Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?
Tali ʻa e Tohi Tapú
ʻOku fakamatalaʻi ʻi he tohi Fakahaá ha “fuʻu fefine feʻauaki” ʻa ia ko hono hingoá, “ko ha misiteli: ‘Ko Pāpilone ko e Lahi.’” (Fakahā 17:1, 3, 5) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fefine ko ení ʻa e kotoa ʻo e ngaahi lotu loi ʻi he māmaní ʻa ia kuo nau “fetongi ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e loí.”a (Loma 1:25) Neongo ʻa e kehekehe ʻa e ngaahi lotu ko ení ka ʻoku nau faitatau kotoa ʻi hono tohoakiʻi mamaʻo ʻa e kakaí mei he lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻa Sihova.—Teutalōnome 4:35.
Ngaahi Meʻa ʻe ʻIloʻiʻaki ʻa Pāpilone ko e Lahí
Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga. Ko e tohi Fakahaá ʻoku ʻomai ia fakafou “ʻi ha ngaahi fakaʻilonga,” ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga kae ʻikai ko ha fefine moʻoni. (Fakahā 1:1) Tānaki atu ki aí, ʻokú ne “tangutu ʻi he ngaahi vai lahí” ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e “ngaahi kakai mo e ngaahi matakali mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea.” (Fakahā 17:1, 15) Ko ha fefine moʻoni heʻikai lava ke ne fai eni.
Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha kautaha fakamāmani lahi. ʻOku ui ia ko e “fuʻu kolo lahi ʻa ia ʻokú ne maʻu ha puleʻanga ʻoku pule ki he ngaahi tuʻi ʻo e māmaní.” (Fakahā 17:18) Ko ia ai, ʻokú ne faitākiekina lahi ʻa e māmaní.
Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha kautaha fakalotu, kae ʻikai ko ha kautaha fakapolitikale pe fakakomēsiale. Ko Pāpilone ʻo e kuonga muʻá ko ha kolo ia naʻe ʻiloa ʻi heʻenau lotu tōtuʻa ki he ngaahi meʻa fakafaʻahikehé pea mo e “faifakalouʻakau lahí” mo e “ngaahi faimaná.” (ʻAisea 47:1, 12, 13; Selemaia 50:1, 2, 38) Ko hono moʻoní, ko e kakai ʻo e koló naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e lotu loí ʻo fakafepaki ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. (Sēnesi 10:8, 9; 11:2-4, 8) Ko e kau pule ʻo Pāpiloné naʻa nau fuʻu pōlepole ʻo hakeakiʻi kinautolu ʻo māʻolunga ange ia ʻia Sihova mo ʻene lotú. (ʻAisea 14:4, 13, 14; Taniela 5:2-4, 23) Pehē foki, ko Pāpilone ko e Lahí ʻoku ʻiloa ki heʻene “ngaahi ngāue fakafaʻahikehé.” ʻOku fakahaaʻi ai ia ko ha kautaha fakalotu.—Fakahā 18:23.
Ko Pāpilone ko e Lahí ʻoku ʻikai ko ha kautaha fakapolitikale koeʻuhí ko e “ngaahi tuʻi ʻo e māmaní” te nau tangi ʻi hono fakaʻauha iá. (Fakahā 17:1, 2; 18:9) Pea ʻoku ʻikai ko ha kautaha fakakomēsiale koeʻuhí he ʻoku fakafaikehekeheʻi ia ʻe he Tohi Tapú mei he “kau mēsianiti ʻo e māmaní.”—Fakahā 18:11, 15.
Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga feʻungamālie ia ʻo e lotu loí. ʻI he ʻikai ke ne akoʻi ʻa e kakaí ki he founga ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtua moʻoni ko Sihová, ko e lotu loí ʻokú ne mātuʻaki tohoakiʻi ʻa e kakaí ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. ʻOku ui eni ʻe he Tohi Tapú ko ha “faifeʻauaki fakalaumālie.” (Livitiko 20:6; ʻEkisoto 34:15, 16) ʻOku lahi ʻa e ngaahi lotu loi ʻoku nau kei hokohoko atu pē ʻi hono akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline mei Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻo kau ai ʻa e tolu-tahaʻi-ʻotuá, ko e laumālie taʻefaʻamaté mo hono ngāueʻaki ʻo e ʻīmisí ʻi he lotú. Ko e ngaahi lotu ko ení ʻoku nau tuifio ʻenau lotú fakataha mo e ʻofa ki he māmaní. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he faʻahinga taʻefaitōnunga ko ení ko ha tono fakalaumālie.—Sēmisi 4:4.
Ko e tuʻumālie ʻa e ngaahi lotu loí pea fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ʻoku feʻungamālie ia mo e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko Pāpilone ko e Lahi ʻokú ne “kofu lanu vāleti mo kula ʻahoʻaho” pea “teu ʻaki ʻa e koula mo e ngaahi maka mahuʻinga mo e ngaahi mataʻitofe.” (Fakahā 17:4) Ko Pāpilone ko e Lahí ko e matavai ia ʻo e “ngaahi meʻa fakalielia ʻo e māmaní,” pea ko ʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi tōʻongá ʻoku mātuʻaki taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 17:5) ʻOku faʻuʻaki ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e lotu loí ʻa e “ngaahi kakai mo e ngaahi matakali mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea” ʻoku nau poupouʻi ʻa Pāpilone ko e Lahi.—Fakahā 17:15.
Photograph taken by courtesy of the British Museum
Ko e maka fakamanatu ʻo Tuʻi Nāponitusi ʻo Pāpiloné fakataha mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi toluʻi-ʻotuá ko Sini, ʻIsitā, mo Sāmesi
ʻOku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa Pāpilone ko e Lahi ki he mate ʻa e “faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.” (Fakahā 18:24) ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo fakatupunga ʻe he lotu loí ʻa e ngaahi taú, tautoitoí pea taʻemalava foki ke nau akoʻi ʻa e kakaí ki he moʻoni fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtua ʻo e ʻofá. (1 Sione 4:8) Ko e taʻelavameʻa ko ení ʻoku iku atu ia ki he lingitoto taʻefaʻalaua.
ʻOku anga-fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki Pāpilone ko e Lahí?
ʻI he vakai ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi angahala ʻa Pāpilone ko e Lahí kuo fokotuʻuna ia ʻo aʻu hake ki he langí. (Fakahā 18:4, 5) ʻOku houhau ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu loí koeʻuhi ko ʻene fakafofongahalaʻi ia mo ngaohikoviʻi hono kau muimuí.
Ko e hā ʻe hoko ki Pāpilone ko e Lahí?
ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú “kuo fanongonongo ʻe he ʻOtuá ʻene fakamaau” ki Pāpilone ko e Lahí. (Fakahā 18:20) ʻI ha lea fakaefakatātā, ʻoku tomuʻa tala ai ʻe he Tohi Tapú ʻe fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu loi kotoa pē. (Fakahā 18:8) Te ne fakalotoʻi ʻa e manu fekai lanu kula ʻahoʻahó—ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kautaha fakapolitikale mālohi tahá—ke ne hanga ʻo fakaʻauha ʻosi ʻa e lotu loí. (Fakahā 17:16, 17) “ʻE makimo pehē pē ʻa hono lī hifo ʻo Pāpilone ko e fuʻu kolo lahí, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ʻiloa ia.” (Fakahā 18:21) ʻI ha ʻuhinga lelei, ko kinautolu ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau “hū ki tuʻa mei honau lotolotongá,” pea fakamavaheʻi kinautolu mei he lotu loí.—2 Kolinitō 6:14-17.
a Sio ki he kupu “ʻE Lava Fēfē Ke U ʻIlo ʻa e Lotu Moʻoní?”