Sāpate, ʻOkatopa 12
[Ko Sihova] te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu, te ne ʻai kimoutolu ke mou mālohi, te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.—1 Pita 5:10.
ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa fakamatalaʻi ai ʻa e kau tangata faitōnungá ʻoku nau mālohi. Ka naʻa mo e faʻahinga mālohi taha ʻiate kinautolú naʻe ʻikai ke nau ongoʻi mālohi maʻu pē. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi naʻe ongoʻi ʻe Tuʻi Tēvita naʻá ne “mālohi hangē ha moʻungá,” ka ʻi he ngaahi tuʻunga kehe naʻá ne “hoko ai ʻo mate he ilifiá.” (Saame 30:7) Neongo ko Samisoni naʻá ne mālohi anga-kehe ʻi hono fakaivia ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ka ʻikai ha mālohi mei he ʻOtuá, te ne “hoko ʻo vaivai [peá ne] hangē pē ko e kotoa ʻo e kau tangata kehé.” (Fkm. 14:5, 6; 16:17) Ko e kau tangata faitōnunga ko ení naʻa nau hoko ʻo mālohi koeʻuhí pē ko Sihova naʻá ne foaki ange iá. Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻiloʻi naʻa mo ia tonu naʻá ne fiemaʻu ʻa e mālohi meia Sihová. (2 Kol. 12:9, 10) Naʻá ne fāinga mo e mahamahakí. (Kal. 4:13, 14) ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne fāinga foki ke fai ʻa e meʻa totonú. (Loma 7:18, 19) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne loto-moʻua mo ongoʻi taʻepauʻia. (2 Kol. 1:8, 9) Neongo ia, ʻi he taimi naʻe vaivai ai ʻa Paulá, naʻá ne hoko ʻo mālohi. Anga-fēfē? Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Paula ʻa e mālohi naʻe ʻikai ke ne maʻú. Naʻá ne ʻai ʻa Paula ke ne mālohi. w23.10 12 ¶1-2
Mōnite, ʻOkatopa 13
ʻOku sio ʻa Sihova ia ki he lotó.—1 Sām. 16:7.
Kapau ʻoku tau fāinga ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mahuʻingá, ʻe lava ke tau manatuʻi naʻe tohoaki mai ʻe Sihova kitautolu kiate ia ʻi he founga pē ʻaʻana. (Sione 6:44) ʻOkú ne sio ki he lelei ʻiate kitautolu ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke tau sio ki ai, pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa hotau lotó. (2 Kal. 6:30) Ko ia ʻe lava ke tau falala kiate ia ʻi heʻene pehē ʻoku tau mahuʻingá. (1 Sio. 3:19, 20) Ki muʻa ke ako ʻa e moʻoní, ko e niʻihi ʻo kitautolu naʻa tau fai ha ngaahi meʻa ʻokú ne kei ʻai nai ai kitautolu ke tau ongoʻi halaia. (1 Pita 4:3) Naʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá ʻoku nau faitau mo e ngaahi hehema angahalaʻiá. ʻOku fakahalaiaʻi koe ʻe ho lotó? Kapau ko ia, maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová kuo nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi pehē. Ko e fakatātaá, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate ia pē ʻi heʻene fakakaukauloto atu ki heʻene ngaahi taʻehaohaoá. (Loma 7:24) Ko e moʻoni, naʻe ʻosi fakatomala ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi angahalá pea hoko ʻo papitaiso. Neongo ia, naʻá ne lave kiate ia tonu “ko e siʻi taha . . . ʻi he kau ʻapositoló” pea ko e “tuʻu-ki-muʻa” ia ʻi he kau angahalá.—1 Kol. 15:9; 1 Tīm. 1:15. w24.03 27 ¶5-6
Tūsite, ʻOkatopa 14
Naʻa nau liʻaki ʻa e fale ʻo Sihová.—2 Kal. 24:18.
Ko e lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he fili kovi ʻa Tuʻi Sihoasí ko e fiemaʻu ke tau fili ʻa e ngaahi kaumeʻa te nau tākiekina lelei kitautolu—ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova pea loto ke ʻai ia ke fiefia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakangatangata ʻetau feohí ki he faʻahinga pē ʻi hotau toʻú. Manatuʻi, naʻe kei siʻi ange ʻa Sihoasi ʻi hono kaumeʻa ko Sihoiatá. ʻI he fekauʻaki mo hoʻo fili ʻo e ngaahi kaumeʻá, ʻeke hifo: ‘ʻOku nau tokoniʻi au ke fakaivimālohiʻi ʻeku tui kia Sihová? ʻOku nau fakalototoʻaʻi au ke u moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau talanoa fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi moʻoni mahuʻingá? ʻOku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau tala mai pē ʻa e meʻa ʻoku ou loto nai ke fanongo ki aí, pe ʻoku nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakatonutonu au kapau te u hē?’ (Pal. 27:5, 6, 17) Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻikai ke ʻofa ho ngaahi kaumeʻá kia Sihova, tuku ange kinautolu. Ka ʻo kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova, pīkitai kiate kinautolu—te nau tākiekina lelei koe!—Pal. 13:20. w23.09 9-10 ¶6-7