʻa ko iá.—Lau ʻa e Palōveepi 13:10; 15:22.
2. Ko e hā ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova te ne fai maʻatautolú?
2 Ko e moʻoni, ko e Tokotaha lelei taha ʻe lava ke tau hanga ki ai ki ha poto mo e faleʻí ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova. ʻOkú ne talaʻofa te ne tokoniʻi kitautolu, ʻo pehē: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e faleʻi pea ʻe ʻiate koe ʻa hoku fofongá.” (Saame 32:8) ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he lea ko ení ko Sihova ʻokú ne fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻomai pē ha faleʻi—ʻokú ne fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻiate kitautolu pea tokoniʻi kitautolu ke ngāueʻaki ʻene akonakí.a
3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 ʻI he kupu ko ení, te tau ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tokoni ki hono tali ʻa e fehuʻi ʻe fā: (1) Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga kuo pau ke u maʻu kapau ʻoku ou loto ke maʻu ʻaonga mei he faleʻi leleí? (2) Ko hai ʻe lava ke ne ʻomai kiate au ʻa e faleʻi leleí? (3) ʻE lava fēfē ke u tauhi ke ʻataʻatā hoku ʻatamaí mo e lotó? (4) Ko e hā ʻoku totonu ai ke u fakaʻehiʻehi mei he kole ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e filí maʻakú?
KO E HĀ ʻA E ONGO ʻULUNGAANGA KUO PAU KE U MAʻÚ?
4. Kapau ʻoku tau loto ke maʻu ʻaonga mei he faleʻi leleí, ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga kuo pau ke tau maʻú?
4 Kuo pau ke tau hoko ʻo anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā ke maʻu ʻaonga mei he faleʻi leleí. ʻOku fiemaʻu ke tau lāuʻilo ʻoku ʻikai nai ke tau maʻu ʻa e taukei pe ko e ʻilo ke fakahoko ha fili fakapotopoto ʻiate kitautolu pē. Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e anga-fakatōkilaló mo e anga-fakanānaá, heʻikai malava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ko ia ai, ko ha faleʻi pē ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau lau ʻa e Folofolá heʻikai nofoʻia ia ʻiate kitautolu ʻe hangē pē ia ko e fetāfeaki ʻa e vaí ʻi he pā maká. (Mai. 6:8; 1 Pita 5:5) Kae kehe, kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā, te tau fakavave ke fanongo ki he faleʻi Fakatohitapú pea maʻu ʻaonga mei ai.
5. Ko e hā ʻa e ngaahi lavameʻa naʻe mei lava ke ne ʻai ʻa Tuʻi Tēvita ke ne hoko ʻo pōlepolé?
5 Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. Ko ʻene ngaahi lavameʻá naʻe mei lava ke ne ʻai ia ke ne hoko ʻo pōlepole. Ki muʻa fuoloa ke ne hoko ki he taloní, naʻá ne ʻiloa ko ha tokotaha mūsika pōtoʻi. Naʻe aʻu ʻo kole ia ke ne tā ʻa e haʻapé ki he tuʻí. (1 Sām. 16:18, 19) Hili hono pani ʻo Tēvita ko e tuʻi hokó, naʻe fakaivimālohiʻi ia ʻe Sihova ʻaki Hono laumālie māʻoniʻoní. (1 Sām. 16:11-13) Naʻe manakoa ia ʻi he haʻohaʻonga hono kakaí koeʻuhi ko ʻene taaʻi ʻa honau ngaahi filí, ʻo kau ai ʻa e saianiti Filisitia ko Kolaiaté. (1 Sām. 17:37, 50; 18:7) ʻI hono maʻu ʻa e ngaahi meʻa lalahi peheé ko ha tangata pōlepole naʻe mei lava ke ne pehē ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne fanongo ki he faleʻi mei he niʻihi kehé. Ka naʻe ʻikai ke pehē ʻa Tēvita ia.
6. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe tali lelei ʻe Tēvita ʻa e faleʻí? (Sio foki ki he fakatātā.)
6 Hili hono fakanofo tuʻi ʻo Tēvitá, naʻá ne feohi vāofi mo e kau tangata naʻa nau ʻoange kiate ia ʻa e faleʻi. (1 Kal. 27:32-34) ʻOku ʻikai ha ofo heni, he naʻe maʻu ʻe Tēvita ha lēkooti ʻo e fanongo ki he faleʻi leleí. Naʻá ne tali ʻa e faleʻí ʻo ʻikai mei he kau tangatá pē kae pehē foki mei ha fefine ko ʻApikale. Ko e uaifi ia ʻo e tangata anga-taʻefakaʻapaʻapa, taʻehoungaʻia mo hīkisia ko Nāpalé. Naʻe ngāueʻaki anga-fakatōkilalo ʻe Tēvita ʻa e faleʻi lelei ʻa ʻApikalé pea ko hono olá, naʻá ne fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha fehālaaki fakalilifu.—1 Sām. 25:2, 3, 21-25, 32-34.
Naʻe tali anga-fakatōkilalo mo ngāueʻaki ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e faleʻi ʻa ʻApikalé (Sio ki he palakalafi 6)
7. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá? (Tangata Malanga 4:13) (Sio foki ki he fakatātaá.)
7 ʻE lava ke tau ako ʻa e ngaahi lēsoni ʻe niʻihi meia Tēvita. Ko e fakatātaá, ʻoku tau maʻu nai ha talēniti pe ko ha mafai. Neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau fakakaukau ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pea ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ha faleʻi. Pea hangē ko Tēvitá, ʻoku totonu ke tau loto-lelei ke fanongo ki he faleʻi leleí, ʻo tatau ai pē pe ko hai ʻokú ne ʻomaí. (Lau ʻa e Tangata Malanga 4:13.) Kapau te tau fai pehē, ʻoku ngalingali te tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ha fehālaaki lahi ʻe lava ke ne ʻomi ʻa e mamahi kiate kitautolu mo e niʻihi kehé.
ʻOku totonu ke tau loto-lelei ke fanongo ki he faleʻi leleí, tatau ai pē pe ko hai ʻokú ne ʻomai ia kiate kitautolú (Sio ki he palakalafi 7)d
KO HAI ʻE LAVA KE NE ʻOMAI KIATE AU ʻA E FALEʻI LELEÍ?
8. Ko e hā naʻe taau ai ʻa Sionatane ke ne ʻoange ʻa e faleʻi kia Tēvitá?
8 Fakakaukau ki ha lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá. Naʻá ne fanongo ki he faleʻi mei he kakai naʻa nau fakatou maʻu ʻa e vahaʻangatae lelei mo Sihova pea mahinoʻi lelei ʻa e pole tofu pē naʻá ne fehangahangai mo iá. Ko e fakatātaá, ʻi he loto ʻa Tēvita ke ʻilo pe ʻe lava ke ne fakaleleiʻi hono vahaʻangatae mo Tuʻi Saulá, naʻá ne fanongo ki he faleʻi ʻa Sionatané, ʻa e foha ʻo Saulá. Ko e hā naʻe malava ai ʻa Sionatane ke ʻoange kiate ia ʻa e faleʻi leleí? Koeʻuhí naʻe ʻikai ngata pē hono maʻu ʻe Sionatane ha vahaʻangatae lelei mo Sihová ka naʻá ne toe maʻu mo e taukei ʻi he fakafeangai kia Saulá. (1 Sām. 20:9-13) ʻE anga-fēfē nai ʻetau ngāueʻaki ʻa e lēsoni ko iá?
9. Ko hai ʻoku totonu ke tau talanoa ki ai ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha faleʻí? Fakamatalaʻi. (Palōveepi 13:20)
9 ʻI he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha faleʻí, ʻoku lelei ke tau talanoa ki ha taha ʻokú ne maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea taukei ʻi he meʻa ʻoku tau fiemaʻu tokoni aí.b (Lau ʻa e Palōveepi 13:20.) Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻoku ʻi ai ha tokoua kei siʻi ʻokú ne loto ke kumi ha hoa mali feʻungamālie. Ko hai ʻe lava ke ne ʻoange kiate ia ha faleʻi leleí? Ko ha kaungāmeʻa teʻeki mali te ne tokoni nai kapau ʻokú ne fakatuʻunga ʻene faleʻí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Ka ko e tokoua kei siʻí ʻoku ngalingali te ne maʻu ʻa e faleʻi ʻoku pau ange mo ʻaonga kapau ʻokú ne talanoa ki ha ongo meʻa matuʻotuʻa fakalaumālie ʻokú na ʻiloʻi lelei ia pea kuó na nofo mali fiefia ʻi ha vahaʻa taimi.
10. Ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?
10 Kuo tau lāulea ki he ongo ʻulungaanga kuo pau ke tau maʻu pehē foki ki he faʻahinga ʻe lava ke nau ʻomai ʻa e faleʻi leleí. ʻI he taimí ni, tau lāulea angé ki he ʻuhinga kuo pau ai ke tau tauhi ke ʻataʻatā hotau ʻatamaí mo e lotó pea vakai pe ʻoku totonu ke tau kole ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e ngaahi filí maʻatautolu.
ʻE LAVA FĒFĒ KE U TAUHI KE ʻATAʻATĀ HOKU ʻATAMAÍ MO E LOTÓ?
11-12. (a) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e hā nai te tau faí? (e) Ko e hā naʻe fai ʻe Tuʻi Lehopoame ʻi he taimi naʻe pau ai ke ne fai ha fili mahuʻinga?
11 ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ha tokotaha ʻoku hā ngali ʻokú ne kumi ki ha faleʻi, ka ko hono moʻoní, ʻokú ne loto pē ke ʻiloʻi pe ʻoku loto-tatau ʻa e niʻihi kehé mo ha fili ʻokú ne ʻosi fai ia ʻe ia. Ko ha tokotaha pehē ʻoku ʻikai moʻoni ke ʻataʻatā hono ʻatamaí mo e lotó. ʻOku totonu ke ne toʻo ʻa e meʻa naʻe hoko kia Tuʻi Lehopoamé ko ha fakatokanga.
12 Naʻe fetongi ʻe Lehopoame ʻa Tuʻi Solomone ko e pule ʻo ʻIsileli. Naʻe maʻu ʻe Lehopoame ha puleʻanga naʻe lakalakaimonū, ka naʻe ongoʻi ʻe he kakaí naʻe kounaʻi ʻe Solomone ʻa e meʻa lahi meiate kinautolu. Naʻe haʻu ʻa e kakaí kia Lehopoame pea kōlenga kiate ia ke ne fakamaʻamaʻa ʻenau kavengá. Naʻe kole ange ʻe Lehopoame ke tuku ange ha taimi ke ne fakakaukau fekauʻaki mo e fili te ne faí. ʻUluakí, naʻá ne kumi faleʻi mei he kau tangata taʻumotuʻa naʻa nau tokoni kia Solomoné, ko ha kamata lelei ia. (1 Tuʻi 12:2-7) Kae kehe, naʻá ne siʻaki ʻa e faleʻi naʻe ʻoange kiate ia ʻe he kau tangata taʻumotuʻa ko ení. Ko e hā naʻá ne fai ai iá? Naʻe ʻosi fili ʻe Lehopoame ʻa e meʻa te ne faí, pea naʻá ne kumi pē ki ha taha ke loto-tatau mo ia? Kapau ko ia, naʻá ne maʻu ʻa e fakapapauʻiʻanga ko iá mei he faleʻi ʻa hono ngaahi kaungāmeʻa kei talavoú. (1 Tuʻi 12:8-14) Ko e tali ʻa Lehopoame ki hono kakaí naʻe fai ia ʻo fakatatau ki he faleʻi ko iá. Ko hono olá, naʻe mavaeua ʻa e puleʻangá, pea mei he taimi ko iá ʻo faai atu, naʻe fehangahangai ʻa Lehopoame mo e faingataʻa hokohoko.—1 Tuʻi 12:16-19.
13. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻataʻatā hotau ʻatamaí mo e lotó?
13 Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Lehopoamé? ʻI heʻetau kole ki ha faleʻí, kuo pau ke tau tauhi ke ʻataʻatā hotau ʻatamaí mo e lotó. ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻoku tau fai pehē? ʻE lava ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou kole ki ha faleʻi pea siʻaki leva ia koeʻuhí ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku ou loto ke fanongo ki aí?’ Fakakaukau ki ha fakatātā.
14. ʻI heʻetau maʻu ʻa e faleʻí, ko e hā kuo pau ke tau manatuʻí? Fakatātaaʻi. (Sio foki ki he fakatātaá.)
14 Sioloto atu ki ha tokoua ʻoku tuʻuaki ange kiate ia ha ngāue totongi lelei. Ki muʻa ke ne tali iá, ʻokú ne kole faleʻi mei ha mātuʻa. ʻOku pehē ʻe he tokouá ko e ngāué ʻe fiemaʻu ke ne mavahe mei hono fāmilí ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa. ʻOku fakamanatu ange ʻe he mātuʻá ki he tokouá ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ko hono fatongia tefitó ke tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa hono fāmilí. (ʻEf. 6:4; 1 Tīm. 5:8) Tau pehē pē ʻoku fakasio leva ʻe he tokouá ha tōnounou ʻi he ngaahi lea ʻa e mātuʻá pea ʻeke ki he fanga tokoua kehé fekauʻaki mo e tuʻungá kae ʻoua kuo tala ange ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻokú ne loto ke fanongo ki aí. ʻOku kumi moʻoni ʻa e tokouá ki ha faleʻi pe kuó ne ʻosi fakapapauʻi ʻene filí pea ko ʻene kumi pē ha taha ʻe loto-tatau mo ia? Kuo pau ke tau manatuʻi ko hotau lotó ʻoku kākā. (Sel. 17:9) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e faleʻi ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá ʻa e faleʻi fakamuimui taha ʻoku tau loto ke fanongo ki aí.
ʻOku tau kumi moʻoni ki ha faleʻi pe ko ʻetau kumi pē ha taha ʻe loto-tatau mo kitautolú? (Sio ki he palakalafi 14)
ʻOKU TOTONU KE U KOLE KI HE NIʻIHI KEHÉ KE NAU FAI ʻA E FILÍ MAʻAKU?
15. Ko e hā kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua te tau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
15 Ko e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia ke fai ʻene fili pē ʻaʻana. (Kal. 6:4, 5) Hangē ko ia kuo tau lāulea ki aí, ko ha tokotaha fakapotopoto te ne kumi faleʻi mei he Folofola ʻa e ʻOtuá pea mei he kau Kalisitiane matuʻotuʻá ki muʻa ke fili ha ʻalunga ke fou ai. Kae kehe, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua ʻe kole ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e filí maʻatautolu. Ko e niʻihi te nau fai fakahangatonu nai ia ʻaki ʻa e ʻeke ki ha taha ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi, “Ko e hā te ke fai kapau naʻá ke ʻi hoku tuʻungá?” Ko e niʻihi te nau fai nai ia ʻi ha founga olopoto ange ʻaki ʻa e muimui pē ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe ha taha kehe ʻo ʻikai ke ne fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻá.
16. Ko e hā naʻe hoko ʻi Kolinitō fekauʻaki mo e kakanoʻi-manu naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí, pea ko e fatongia ʻo hai ke fili pe te ne kai ʻa e kakanoʻi-manu peheé? (1 Kolinitō 8:7; 10:25, 26)
16 Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he fakatahaʻanga ʻi Kolinitō ʻi he ʻuluaki senitulí fekauʻaki mo e kakanoʻi-manu naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí. Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ko iá: “ʻOku tau ʻilo ko ha ʻaitoli ʻoku ʻikai ʻi ai hano ʻaonga ʻe taha ʻi māmani pea ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá.” (1 Kol. 8:4) ʻI he fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa ko ení, ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau fili ʻe lava ke nau kai ʻa e kakanoʻi-manu ʻa ia naʻe ʻoatu ki he ngaahi ʻaitolí pea toki fakatau atu ʻi ha fakatauʻanga kakanoʻi-manú. Naʻe fili ʻa e niʻihi ia heʻikai lava ke nau kai ha kakanoʻi-manu pehē koeʻuhí ʻe fakahohaʻasi ai honau konisēnisí. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 8:7; 10:25, 26.) Ko ha fili fakafoʻituitui ia. Naʻe ʻikai ʻaupito ke faleʻi ʻe Paula ʻa e kau Kolinitoó ke nau fai ʻa e ngaahi fili maʻá e niʻihi kehé pe ke muimui pē ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he niʻihi kehé. Ko e tokotaha taki taha ʻo kinautolu naʻe pau ke ne “fai ha tali maʻana ki he ʻOtuá.”—Loma 14:10-12.
17. Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku tau muimui pē ʻi he meʻa ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé? ʻOmai ha fakatātā. (Sio foki ki he fakatātaá.)
17 ʻE anga-fēfē nai ke malanga hake ha tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni? Fakakaukau fekauʻaki mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. Ko e Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne fakapapauʻi pe te ne tali pe talitekeʻi ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ko eni ʻo e totó.c ʻE faingataʻa nai ke tau mahinoʻi kakato ʻa e meʻá ni, ka ko hono fai ʻa e ngaahi fili hangē ko ení ko e konga ia ʻo e kavenga kuo pau ke tau taki taha fuá. (Loma 14:4) Kapau te tau muimui ʻi he fili ʻoku fai ʻe ha taha kehe, ʻe lava ke tau fakavaivaiʻi ai hotau konisēnisí tonu. ʻE lava ke tau akoʻi mo fakaleleiʻi hotau konisēnisí ʻo kapau pē ʻoku tau ngāueʻaki. (Hep. 5:14) Ko ia ko fē taimi ʻoku totonu ke tau kole faleʻi ai mei ha Kalisitiane matuʻotuʻa? ʻI he hili ʻetau fai ʻetau fekumí ka ʻoku tau kei fiemaʻu pē ha tokoni ke mahinoʻi ʻa e felāveʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú mo hotau tuʻungá.
ʻOku totonu ke tau toki kumi faleʻi ʻi he hili ʻetau fai ʻetau fekumi tonu (Sio ki he palakalafi 17)
HANGANAKI KUMI FALEʻI
18. Ko e hā kuo fai ʻe Sihova maʻatautolú?
18 Kuo fakahāhā ʻe Sihova ʻa e falala lahi kiate kitautolu ʻi hono fakaʻatā ke tau fai pē ʻetau ngaahi filí. ʻOkú ne tokonaki mai ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Pea ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa fakapotopoto ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke fakaʻuhinga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Kuó ne fakahoko hono fatongia ko ʻetau Tamaí. (Pal. 3:21-23) Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakahāhā kiate ia ʻetau houngaʻiá?
19. ʻE lava fēfē ke tau hokohoko atu ke ʻai ʻa Sihova ke fiefia?
19 Fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: ʻOku loto ʻa e ngaahi mātuʻá ke sio ki heʻenau fānaú ʻoku nau hoko ʻo matuʻotuʻa pea tupu hake ko ha kau sevāniti tokanga, fakapotopoto mo fietokoni ʻa Sihova. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku tau hokohoko atu ke matuʻotuʻa fakalaumālie, kumi faleʻi pea fai ʻa e ngaahi fili ʻokú ne fakalāngilangiʻi ia.
HIVA 127 Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke U Hoko ki Aí
a ʻI he Folofolá, ko e foʻi lea ko e “faleʻi” mo e “akonaki” ʻe lava ke ʻuhinga ki he meʻa tatau. ʻI he kupu ko ení mo e kupu hokó, ʻe ngāueʻaki fetongitongi ai ʻa e ongo foʻi leá ni.
b Ko e kau Kalisitiané ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fakapotopoto nai ke nau kumi faleʻi mei he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau lotu kia Sihová ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá, faitoʻo pe ngaahi meʻa kehe.
c Ki ha fakamatala fakaikiiki ki he kaveinga ko ení, sio ki he tohi Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!, lēsoni 39 poini 5 mo e konga “Ako Lahi Ange.”
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha mātuʻa ʻokú ne akonakiʻi ha kaungā-mātuʻa fekauʻaki mo e founga naʻá ne lea ai ʻi ha fakataha ki muí ni mai.