LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • ijwbq kupu 94
  • Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?
  • Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tali ʻa e Tohi Tapú
  • ʻOku anga-fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki Pāpilone ko e Lahí?
  • Ko e hā ʻe hoko ki Pāpilone ko e Lahí?
  • Ko Hono ʻIloʻi ʻo “Babilone koe Lahi”
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Fakamamaʻo mei he Lotu Loí!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
ijwbq kupu 94
ʻOku fakatātāʻi ʻa Pāpilone ko e Lahi ki ha fuʻu fefine feʻauaki ʻokú ne kofu vāleti mo kula ʻahoʻaho, ʻokú ne fāʻofua ki ha tuʻi. ʻI mui aí, ko ha taki lotu ʻokú ne fakanofo kalauni ha tuʻi.

Ko e Hā ʻa e Pāpilone ko e Lahi?

Tali ʻa e Tohi Tapú

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he tohi Fakahaá ha “fuʻu fefine feʻauaki” ʻa ia ko hono hingoá, “ko ha misiteli: ‘Ko Pāpilone ko e Lahi.’” (Fakahā 17:1, 3, 5) ʻOku fakafofongaʻi ʻe he fefine ko ení ʻa e kotoa ʻo e ngaahi lotu loi ʻi he māmaní ʻa ia kuo nau “fetongi ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e loí.”a (Loma 1:25) Neongo ʻa e kehekehe ʻa e ngaahi lotu ko ení ka ʻoku nau faitatau kotoa ʻi hono tohoakiʻi mamaʻo ʻa e kakaí mei he lotu ki he ʻOtua moʻoní ʻa Sihova.​—Teutalōnome 4:35.

Ngaahi Meʻa ʻe ʻIloʻiʻaki ʻa Pāpilone ko e Lahí

  1. Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga. Ko e tohi Fakahaá ʻoku ʻomai ia fakafou “ʻi ha ngaahi fakaʻilonga,” ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga kae ʻikai ko ha fefine moʻoni. (Fakahā 1:1) Tānaki atu ki aí, ʻokú ne “tangutu ʻi he ngaahi vai lahí” ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e “ngaahi kakai mo e ngaahi matakali mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea.” (Fakahā 17:1, 15) Ko ha fefine moʻoni heʻikai lava ke ne fai eni.

  2. Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha kautaha fakamāmani lahi. ʻOku ui ia ko e “fuʻu kolo lahi ʻa ia ʻokú ne maʻu ha puleʻanga ʻoku pule ki he ngaahi tuʻi ʻo e māmaní.” (Fakahā 17:18) Ko ia ai, ʻokú ne faitākiekina lahi ʻa e māmaní.

  3. Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha kautaha fakalotu, kae ʻikai ko ha kautaha fakapolitikale pe fakakomēsiale. Ko Pāpilone ʻo e kuonga muʻá ko ha kolo ia naʻe ʻiloa ʻi heʻenau lotu tōtuʻa ki he ngaahi meʻa fakafaʻahikehé pea mo e “faifakalouʻakau lahí” mo e “ngaahi faimaná.” (ʻAisea 47:1, 12, 13; Selemaia 50:1, 2, 38) Ko hono moʻoní, ko e kakai ʻo e koló naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e lotu loí ʻo fakafepaki ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova. (Sēnesi 10:8, 9; 11:2-4, 8) Ko e kau pule ʻo Pāpiloné naʻa nau fuʻu pōlepole ʻo hakeakiʻi kinautolu ʻo māʻolunga ange ia ʻia Sihova mo ʻene lotú. (ʻAisea 14:4, 13, 14; Taniela 5:2-4, 23) Pehē foki, ko Pāpilone ko e Lahí ʻoku ʻiloa ki heʻene “ngaahi ngāue fakafaʻahikehé.” ʻOku fakahaaʻi ai ia ko ha kautaha fakalotu.​—Fakahā 18:23.

    Ko Pāpilone ko e Lahí ʻoku ʻikai ko ha kautaha fakapolitikale koeʻuhí ko e “ngaahi tuʻi ʻo e māmaní” te nau tangi ʻi hono fakaʻauha iá. (Fakahā 17:1, 2; 18:9) Pea ʻoku ʻikai ko ha kautaha fakakomēsiale koeʻuhí he ʻoku fakafaikehekeheʻi ia ʻe he Tohi Tapú mei he “kau mēsianiti ʻo e māmaní.”​—Fakahā 18:11, 15.

  4. Photograph taken by courtesy of the British Museum

    Ko e maka fakamanatu ʻo Tuʻi Nāponitusi ʻo Pāpiloné fakataha mo e ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi toluʻi-ʻotuá ko Sini, ʻIsitā, mo Sāmesi

  5. Ko Pāpilone ko e Lahí ko ha fakaʻilonga feʻungamālie ia ʻo e lotu loí. ʻI he ʻikai ke ne akoʻi ʻa e kakaí ki he founga ke ʻunuʻunu ofi ai ki he ʻOtua moʻoni ko Sihová, ko e lotu loí ʻokú ne mātuʻaki tohoakiʻi ʻa e kakaí ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. ʻOku ui eni ʻe he Tohi Tapú ko ha “faifeʻauaki fakalaumālie.” (Livitiko 20:6; ʻEkisoto 34:15, 16) ʻOku lahi ʻa e ngaahi lotu loi ʻoku nau kei hokohoko atu pē ʻi hono akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline mei Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻo kau ai ʻa e tolu-tahaʻi-ʻotuá, ko e laumālie taʻefaʻamaté mo hono ngāueʻaki ʻo e ʻīmisí ʻi he lotú. Ko e ngaahi lotu ko ení ʻoku nau tuifio ʻenau lotú fakataha mo e ʻofa ki he māmaní. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he faʻahinga taʻefaitōnunga ko ení ko ha tono fakalaumālie.​—Sēmisi 4:4.

    Ko e tuʻumālie ʻa e ngaahi lotu loí pea fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ʻoku feʻungamālie ia mo e meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ko Pāpilone ko e Lahi ʻokú ne “kofu lanu vāleti mo kula ʻahoʻaho” pea “teu ʻaki ʻa e koula mo e ngaahi maka mahuʻinga mo e ngaahi mataʻitofe.” (Fakahā 17:4) Ko Pāpilone ko e Lahí ko e matavai ia ʻo e “ngaahi meʻa fakalielia ʻo e māmaní,” pea ko ʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi tōʻongá ʻoku mātuʻaki taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá. (Fakahā 17:5) ʻOku faʻuʻaki ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e lotu loí ʻa e “ngaahi kakai mo e ngaahi matakali mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi lea” ʻoku nau poupouʻi ʻa Pāpilone ko e Lahi.​—Fakahā 17:15.

ʻOku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa Pāpilone ko e Lahi ki he mate ʻa e “faʻahinga kotoa kuo tāmateʻi ʻi he māmaní.” (Fakahā 18:24) ʻI he faai mai ʻa e hisitōliá, kuo fakatupunga ʻe he lotu loí ʻa e ngaahi taú, tautoitoí pea taʻemalava foki ke nau akoʻi ʻa e kakaí ki he moʻoni fekauʻaki mo Sihova ko e ʻOtua ʻo e ʻofá. (1 Sione 4:8) Ko e taʻelavameʻa ko ení ʻoku iku atu ia ki he lingitoto taʻefaʻalaua.

Fakatātā: Ko ha fuʻu fale lotu mo ha temipale lotu Puta ʻoku kāpui ai ʻa e ngaahi founga kuo pouaki ai ʻe he lotu loí ʻa e taú ʻi he faai mai ʻa e taimí. 1. Ko e Ngaahi Kalusetí. 2. Tau I ʻa Māmaní. 3. Ko ha faifekau ʻOfotokisī ʻokú ne tāpuakiʻi ha sōtia. 4. Ko ha faifekau ʻAfilika ʻokú ne poupouʻi ʻa e tau fakamatakalí. 5. Ko ha kau sōtia Siapani ʻoku nau lotu ki he ʻemipolá.

ʻOku anga-fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki Pāpilone ko e Lahí?

ʻI he vakai ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi angahala ʻa Pāpilone ko e Lahí kuo fokotuʻuna ia ʻo aʻu hake ki he langí. (Fakahā 18:4, 5) ʻOku houhau ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu loí koeʻuhi ko ʻene fakafofongahalaʻi ia mo ngaohikoviʻi hono kau muimuí.

Ko e hā ʻe hoko ki Pāpilone ko e Lahí?

ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú “kuo fanongonongo ʻe he ʻOtuá ʻene fakamaau” ki Pāpilone ko e Lahí. (Fakahā 18:20) ʻI ha lea fakaefakatātā, ʻoku tomuʻa tala ai ʻe he Tohi Tapú ʻe fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu loi kotoa pē. (Fakahā 18:8) Te ne fakalotoʻi ʻa e manu fekai lanu kula ʻahoʻahó​—ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kautaha fakapolitikale mālohi tahá​—ke ne hanga ʻo fakaʻauha ʻosi ʻa e lotu loí. (Fakahā 17:16, 17) “ʻE makimo pehē pē ʻa hono lī hifo ʻo Pāpilone ko e fuʻu kolo lahí, pea ʻe ʻikai ʻaupito ke toe ʻiloa ia.” (Fakahā 18:21) ʻI ha ʻuhinga lelei, ko kinautolu ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau “hū ki tuʻa mei honau lotolotongá,” pea fakamavaheʻi kinautolu mei he lotu loí.​—2 Kolinitō 6:14-17.

a Sio ki he kupu “ʻE Lava Fēfē Ke U ʻIlo ʻa e Lotu Moʻoní?”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share