LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w25 ʻAokosi p. 20-25
  • Founga ke Ikuna ʻi he Faitau mo e Ngaahi Holi Fehālaakí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke Ikuna ʻi he Faitau mo e Ngaahi Holi Fehālaakí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • MEʻA ʻOKU LOTO ʻA E “TOKOTAHA FULIKIVANÚ” KE TAU ONGOʻÍ
  • ʻOKU ʻAI KITAUTOLU ʻE HOTAU TUʻUNGA ANGAHALAʻIÁ KE TAU ONGOʻI FĒFĒ?
  • FOUNGA KE IKUNA AÍ
  • “HANGANAKI SIVIʻI”
  • Hanganaki Leʻohi Kitautolu mei he ʻAhiʻahí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • “Hanganaki Muimui” ʻia Sīsū Hili ʻa e Papitaisó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Meʻa Kuo Fai ʻe Sihova ke Fakahaofi ʻa e Faʻahinga ʻo e Tangatá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
w25 ʻAokosi p. 20-25

KUPU AKO 35

HIVA 121 ʻOku Fiemaʻu Ke Tau Mapuleʻi-Kita

Founga ke Ikuna ʻi he Faitau mo e Ngaahi Holi Fehālaakí

“ʻOua ʻe tuku ʻa e angahalá ke hokohoko atu ʻene pule ko e tuʻi ʻi homou sino matengofuá ʻo mou talangofua ai ki heʻene ngaahi holí.”—LOMA 6:12.

TAUMUʻÁ

Ke tokoniʻi kitautolu ke (1) tauʻi ʻa e loto-siʻí pea (2) fakaʻehiʻehi mei he tō ʻi he fakatauelé.

1. Ko e hā ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e kotoa ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá?

KUO faifai ange peá ke maʻu ha holi mālohi ke fai ha meʻa ʻoku taʻefakahōifua kia Sihova? Kapau ko ia, ʻoua ʻe fakamulitukuʻaki ʻokú ke fehangahangai mo ha ʻahiʻahi ʻoku lahi ange ia ʻi he niʻihi kehé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi kuo hoko mai kiate kimoutolu tuku kehe pē ʻa ia ʻoku anga-maheni ki ai ʻa e tangatá.” (1 Kol. 10:13)a ʻOku ʻuhinga ení tatau ai pē pe ko e hā ʻa e holi fehālaaki ʻokú ke fāinga mo iá, ko e niʻihi kehé ʻoku nau fāinga foki mo ia. ʻOku ʻikai te ke toko taha, pea ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke ikuna ʻi he faitaú.

2. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakatauele ʻoku fāinga nai mo e kau Kalisitiane mo e kau ako Tohi Tapu ʻe niʻihi? (Sio foki ki he fakatātaá.)

2 ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻi hono tohoakiʻi mo fakataueleʻi ʻe heʻene holi pē ʻaʻaná.” (Sēm. 1:14) Ko e meʻa ʻokú ne fakataueleʻi ha taha ʻoku kehe nai ia mei he meʻa ʻokú ne fakataueleʻi ha tokotaha ʻe taha. Ko e fakatātaá, ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻe fakataueleʻi nai ke nau fai ha tōʻonga taʻetaau mo ha taha; ko e niʻihi kehe, ʻoku nau fakasōtoma. Ko e faʻahinga kuo nau taʻofi ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá te nau maʻu nai ha holi mālohi ke toe foki ki he tōʻonga ko iá. Ko e tokolahi kuo nau taʻofi hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú pe ko e ʻolokaholó ʻoku nau fehangahangai mo ha pole meimei tatau. Ko e niʻihi ia ʻo e ngaahi holi ʻoku fāinga mo e kau Kalisitiane mo e kau ako Tohi Tapu ʻe niʻihi. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku ngalingali ʻoku tau maʻu ʻa e ongoʻi hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne tohi: “ʻI he taimi ʻoku ou loto ai ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku ʻiate au ʻa e hehema ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví.”—Loma 7:21.

Ko e ʻahiʻahí ʻe malanga taʻeʻamanekina hake nai—ʻi ha faʻahinga taimi pē mo ha feituʻu pē (Sio ki he palakalafi 2)d


3. ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe ha holi fehālaaki taʻeʻunua ha tokotaha?

3 Kapau ʻokú ke fāinga mo ha holi fehālaaki taʻeʻunua, te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai hao mālohi, ʻo hangē ia heʻikai malava ke ke talitekeʻi ʻa e tō ʻi he fakatauelé. Te ke toe ongoʻi nai ʻoku ʻikai ha ʻamanaki, ʻo hangē ia ʻoku fakahalaiaʻi koe ʻe Sihova koeʻuhí pē ko hoʻo maʻu ʻa e holi fehālaakí. Hoko ʻo tuipau ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e fakamahalo ko iá! Ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhingá, ʻe lāulea ʻa e kupu ko ení ki he fehuʻi ʻe ua: (1) ʻOku haʻu mei fē ʻa e ongoʻi ʻikai ha mālohí mo e ʻikai ha ʻamanakí? (2) ʻE lava fēfē ke ke ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí?

MEʻA ʻOKU LOTO ʻA E “TOKOTAHA FULIKIVANÚ” KE TAU ONGOʻÍ

4. (a) Ko e hā ʻoku loto ai ʻa Sētane ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohí? (e) Ko e hā ʻoku tau fakapapauʻi ai ʻe malava ke tau tauʻi ʻa e ʻahiʻahí?

4 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohi ʻi hono ʻahiʻahiʻi kitautolú. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe Sīsū ʻi heʻene akoʻi hono kau muimuí ke lotu: “ʻOua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Māt. 6:13) ʻOku fehuʻia ʻe Sētane ʻa e loto-lelei ʻa e tangatá ke talangofua kia Sihova ʻi he fehangahangai mo e ʻahiʻahí. (Siope 2:​4, 5) Ka ko e meʻa fakaolí eni. Ko Sētane ʻa e tokotaha naʻe fakataueleʻi ʻe heʻene holi pē ʻaʻaná, pea naʻe ʻikai ke ne loto-lelei ke nofoʻaki faitōnunga kia Sihova. ʻOku hā mahino, ʻokú ne tui ʻoku tau tatau tofu pē mo ia, ʻa ia te tau liʻaki loto-lelei ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú. Naʻe aʻu ʻo fakakaukau ʻa Sētane ko e ʻAlo haohaoa ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ueʻia ʻe he ʻahiʻahí! (Māt. 4:​8, 9) Kae fakakaukau angé: ʻOku ʻikai moʻoni ke ʻi ai hatau mālohi ke tauʻi ʻaki ʻa e ngaahi holi fehālaakí? Mole ke mamaʻo! ʻOku tau loto-tatau mo e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne tohi: “ʻOku ou malava ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e ivi fakafou ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.”—Fil. 4:13.

5. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku falala pau ʻa Sihova ʻe lava ke tau ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí?

5 ʻI he kehe ʻaupito meia Sētané, ko Sihova ʻokú ne falala pau ʻe lava ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? Koeʻuhí naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻe ʻi ai ha fuʻu kakai lahi ʻo e kau tauhi anga-tonu te nau hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí. Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá. Ko Sihova, ʻoku ʻikai lava ke ne loí, ʻokú ne pehē ʻe i ai ha fuʻu tokolahi—ʻo ʻikai ko ha kiʻi tokosiʻi pē—te nau hū atu ki he māmani foʻoú kuo fakamaʻa kinautolu koeʻuhí kuo “fō honau ngaahi kofu tōtōlofá ʻo fakahinehina kinautolu ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí.” (Fkh. 7:​9, 13, 14) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻoku ʻikai hatau mālohi ke tauʻi ʻaki ʻetau ngaahi holi fehālaakí.

6-7. Ko e hā ʻoku loto ai ʻa Sētane ke tau ongoʻi ʻoku siva ʻetau ʻamanakí ʻi he faitau mo e ʻahiʻahí?

6 ʻOku loto ʻa Sētane ke ʻikai ngata pē ʻetau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohí ka tau toe ongoʻi ʻoku ʻikai haʻatau ʻamanaki—ʻo hangē ia ʻoku fakahalaiaʻi kitautolu ʻe Sihova koeʻuhí pē ko ʻetau maʻu ha ngaahi holi fehālaakí. Toe fakakaukau atu ki he fakaoli ʻo e meʻá ni. Ko Sētane ʻa e tokotaha ʻoku ʻikai haʻane ʻamanakí, naʻe fakamāuʻi ia ʻe Sihova ʻoku ʻikai ke ne tuha mo e moʻui taʻengatá. (Sēn. 3:15; Fkh. 20:10) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku loto ʻa Sētane ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai foki mo haʻatau ʻamanaki—koeʻuhi tautefito ʻoku tau maʻu ʻa e ʻamanaki ke maʻu ʻa e tāpuaki tofu pē kuo toʻo meiate iá. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke siva ʻetau ʻamanakí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku loto ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu, ʻo ʻikai ko hono fakahalaiaʻi kitautolu. ʻOku ʻikai “te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha ka ʻokú ne finangalo ke aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.”—2 Pita 3:9.

7 Ko hono moʻoní leva, kapau ʻoku tau tui ʻoku ʻikai ke ʻi ai hatau mālohi pe ʻikai ha toe ʻamanaki ʻi heʻetau faitau mo ʻetau ngaahi holi fehālaakí, ʻoku tau fakakaukau ai ʻo hangē ko e meʻa ʻoku loto ʻa Sētane ke tau fakakaukau ki aí. ʻI hono ʻiloʻi iá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke tuʻu maʻu ʻo fakafepakiʻi ʻa Sētané.—1 Pita 5:​8, 9.

ʻOKU ʻAI KITAUTOLU ʻE HOTAU TUʻUNGA ANGAHALAʻIÁ KE TAU ONGOʻI FĒFĒ?

8. Ko e hā ʻoku kaunga ki he angahalá, tuku kehe ʻa e ngaahi tōʻonga halá? (Saame 51:5) (Sio foki ki he “Lea mo Hono ʻUhinga.”)

8 ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki ʻe taha, tuku kehe ʻa Sētane, ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke tau ongoʻi ʻikai hatau mālohi mo ʻikai ha ʻamanaki ʻi heʻetau faitau mo e ngaahi holi fehālaakí. Ko e hā ia? Ko hotau tuʻunga angahalaʻiá, ʻa ia kuo tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá.b—Siope 14:4; lau ʻa e Saame 51:5.

9-10. (a) Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻe he tuʻunga angahalaʻiá ʻa ʻĀtama mo ʻIví? (Sio foki ki he fakatātaá.) (e) ʻOku anga-fēfē hono uesia kitautolu ʻe he tuʻunga angahalaʻiá?

9 Fakakaukau ki he anga hono uesia ʻe he tuʻunga angahalaʻiá ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Hili ʻa e talangataʻa kia Sihová, naʻá na toitoi pea feinga ke ʻufiʻufi hona sinó. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ko iá, ʻoku pehē ʻi he Insight on the Scriptures: “Ko e angahalá naʻá ne fakatupunga kinaua ke na ongoʻi halaia, loto-moʻua, ʻikai malu, fakamāʻia.” Naʻe hangē ia naʻe lokaʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi loto ʻi ha fale naʻe loki pē ʻe fā. Naʻe lava ke fehūʻaki ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ʻū lokí, ka naʻe ʻikai lava ke na hū ki tuʻa mei he falé. Naʻe ʻikai lava ke na hao mei hona tuʻunga angahalaʻiá.

10 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau ʻi he tuʻunga tatau tofu pē mo ia naʻe ʻi ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví. Ko e huhuʻí—ʻa ia ʻoku ʻikai kaunga ki he ʻuluaki ongo meʻá—ʻe lava ke ne fakamaʻa kitautolu mei he angahalá pea ʻomai ha konisēnisi maʻa. (1 Kol. 6:11) Neongo ia, ʻoku tau maʻu tukufakaholo ha tuʻunga angahalaʻia. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ʻaupito ha ofo ʻi heʻetau hokosia foki ha ongoʻi halaia, loto-moʻua, ʻikai malu mo fakamāʻia. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e angahalá ʻoku hokohoko atu ʻene puketuʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea kuo hoko moʻoni ia ʻo “aʻu foki ki he faʻahinga [kuo] ʻikai te nau fai ʻa e angahala tatau mo ia naʻe fai ʻe ʻĀtamá.” (Loma 5:14) Neongo ʻa e hā ngali fakalotosiʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne ʻai ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohi pea ʻikai ha ʻamanaki. ʻE lava ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei ko iá. Anga-fēfē?

Ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻokú na mavahe mei he ngoue ʻo ʻĪteni ʻi he fakamāʻia, ʻokú na teunga kiliʻimanu.

Ko e angahalá naʻá ne fakatupunga ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke na ongoʻi halaia, loto-moʻua, ʻikai malu mo fakamāʻia (Sio ki he palakalafi 9)


11. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mālohí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (Loma 6:12)

11 ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai hatau mālohí—ʻo hangē heʻikai lava ke tau faitau lavameʻa mo ʻetau ngaahi holi fehālaakí—ʻe lava ke tau vakai ki ai ʻo hangē ko hotau tuʻunga angahalaʻiá ia ʻoku “lea mai,” pea ʻoku ʻikai totonu ke tau fanongo ki ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau tuku ʻa e angahalá ke hokohoko atu “ʻene pule ko e tuʻi” ʻiate kitautolú. (Lau ʻa e Loma 6:12.) ʻOku ʻuhinga ení ʻe lava ke tau fili ke ʻoua ʻe fakatōliʻa ʻa e ngaahi holi fehālaakí. (Kal. 5:16) ʻOku falala pau ʻa Sihova ʻe lava ke tau talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí; he ka ne ʻikai ia, heʻikai ke ne fiemaʻu ke tau fai pehē. (Teu. 30:​11-14; Loma 6:6; 1 Tes. 4:3) ʻOku hā mahino, ʻoku tau maʻu ha mālohi ke tauʻi ʻaki ʻa e ngaahi holi fehālaakí.

12. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai ki he ongoʻi ʻikai ha ʻamanakí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

12 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ha ʻamanaki—ʻo hangē ia ʻoku fakahalaiaʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau maʻu pē ʻa e ngaahi holi fehālaakí—ʻe lava ke tau vakai ki ai ko hotau tuʻunga angahalaʻiá ia ʻoku “lea mai,” pea ʻoku ʻikai totonu ia ke tau fanongo ki ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku mahinoʻi ʻe Sihova hotau tuʻunga angahalaʻiá. (Saame 103:​13, 14) ʻOkú ne “ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” fekauʻaki mo kitautolu, ʻo kau ai ʻa e ngaahi founga kehekehe kuo tākiekina ai ʻe hotau tuʻunga angahalaʻiá ʻetau ngaahi hehema fehālaakí. (1 Sio. 3:​19, 20) Kapau heʻikai ke tau ʻulutukua ki heʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá ʻaki hono fakahoko ʻa e ngaahi holi fehālaakí, ʻe lava ke tau maʻu ha tuʻunga maʻa ʻi he ʻao ʻo Sihová. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi iá?

13-14. ʻOku ʻuhinga ʻa hono maʻu pē ʻa e ngaahi holi fehālaakí kuo ʻikai ke tau lavameʻa? Fakamatalaʻi.

13 ʻOku fakafaikehekeheʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e tōʻongaʻaki ʻa e meʻa ʻoku halá (ʻa ia ʻe lava ke tau puleʻi) mo e holi ki he meʻa ʻoku halá (ʻa ia ʻe malanga fakafokifā hake nai). Ko e fakatātaá, ko e niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiane ʻi Kolinitō ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá ki muʻa. Naʻe tohi ʻe Paula: “Naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu.” Naʻe ʻuhinga ení naʻe ʻikai ʻaupito ke nau toe maʻu ha faʻahinga holi ke fakahoko ʻa e tōʻonga fakasōtomá? Heʻikai ʻuhinga lelei ia ke tau tui pehē, koeʻuhí ko e ngaahi holi peheé ʻoku faʻa faiaka loloto ia. Ka ko e kau Kalisitiane naʻa nau ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea fakaʻehiʻehi mei hono fakatōliʻa ʻenau ngaahi holí naʻa nau hoko ʻo fakahōifua kia Sihova. Naʻá ne vakai “kuo fakamaʻa” kinautolu. (1 Kol. 6:​9-11) ʻE lava ke hoko ʻa e meʻa tatau kiate koe.

14 Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi holi fehālaaki ʻokú ke fāinga mo iá, ʻe lava ke ke lavameʻa ʻi hono ikuʻi iá. Neongo kapau heʻikai lava ke ke toʻo ʻosi kinautolu, ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá pea fakaʻehiʻehi mei hono “fakahoko ʻa e fiemaʻu ʻa e kakanó mo [hoʻo] ngaahi fakakaukaú.” (ʻEf. 2:3) ʻE lava fēfē ke ke fai ia pea hoko ai ʻo ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí?

FOUNGA KE IKUNA AÍ

15. Kapau ʻoku tau loto ke ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí, ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau faitotonu kiate kitautolu tonú?

15 Ke ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí, ʻe fiemaʻu ke ke faitotonu kiate koe fekauʻaki mo ho ngaahi vaivaiʻangá. Tokanga ke ʻoua te ke kākaaʻi koe ʻaki “ʻa e ngaahi fakaʻuhinga loí.” (Sēm. 1:22) Ko hono fakasiʻia ʻa e palopalemá—ʻaki ʻa e fakaʻuhinga ʻo pehē, ‘ʻOku lahi ange ʻa e inu ʻa e niʻihi kehé ʻiate au,’ pe ʻaki hono tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ki ai, ‘Naʻe ʻikai mei fakataueleʻi au ke sio ʻi he ʻata fakalieliá kapau naʻe fakahāhā mai ʻe hoku uaifí ha anga-ʻofa lahi ange’—te ne ʻai pē ke faingofua ange kiate koe ke tō ʻi he fakatauelé. Ko ia ʻoua ʻe feinga ke fakatonuhiaʻi ha ʻalunga hala, naʻa mo e ʻi hoʻo fakakaukaú. Fua pē ʻa e nunuʻa hoʻo filí.—Kal. 6:7.

16. ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi ʻa hoʻo fakapapau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

16 Tuku kehe ʻa e hoko ʻo faitotonu kiate koe fekauʻaki mo ho ngaahi vaivaiʻangá, ʻe fiemaʻu ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo fakapapau ke ʻoua ʻe ʻulutukua ki aí. (1 Kol. 9:​26, 27; 1 Tes. 4:4; 1 Pita 1:​15, 16) Feinga ke ʻiloʻi ʻa e meʻa mo e taimi ʻokú ne ʻai koe ke ke tuʻu laveangofua taha aí. Mahalo ko ha faʻahinga ʻahiʻahi pau pe ko ha taimi pau ʻo e ʻahó ʻa ia ʻoku ngalingali ange ʻe fakataueleʻi ai koe. Ko e fakatātaá, ʻokú ke tuʻu laveangofua ange ʻi he taimi ʻokú ke helaʻia aí pe ʻi he fuoloa ʻa e poʻulí? Tomuʻa fakakaukau ki he ʻahiʻahí, pea fakakaukau ki he founga te ke tali ai ki aí. Ko e taimi lelei taha ke fai ai ení ko e ki muʻa ke hoko ʻa e ʻahiʻahí.—Pal. 22:3.

17. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosifá? (Sēnesi 39:​7-9) (Sio foki ki he fakatātaá.)

17 Fakakaukau ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Siosifa ʻi he taimi naʻe feinga ai ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi iá. Ko ʻene talitekeʻi ʻa e fakatauele ko iá naʻe vave mo papau. (Lau ʻa e Sēnesi 39:​7-9.) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai aí? Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻa e anga tofu pē ʻo ʻene ongoʻi fekauʻaki mo hono ʻave ʻa e uaifi ʻo ha tangata kehe ki muʻa ke feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke fakataueleʻi iá. ʻI he founga tatau, ʻe lava ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo fakapapau ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ki muʻa ke hoko mai ha tuʻunga fakatauele. ʻI he founga ko iá, ʻi hono fakataueleʻi koé, ʻe faingofua ange kiate koe ke ke fakahoko ʻa e fili kuó ke fakapapauʻi ke faí.

Fakatātā: 1. Ko Siosifa ʻokú ne hola mei he uaifi ʻo Pōtifá ʻi heʻene puke hono kofú. 2. Ko ha kiʻi tokoua taʻu hongofulu tupu ʻokú ne talitekeʻi ʻa e fakamalinga ʻa ha taʻahine ʻi he ʻapiakó.

Talitekeʻi ʻa e fakatauelé ʻi he taimi pē ko iá, ʻo hangē ko Siosifá! (Sio ki he palakalafi 17)


“HANGANAKI SIVIʻI”

18. ʻE lava fēfē ke ke ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí? (2 Kolinitō 13:5)

18 Ke ikuna ʻi he faitau mo e ngaahi holi fehālaakí, ʻe fiemaʻu ke ke “hanganaki siviʻi” koe—ʻa ia, ko e hanganaki vakaiʻi maʻu pē koe ke sio ki hoʻo fakalakalaká. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:5.) Mei he taimi ki he taimi, sivisiviʻi hoʻo fakakaukaú mo e tōʻongá pea fai ʻa e ngaahi feʻunuʻaki ʻo ka fiemaʻu. Ko e fakatātaá, naʻa mo e ʻi he taimi ʻokú ke lavameʻa ai ʻi hono talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ʻe lava ke ke ʻeke hifo: ‘Ko e hā hono fuoloa peá u toki lea ʻikaí?’ Kapau ʻokú ke fakatokangaʻi naʻá ke tautoloi, ʻoua ʻe fakahalaiaʻi koé. ʻI hono kehé, fou ʻi he ngaahi sitepu ke fakaivimālohiʻi hoʻo malava ke maluʻi koé. ʻEke hifo kiate koe ʻa e fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻE lava ke u fakasiʻisiʻi ʻa e taimi ʻoku ou tatali ai ki muʻa ke toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetāú? ʻOku ʻai ʻe he fakafiefia ʻoku ou filí ke faingataʻa ange kiate au ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí? ʻOku ou hanga kehe mei he ngaahi ʻata taʻetāú ʻi he taimi pē ko iá? ʻOku ou mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko maʻu pē ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ko e meʻa lelei tahá naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke u ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá?’—Saame 101:3.

19. ʻE lava fēfē nai ke ʻai ʻe he fanga kiʻi fili taʻefakapotopotó ke faingataʻa ange kiate kitautolu ke tauʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí?

19 ʻOku totonu foki ke ke fakaʻehiʻehi mei he kumi kalofangá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e lotó ʻoku kākā ange ia ʻi ha toe meʻa pea ʻoku holiholivale.” (Sel. 17:9) Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻokú ne fakatupunga “ʻa e ngaahi fakaʻuhinga fulikivanu.” (Māt. 15:19) Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha kuó ne taʻofi ʻene sio ʻi he ʻata fakalieliá te ne fakakaukau nai hili ha vahaʻa taimi ʻoku “malu” ke sio ki he ngaahi tā ʻokú ne langaʻi ʻa e holi fakaefehokotaki fakasinó koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau mātuʻaki taʻevala. Pe te ne fakaʻuhinga nai, ‘ʻOku ʻikai ke hala ia ke fakaʻānaua ki he ngaahi holi taʻetāú ko e koloá pē ke ʻoua te u fakahoko ia.’ ʻI ha ʻuhinga, ko e loto kākā ʻo e tokotaha ko iá ʻokú ne “tomuʻa fai ha faʻufaʻu ke fai ʻa e ngaahi holi ʻo e kakanó.” (Loma 13:14) ʻE lava fēfē ke ke fakaʻehiʻehi mei hono fai iá? Hoko ʻo lāuʻilo pea fakaʻehiʻehi mei hono fai ʻa e fanga kiʻi fili taʻefakapotopoto ʻa ia ʻe taki atu koe ke fai ʻa e ngaahi fili lalahi taʻefakapotopoto, hangē ko e ʻulutukua ki he faihalá.c Talitekeʻi foki ha faʻahinga fakakaukau pe “ngaahi fakaʻuhinga fulikivanu,” ʻa ia ʻokú ne fakatonuhiaʻi ʻa e tōʻonga halá.

20. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku tau maʻu ki he kahaʻú, pea ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻu he taimi ní?

20 Hangē ko ia kuo tau akó, fakafou ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Pehē foki, mālō ki heʻene mēsí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú. He fakafiemālie ē ke tauhi kia Sihova mo ha ʻatamai mo ha loto ʻoku maʻa! Ka ʻi he teʻeki ke aʻu ki he taimi ko iá, ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi mo ha ʻamanaki ke faitau mo e ngaahi holi fehālaakí. ʻI hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feingá, ʻe lava ke tau ikuna!

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke faitau mo e ongoʻi ʻikai ha mālohí mo e ʻikai ha ʻamanakí?

  • ʻE lava fēfē ke tau taʻofi ʻa e angahalá mei heʻene “pule ko e tuʻi” ʻiate kitautolú?

  • ʻE lava fēfē ke tau “hanganaki siviʻi” kitautolu?

HIVA 122 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!

a ʻOku liliu ʻi he International Standard Version ʻa e veesi ko iá: “ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe aʻu mai kiate kimoutolu ʻa ia ʻoku anga-kehe ki he faʻahinga ʻo e tangatá.”

b LEA MO HONO ʻUHINGA: ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “angahala” ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki ha tōʻonga, hangē ko e kaihaʻa, tono pe fakapō. (ʻEki. 20:​13-15; 1 Kol. 6:18) Neongo ia, ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu ʻe niʻihi, ko e “angahalá” ʻoku ʻuhinga ia ki ha tuʻunga naʻa tau maʻu tukufakaholo mei hono fanauʻí, neongo naʻe teʻeki ke tau fakahoko ha angahala.

c Fakatokangaʻi ko e kiʻi talavou ʻoku hā ʻi he Palōveepi 7:​7-23 naʻá ne fai ʻa e fanga kiʻi fili taʻefakapotopoto ki muʻa ke ne fai ʻa e fili lahi taʻefakapotopoto ʻo e tō ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Toʻohemá: Lolotonga ʻa e tangutu ʻi ha fale kofi, ko ha tokoua kei siʻi ʻokú ne fakatokangaʻi atu ha ongo tangata ʻokú na fefakahāhāʻaki ʻa e ʻofá. Toʻomataʻu: Ko ha tuofefine ʻokú ne fakatokangaʻi ha ongo meʻa ʻokú na ifi.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share