TOKONI KI HE FĀMILÍ | NOFO MALÍ
Founga ke Tauhi Ai ʻa e Tekinolosiá ʻi Hono Tuʻunga Totonú
Ko hono ngāueʻaki ʻo e tekinolosiá ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi hoʻo nofo malí pe fakavaivaiʻi ia. ʻOku anga-fēfē ʻene uesia hoʻo nofo malí?
Meʻa ʻoku totonu ke ke ʻiló
Ko hono ngāueʻaki fakapotopoto ʻo e tekinolosiá ʻe lava ke ʻaonga ia ʻi he nofo malí. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi husepāniti mo e ngaahi uaifi ʻe niʻihi ʻokú na ngāueʻaki ia ke fetuʻutaki he lolotonga ʻa e ʻahó ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke na nofo fakataha aí.
“Ko ha kiʻi pōpoaki faingofua ʻo pehē ‘ʻOku ou ʻofa atu’ pe ‘ʻOku ou fakakaukau atu kiate koe’ ʻe lava ke ne ʻai kimoua ke mo toe vāofi ange.”—Jonathan.
Ko hono ngāueʻaki taʻefakapotopoto ʻa e tekinolosiá ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻa e nofo malí. Ko e fakatātaá, ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki maʻu pē ʻenau ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká, ʻo siʻisiʻi leva ai ʻa e taimi mo e tokanga ʻoku nau ʻoange ki honau hoá.
“ʻOku ou tui ne ʻi ai e ngaahi taimi naʻe fie talanoa mai ai hoku husepānití ka koeʻuhí naʻá ku moʻua he lomi telefoní.”—Julissa.
ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻe lava ke nau fetalanoaʻaki lelei mo honau ngaahi hoá mo ngāueʻaki ʻa e telefoní ʻi he taimi tatau. Fakatatau ki he sōsiolosia ko Sherry Turkle, “ko e feinga ke fai ha ngāue ʻe ua pea lahi ange ʻi he taimi tataú ʻoku taʻemalava ia.” Neongo ʻoku fakakaukau ʻa e kakaí ko e malava ke fakahoko ha ngāue lahi ange ʻi he taimi tataú ko ha meʻa lelei ia, ka ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. ʻOkú ne pehē, ʻi he tuʻunga moʻoní “ko e lahi ange ʻa e ngāue ʻoku tau fakahoko ʻi ha taimi tatau, ko e kovi ange ia ʻetau fakahoko iá.”a
“Ko ha taimi fakafiefia ia ʻa e fetalanoaʻaki mo hoku husepānití ʻi he taimi pē ʻoku ʻikai ke ne toe fai ai ha ngāue kehé. Ko hono fai ha ngāue kehe lolotonga ʻema talanoá ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻokú ne fiefia ange ia he ngāueʻaki ʻene telefoní.”—Sarah.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Ko e founga ho ngāueʻaki ʻa e tekinolosiá ʻe lava ke tokoni pe ʻe lava ke fakatupu maumau ki hoʻo nofo malí.
Meʻa ʻe lava ke ke faí
Fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.” (Filipai 1:10) ʻEke hifo, ‘ʻOkú ma fakamoleki mo hoku hoá ʻa e taimi ʻi heʻema telefoní ʻa ia naʻe totonu ke ma ngāueʻaki kiate kimaua pē?’
“Ko e meʻa fakamamahi ia ʻa e sio ki ha tangata mo ha fefine ʻokú na ngāueʻaki ʻa e telefoní lolotonga ia ʻena kai ʻi ha falekai—ʻokú na tokangataha pē ki heʻena telefoní. ʻOku ʻikai ke tau loto ke hoko ʻo pōpula ki he tekinolosiá pea ngalo ʻa e meʻa mahuʻinga tahá—ko hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé.”—Matthew.
Fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mou mātuʻaki tokanga maʻu pē ki he anga hoʻomou laká ke ʻoua ʻe hoko ko e faʻahinga taʻefakapotopoto kae hoko ko e faʻahinga ʻoku fakapotopoto, ʻo ngāue lelei taha ʻaki ho taimí.” (ʻEfesō 5:15, 16) ʻEke hifo, ‘ʻE lava ke u vaheʻi ha taimi pau ke lau mo tali ai ʻa e ngaahi pōpoaki ʻikai fakavavevavé kae ʻikai ko hono tali fakavave ʻa e ngaahi pōpoaki kotoa ʻoku ʻomaí ʻi he taimi pē ko iá?’
“Naʻá ku ʻiloʻi naʻe tokoni ʻa hono seti ʻa e telefoní ke ʻoua ʻe tatangí pea toki tali leva ʻa e ngaahi pōpoakí ʻi ha taimi faingamālie ange. ʻOku tātaitaha ke tā mai ha taha pe ʻomai ha pōpoaki pe ko ha ʻīmeili fakavavevave ʻoku fiemaʻu ke tali ʻi he taimi pē ko iá.”—Jonathan.
Kapau ʻe malava, tuku pē ʻa e ngāué he ngāueʻangá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku ʻi ai ha taimi ki he meʻa kotoa pē.” (Tangata Malanga 3:1) ʻEke hifo ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: ‘ʻOku uesia ʻe heʻeku ngāué ʻa hoku taimi mo hoku fāmilí fakafou ʻi hono ngāueʻaki ʻa e telefoní? Kapau ko ia, ʻoku anga-fēfē uesia heni ʻeku nofo malí? Ko e hā ʻe leaʻaki ʻe hoku hoá?’
“Koeʻuhi ko e tekinolosiá, ʻokú ma maʻu ʻa e malava ke ngāue ʻi ha faʻahinga taimi pē. Naʻe fiemaʻu ke u fai ha feinga makehe ke fakaʻehiʻehi mei hono toutou vakaiʻi ʻeku telefoní mo fai ha meʻa fakangāue lolotonga hoku taimi mo hoku uaifí.”—Matthew.
Lāulea mo ho hoá ki hono ngāueʻaki ʻa e tekinolosiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne hanganaki kumi, ʻo ʻikai ki he lelei pē ʻaʻaná, ka ki he lelei ʻa e tokotaha kehé.” (1 Kolinitō 10:24) Talanoa mo ho hoá ki he founga hoʻomo ngāueʻaki ʻa e tekinolosiá mo e ngaahi liliu ʻoku totonu ke faí, kapau ʻoku fiemaʻu. ʻE lava ke ke ngāueʻaki ʻa e tokoni ki ha fetalanoaʻaki ʻi he kupu ko ení ke kamata.
“Ko au mo hoku husepānití ʻokú ma fefaitotonuʻaki ʻaupito pea ʻokú ma fetalanoaʻaki kapau ʻoku ngāueʻaki ʻo fuʻu lahi ʻe he tokotaha ʻe tahá ʻa e telefoní pe tepiletí. ʻOkú ma fakatokangaʻi ʻe lava ke hoko eni ko ha palopalema, ko ia ʻokú ma tokanga fakamātoato ki he vakai ʻa e tokotaha ʻe tahá.”—Danielle.
Ko e meʻa mahuʻinga tahá: Fakapapauʻi ko e tekinolosiá ko hoʻo sevāniti, kae ʻikai ko ho pulé ia.
a Mei he tohi Reclaiming Conversation—The Power of Talk in a Digital Age.