LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es25 p. 120-133
  • ʻOkatopa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkatopa
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Pulelulu, ʻOkatopa 1
  • Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 2
  • Falaite, ʻOkatopa 3
  • Tokonaki, ʻOkatopa 4
  • Sāpate, ʻOkatopa 5
  • Mōnite, ʻOkatopa 6
  • Tūsite, ʻOkatopa 7
  • Pulelulu, ʻOkatopa 8
  • Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 9
  • Falaite, ʻOkatopa 10
  • Tokonaki, ʻOkatopa 11
  • Sāpate, ʻOkatopa 12
  • Mōnite, ʻOkatopa 13
  • Tūsite, ʻOkatopa 14
  • Pulelulu, ʻOkatopa 15
  • Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 16
  • Falaite, ʻOkatopa 17
  • Tokonaki, ʻOkatopa 18
  • Sāpate, ʻOkatopa 19
  • Mōnite, ʻOkatopa 20
  • Tūsite, ʻOkatopa 21
  • Pulelulu, ʻOkatopa 22
  • Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 23
  • Falaite, ʻOkatopa 24
  • Tokonaki, ʻOkatopa 25
  • Sāpate, ʻOkatopa 26
  • Mōnite, ʻOkatopa 27
  • Tūsite, ʻOkatopa 28
  • Pulelulu, ʻOkatopa 29
  • Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 30
  • Falaite, ʻOkatopa 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
es25 p. 120-133

ʻOkatopa

Pulelulu, ʻOkatopa 1

Ko e poto ʻoku mei ʻolungá [ʻoku] . . . mateuteu ke talangofua.—Sēm. 3:17.

ʻOkú ke faʻa fāinga nai ke talangofua? Naʻe ongoʻi pehē ʻa Tuʻi Tēvita, ko ia naʻá ne lotu ki he ʻOtuá: “Langaʻi ʻiate au ha loto-lelei ke talangofua kiate koe.” (Saame 51:12) Naʻe ʻofa ʻa Tēvita kia Sihova. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe fāinga ʻa Tēvita ke talangofua, pea ʻoku tatau pē mo kitautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻUluakí, kuo tau maʻu tukufakaholo ha hehema ke talangataʻa. Uá, ʻoku feinga maʻu pē ʻa Sētane ke fakaʻaiʻai kitautolu ke angatuʻu ʻo hangē ko iá. (2 Kol. 11:3) Tolú, ʻoku ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he laumālie angatuʻu ʻo e māmani ko ení, “ʻa e laumālie ko ia ʻoku ngāue he taimí ni ʻi he ngaahi foha ʻo e talangataʻá.” (ʻEf. 2:2) Kuo pau ke tau ngāue mālohi ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻetau faitau mo ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá kae toe talitekeʻi foki ʻa e tenge mei he Tēvoló mo e māmani ko ení ke tau talangataʻá. Kuo pau ke tau feinga lahi ke talangofua kia Sihova pea mo e faʻahinga kuó ne fakanofo ki ha tuʻunga maʻu mafai. w23.10 6 ¶1

Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 2

Kuó ke taʻofi ʻe koe ʻa e uaine leleí ki he taimí ni.—Sione 2:10.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he mana ʻa Sīsū ʻi hono liliu ʻa e vaí ki he uainé? ʻOku tau ako mei ai ha lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló. Naʻe ʻikai ke pōlepole ʻa Sīsū ʻi he mana ko iá; ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne pōlepole ʻi heʻene ngaahi lavameʻá. ʻI hono kehé, naʻá ne anga-fakatōkilalo pea ʻave maʻu pē ʻa e lāngilangí mo e fakahīkihikí kotoa ki heʻene Tamaí. (Sione 5:​19, 30; 8:28) Kapau ʻoku tau faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻaki hono tauhi maʻu ha vakai anga-fakatōkilalo kiate kitautolu tonu, heʻikai ke tau pōlepole ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá. Tuku ke tau pōlepole, ʻo ʻikai ʻiate kitautolu tonu, ka ʻi he ʻOtua fakaofo ʻoku tau maʻu ʻa e monū ke tauhi ki aí. (Sel. 9:​23, 24) Tau ʻave kiate ia ʻa e lāngilangi ʻokú ne tuha mo iá. He ko ē, ko e hā ha lelei ʻe lava ke tau fakahoko ʻo taʻekau ai ʻa e tokoni ʻa Sihová? (1 Kol. 1:​26-31) ʻI he taimi ʻoku tau anga-fakatōkilalo aí, ʻoku ʻikai ke tau ʻomi ʻa e lāngilangí kiate kitautolu koeʻuhi ko ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei maʻá e niʻihi kehé. ʻOku tau fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau faí. (Fakafehoanaki mo e Mātiu 6:​2-4; Hep. 13:16) Ko e moʻoni, ʻoku tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e anga-fakatōkilaló.—1 Pita 5:6. w23.04 4 ¶9; 5 ¶11-12

Falaite, ʻOkatopa 3

ʻOua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.—Fil. 2:4.

ʻI hono fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá, naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau kumi ki he lelei ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko iá lolotonga ʻa e fakatahá? ʻAki hono manatuʻi ko e niʻihi kehé, hangē pē ko kitautolú, ʻoku nau loto ke fai ha tali. Fakakaukau ki ai ʻi he tuʻunga ko ení. ʻI he taimi ʻokú ke fetalanoaʻaki ai mo ho kaungāmeʻá, meʻa ní te ke fakamatala pē koe kae ʻikai pē ke tuku ange hano faingamālie ke lea? Ko hono moʻoní ʻikai! ʻOkú ke loto ke nau kau ʻi he fetalanoaʻakí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he ngaahi fakatahá, ʻoku tau loto ke fakaʻatā ʻa e tokolahi taha ʻe ala lavá ke nau tali. Ko hono moʻoní, ko e taha ʻi he ngaahi founga lelei taha ke fakalototoʻaʻi ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko hono ʻoange ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻenau tuí. (1 Kol. 10:24) Ko ia tauhi ʻetau talí ke nounou, ʻo fakaʻatā ai ʻa e taimi ke tokolahi ange ʻa e faʻahinga ke talí. Neongo kapau ʻokú ke fai ha tali nounou, fakaʻehiʻehi mei he lave ki ha ngaahi poini lahi. Kapau te ke taliʻi kotoa ʻa e palakalafí, ʻe toe siʻisiʻi ange ʻa e meʻa ke lave ki ai ʻa e niʻihi kehé. w23.04 22-23 ¶11-13

Tokonaki, ʻOkatopa 4

ʻOku ou fai ʻa e meʻa kotoa pē maʻá e ongoongo leleí, koeʻuhí ke u vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé.—1 Kol. 9:23.

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻa e mahuʻinga ke hokohoko atu ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, tautautefito ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané. ʻI heʻetau ngāue fakafaifekaú, ʻoku fiemaʻu ke tau ngaofengofua. ʻOku tau fetaulaki mo e kakai ʻoku kehe ʻenau tuí mo e vakaí pea ʻoku nau haʻu mei ha puipuituʻa kehekehe. Naʻe feʻunuʻakingofua ʻa e ʻapositolo ko Paulá, pea ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Naʻe fakanofo ʻe Sīsū ʻa Paula “ko ha ʻapositolo . . . ki he ngaahi puleʻangá.” (Loma 11:13) ʻI he ngafa ko iá, naʻe malanga ʻa Paula ki he kau Siu, kau Kalisi, kau poto, kau māʻulalo, kau māʻolunga mo e ngaahi tuʻi. Koeʻuhi ke aʻu ki he loto ʻo e kau fanongo kehekehe ko iá, naʻe hoko ʻa Paula “ko e ngaahi meʻa kotoa pē ki he ngaahi faʻahinga kakai kotoa pē.” (1 Kol. 9:​19-22) Naʻá ne tokanga ki he anga fakafonua, puipuituʻa mo e ngaahi tui ʻene kau fanongó pea feʻunuʻaki ʻene foungá ke fehoanakimālie mo ia. Ko kitautolu foki ʻe lava ke ola lelei ange ʻetau ngāue fakafaifekaú kapau ʻoku tau mohu fakakaukau pea feʻunuʻaki ʻetau foungá ke feʻungamālie mo e fiemaʻu ʻetau kau fanongó. w23.07 23 ¶11-12

Sāpate, ʻOkatopa 5

Ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne kē, ka ʻoku fiemaʻu ke ne hoko ʻo anga-fakaalaala ki he tokotaha kotoa pē.—2 Tīm. 2:24.

Ko e anga-maluú ko ha mālohinga, ʻo ʻikai ko ha vaivaiʻanga. ʻOku fiemaʻu ʻa e mālohi ʻi loto ke hanganaki nonga ʻi he fehangahangai mo ha tuʻunga faingataʻa. Ko e anga-maluú ko e tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:​22, 23) Ko e faʻunga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “anga-malū” naʻe faʻa ngāueʻaki ke fakamatalaʻi ha hoosi hehengi ka kuo akoʻi. Sioloto atu ki ha hoosi hehengi kuo hoko ʻo anga-lelei. ʻA ia, ʻoku anga-lelei, ka ʻoku kei mālohi pē. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻe lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e anga-maluú pea hoko ʻo mālohi ʻi he taimi tatau? Heʻikai malava eni ʻi he mālohi ʻataʻatā pē ʻo kitautolú. Ko e kií ko e lotu ʻo kole ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ko ení. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi hokosiá ʻe lava ke fakahoko eni. Ko e Kau Fakamoʻoni tokolahi kuo nau fakafeangai anga-malū ʻi he fetaulaki mo e kau fakafepakí, ʻo ʻoatu ai ha fakamoʻoni lelei ki he faʻahinga ʻoku nau siotonu aí.—2 Tīm. 2:​24, 25. w23.09 15 ¶3

Mōnite, ʻOkatopa 6

Naʻe fai ai ʻeku lotú, pea naʻe tali ʻe Sihova ʻa e fakatangi naʻá ku fai kiate iá.—1 Sām. 1:27.

ʻI ha vīsone fakaofo, naʻe mamata ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki ha kau mātuʻa ʻe toko 24 ʻi hēvani ʻoku nau lotu kia Sihova. Naʻa nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ʻokú ne taau ke maʻu “ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí.” (Fkh. 4:​10, 11) Ko e kau ʻāngelo faitōnungá ʻoku nau maʻu foki mo ha ngaahi ʻuhinga lahi ke fakahīkihikiʻi mo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova. ʻOku nau ʻi hēvani fakataha mo ia pea ʻoku nau hoko ʻo ʻiloʻi lelei ia. ʻOku nau vakai ki hono ngaahi ʻulungāngá ʻi hono fakaeʻa ʻi he meʻa ʻokú ne faí. ʻI heʻenau vakai ki he ngāue ʻa Sihová, ʻoku ueʻi ai kinautolu ke fakahīkihikiʻi ia. (Siope 38:​4-7) Ko kitautolu foki ʻoku tau loto ke fakakau ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻi heʻetau lotú, ʻo fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻofa mo houngaʻia ai ʻiate iá. ʻI hoʻo lau mo ako ʻa e Tohi Tapú, feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihova ʻoku tautefito ʻene fakamānako kiate koé. (Siope 37:23; Loma 11:33) Pea tala ange leva kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga ko iá. ʻOku lava foki ke tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ki he meʻa ʻokú ne fai maʻa kitautolú pea maʻá e kotoa ʻo hotau fāmili fakalaumālié.—1 Sām. 2:​1, 2. w23.05 3-4 ¶6-7

Tūsite, ʻOkatopa 7

ʻAʻeva ʻo taau mo Sihova.—Kol. 1:10.

ʻI he 1919, ko Pāpilone ko e Lahi naʻe mole ʻene tākiekina ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taʻu ko iá, naʻe fakanofo ʻa e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó,” ʻo taimi tonu pē ke ne talitali lelei ʻa e faʻahinga loto-totonú ki he “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” naʻe toki fakaava foʻoú. (Māt. 24:​45-47; ʻAi. 35:8) Mālō ki he “kau ngāue hala” faitōnunga ʻo e kuohilí, ko e faʻahinga naʻe kamata ke nau fononga ʻi he hala lahi ko iá naʻe lava ke fakalahi ai ʻenau ʻilo ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. (Pal. 4:18) Naʻe lava foki ke nau fakatonutonu ʻenau moʻuí ke fehoanaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová. Kuo ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sihova ʻene kakaí ke nau fai fakaʻangataha ʻa e ngaahi liliu kotoa ʻoku fiemaʻú. ʻI hono kehé, kuó ne fakamaʻa ʻene kakaí ʻi he faai mai ʻa e taimí. He fiefia ē ko kitautolu kotoa ʻi he taimi ʻe malava ai ke tau fakahōifuaʻi ʻa hotau ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí! Ko e hala kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi maʻu pē. Talu mei he 1919, ko e ngāue ki hono fakaleleiʻi ʻo e “Hala ʻo e Māʻoniʻoní” kuo hokohoko atu, fakataha mo ha vakai ke ʻai ke malava ki he kakai tokolahi ange ke nau mavahe mei Pāpilone ko e Lahi. w23.05 17 ¶15; 19 ¶16

Pulelulu, ʻOkatopa 8

ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe.—Hep. 13:5.

Kuo akoʻi ʻe he Kulupu Pulé ʻa e kau tokoni ki he ngaahi Kōmiti kehekehe ʻo e Kulupu Pulé. Ko e kau tokoni ko ení ʻoku nau fua faitōnunga he taimí ni ʻa e ngaahi fatongia mafatukituki. ʻOku nau mateuteu lelei ke hokohoko atu ʻa e ngāue ʻo hono tokangaʻi ʻa e fanga sipi ʻa Kalaisí. ʻI he taimi ʻe ʻohake ai ki hēvani ʻa e tokotaha pani fakamuimuí ʻi he ofi ke ngata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ko e lotu maʻá ʻe kei hokohoko atu pē ia ʻi heni ʻi he māmaní. Mālō ki he tataki ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe kei hokohoko atu ai ʻo ʻikai taʻofi ʻa e kau lotu ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ko iá ʻe lolotonga ʻohofi kitautolu ʻe Koki ʻo Mēkokí, ko ha kulupu fakafili ʻo e ngaahi puleʻangá. (ʻIsi. 38:​18-20) Ka ko e ʻohofi nounou ko iá heʻikai lavameʻa; heʻikai ke ne taʻofi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá mei he lotu kia Sihová. Ko hono moʻoní te ne fakahaofi kinautolu! ʻI ha vīsone, naʻe mamata ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he “fuʻu kakai lahi” ʻo e fanga sipi kehe ʻa Kalaisí. Naʻe tala kia Sione ko e “fuʻu kakai lahi” ko ení “kuo nau hao mei he fuʻu mamahi lahí.” (Fkh. 7:​9, 14) ʻIo, te nau malu! w24.02 5-6 ¶13-14

Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 9

ʻOua ʻe taʻofi ʻa e afi ko e laumālié ʻiate kimoutolú.—1 Tes. 5:19.

Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní? ʻE lava ke tau lotu fekauʻaki mo ia, ako ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, pea poupou ki heʻene kautaha ʻoku tataki ʻe hono laumālié. Ko hono fai iá ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakatupulekina ʻa e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:​22, 23) ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié ki he faʻahinga pē ʻoku nau tauhi maʻu ʻa e fakakaukau maʻa mo e tōʻonga maʻa. Heʻikai ke hokohoko atu ʻene foaki mai ʻa hono laumālié kapau ʻoku tau tukulotoa ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemaʻá pea fakahoko ia. (1 Tes. 4:​7, 8) Ke hokohoko atu hono maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, kuo pau foki ke ʻoua te tau “taʻetokaʻi ʻa e ngaahi kikité.” (1 Tes. 5:20) Ko e “ngaahi kikité” ʻa ia ʻoku lave ki ai hení ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi pōpoaki ʻoku fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo kau ki ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová pea mo e fakavavevave ʻa hotau taimí. ʻOku ʻikai ke tau fakangalongaloʻi ʻa e ʻaho ko iá, ʻo pehē heʻikai hoko mai ʻa ʻĀmaketone ia ʻi hotau taimí. ʻI hono kehé, ʻoku tau hanganaki tauhi maʻu ia ʻi he ʻatamaí ʻaki hono tauhi maʻu ʻa e tōʻonga totonú pea hanganaki femoʻuekina ʻi he “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.”—2 Pita 3:​11, 12. w23.06 12 ¶13-14

Falaite, ʻOkatopa 10

Ko e manavahē kia Sihová ko e kamataʻanga ia ʻo e potó.—Pal. 9:10.

Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane kapau ʻe ʻasi hake ha ʻata fakalielia ʻi heʻetau meʻangāue fakaʻilekitulōniká? ʻOku totonu ke tau tāmateʻi ʻa e ʻata ko iá ʻi he taimi pē ko iá. ʻE tokoni ke tau fai iá kapau te tau manatuʻi ko ʻetau koloa mahuʻinga tahá ʻa hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ʻata ʻoku ʻikai ke lau ko ha ʻata fakalieliá te ne kei langaʻi nai ʻa e holi fakaefehokotaki fakasinó. Ko e hā ke fakaʻehiʻehi ai mei aí? Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau loto ke tau kiʻi laka atu ʻi he sitepu ke fai ha tono ʻi hotau lotó. (Māt. 5:​28, 29) Ko ha mātuʻa ʻi Taileni ko David ʻokú ne pehē: “ʻOku ou ʻeke hifo: ‘Neongo ko e ngaahi ʻatá ʻoku ʻikai nai ko ha ʻata fakalielia, ʻe fakahōifua kia Sihova kapau te u hanganaki sio ki ai?’ Ko e fakaʻuhinga ko ení ʻokú ne tokoniʻi au ke fai fakapotopoto.” ʻOku tokoniʻi kitautolu ke tau fai fakapotopoto ʻaki hono fakatupulekina ha manavahē totonu ke ʻoua ʻe taʻefakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e manavahē-ʻOtuá ko e “kamataʻanga ia,” pe ko e makatuʻunga “ʻo e potó.” w23.06 23 ¶12-13

Tokonaki, ʻOkatopa 11

ʻAlu, ʻa hoku kakai, hū ki ho ngaahi loki ʻi lotó.—ʻAi. 26:20.

Ko e “ngaahi loki ʻi lotó” ʻoku ʻuhinga nai ia ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá. Lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau maʻu ʻa e maluʻanga ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihová ʻi heʻetau nofoʻaki fāʻūtaha mo hotau kaungātuí. Ko ia ai, kuo pau ke tau ngāue mālohi he taimí ni ke ʻikai ngata pē ʻetau makātakiʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ka ke ʻofa foki ʻiate kinautolu. Ko ʻetau haó ʻe makatuʻunga nai ai! Ko e “ʻaho lahi ʻo Sihová” te ne ʻomi ʻa e tuʻutāmaki ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Sēf. 1:​14, 15) Ko e kakai ʻa Sihová te nau fehangahangai foki mo e ngaahi faingataʻa. Ka ʻo kapau te tau mateuteu he taimí ni, ʻe malava ke tau hanganaki nonga pea tokoni ki he niʻihi kehé. Te tau kātekina ha faʻahinga pole pē te tau fetaulaki mo ia. ʻI he faingataʻaʻia ʻa hotau kaungātuí, te tau fai hotau lelei tahá ke tokoni kiate kinautolu ʻaki hono fakahāhā ʻa e manavaʻofá pea tokonaki ʻenau ngaahi fiemaʻú. Pea te tau pipiki ofi ki hotau fanga tokouá, ʻa ia kuo tau ʻosi ʻofa ʻiate kinautolú. ʻE fakapaleʻi leva ʻe Sihova kitautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha māmani ʻa ia ko e kotoa ʻo e ngaahi fakatamakí mo e mamahí ʻe ngalo atu.—ʻAi. 65:17. w23.07 7 ¶16-17

Sāpate, ʻOkatopa 12

[Ko Sihova] te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu, te ne ʻai kimoutolu ke mou mālohi, te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.—1 Pita 5:10.

ʻI he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa fakamatalaʻi ai ʻa e kau tangata faitōnungá ʻoku nau mālohi. Ka naʻa mo e faʻahinga mālohi taha ʻiate kinautolú naʻe ʻikai ke nau ongoʻi mālohi maʻu pē. Ko e fakatātaá, ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi naʻe ongoʻi ʻe Tuʻi Tēvita naʻá ne “mālohi hangē ha moʻungá,” ka ʻi he ngaahi tuʻunga kehe naʻá ne “hoko ai ʻo mate he ilifiá.” (Saame 30:7) Neongo ko Samisoni naʻá ne mālohi anga-kehe ʻi hono fakaivia ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻiloʻi ka ʻikai ha mālohi mei he ʻOtuá, te ne “hoko ʻo vaivai [peá ne] hangē pē ko e kotoa ʻo e kau tangata kehé.” (Fkm. 14:​5, 6; 16:17) Ko e kau tangata faitōnunga ko ení naʻa nau hoko ʻo mālohi koeʻuhí pē ko Sihova naʻá ne foaki ange iá. Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ʻiloʻi naʻa mo ia tonu naʻá ne fiemaʻu ʻa e mālohi meia Sihová. (2 Kol. 12:​9, 10) Naʻá ne fāinga mo e mahamahakí. (Kal. 4:​13, 14) ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne fāinga foki ke fai ʻa e meʻa totonú. (Loma 7:​18, 19) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne loto-moʻua mo ongoʻi taʻepauʻia. (2 Kol. 1:​8, 9) Neongo ia, ʻi he taimi naʻe vaivai ai ʻa Paulá, naʻá ne hoko ʻo mālohi. Anga-fēfē? Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Paula ʻa e mālohi naʻe ʻikai ke ne maʻú. Naʻá ne ʻai ʻa Paula ke ne mālohi. w23.10 12 ¶1-2

Mōnite, ʻOkatopa 13

ʻOku sio ʻa Sihova ia ki he lotó.—1 Sām. 16:7.

Kapau ʻoku tau fāinga ʻi he taimi ʻe niʻihi mo e ongoʻi ʻoku ʻikai hatau mahuʻingá, ʻe lava ke tau manatuʻi naʻe tohoaki mai ʻe Sihova kitautolu kiate ia ʻi he founga pē ʻaʻana. (Sione 6:44) ʻOkú ne sio ki he lelei ʻiate kitautolu ʻa ia ʻoku ʻikai nai ke tau sio ki ai, pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa hotau lotó. (2 Kal. 6:30) Ko ia ʻe lava ke tau falala kiate ia ʻi heʻene pehē ʻoku tau mahuʻingá. (1 Sio. 3:​19, 20) Ki muʻa ke ako ʻa e moʻoní, ko e niʻihi ʻo kitautolu naʻa tau fai ha ngaahi meʻa ʻokú ne kei ʻai nai ai kitautolu ke tau ongoʻi halaia. (1 Pita 4:3) Naʻa mo e kau Kalisitiane faitōnungá ʻoku nau faitau mo e ngaahi hehema angahalaʻiá. ʻOku fakahalaiaʻi koe ʻe ho lotó? Kapau ko ia, maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová kuo nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi pehē. Ko e fakatātaá, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate ia pē ʻi heʻene fakakaukauloto atu ki heʻene ngaahi taʻehaohaoá. (Loma 7:24) Ko e moʻoni, naʻe ʻosi fakatomala ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi angahalá pea hoko ʻo papitaiso. Neongo ia, naʻá ne lave kiate ia tonu “ko e siʻi taha . . . ʻi he kau ʻapositoló” pea ko e “tuʻu-ki-muʻa” ia ʻi he kau angahalá.—1 Kol. 15:9; 1 Tīm. 1:15. w24.03 27 ¶5-6

Tūsite, ʻOkatopa 14

Naʻa nau liʻaki ʻa e fale ʻo Sihová.—2 Kal. 24:18.

Ko e lēsoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he fili kovi ʻa Tuʻi Sihoasí ko e fiemaʻu ke tau fili ʻa e ngaahi kaumeʻa te nau tākiekina lelei kitautolu—ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova pea loto ke ʻai ia ke fiefia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fakangatangata ʻetau feohí ki he faʻahinga pē ʻi hotau toʻú. Manatuʻi, naʻe kei siʻi ange ʻa Sihoasi ʻi hono kaumeʻa ko Sihoiatá. ʻI he fekauʻaki mo hoʻo fili ʻo e ngaahi kaumeʻá, ʻeke hifo: ‘ʻOku nau tokoniʻi au ke fakaivimālohiʻi ʻeku tui kia Sihová? ʻOku nau fakalototoʻaʻi au ke u moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau talanoa fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi moʻoni mahuʻingá? ʻOku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá? ʻOku nau tala mai pē ʻa e meʻa ʻoku ou loto nai ke fanongo ki aí, pe ʻoku nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke fakatonutonu au kapau te u hē?’ (Pal. 27:​5, 6, 17) Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻikai ke ʻofa ho ngaahi kaumeʻá kia Sihova, tuku ange kinautolu. Ka ʻo kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi kaumeʻa ʻoku nau ʻofa kia Sihova, pīkitai kiate kinautolu—te nau tākiekina lelei koe!—Pal. 13:20. w23.09 9-10 ¶6-7

Pulelulu, ʻOkatopa 15

Ko au ʻa e ʻĀlifá mo e ʻŌmeká.—Fkh. 1:8.

Ko e ʻālifá ko e ʻuluaki mataʻitohi ia ʻi he ʻalafapeti faka-Kalisí, pea ko e ʻōmeká ko e mataʻitohi fakamuimui tahá ia. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea ko e “ʻĀlifá mo e ʻŌmeká,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻe Sihova, ʻi he taimi ʻokú ne kamataʻi ai ha meʻa te ne fakahoko ia kae ʻoua kuo lavameʻa moʻoni. Hili hono fakatupu ʻe Sihova ʻa ʻĀtama mo ʻIví, naʻá Ne folofola kiate kinaua: “Mo fanafanau mo fakatokolahi pea fakafonu ʻa e māmaní pea mo pule ki ai.” (Sēn. 1:28) ʻI he mōmeniti ko iá, naʻe hangē ia naʻe lea ʻa Sihova “ʻĀlifá.” Naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻene taumuʻá: ʻE hoko mai ha taimi, ko e hako haohaoa mo talangofua ʻo ʻĀtama mo ʻIví te nau fakafonu ʻa e māmaní pea liliu ia ke hoko ko ha palataisi. ʻI he taimi ko ia ʻi he kahaʻú, ko Sihova ʻi ha ʻuhinga, te ne pehē, “ʻŌmeká.” Hili ʻa e kakato hono fakatupu ʻo e “langí mo e māmaní mo e meʻa kotoa ʻi aí,” naʻe ʻomai ʻe Sihova ha fakapapauʻiʻanga. Naʻá ne fakapapauʻi heʻikai taʻefakahoko ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní. ʻE fakahoko kakato ʻene taumuʻá ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻaho hono fitú.—Sēn. 2:​1-3. w23.11 5 ¶13-14

Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 16

Fakaʻataʻatā ʻa e ʻalunga ʻo Sihová! ʻAi ke hangatonu ʻa e hala lahi ʻi he toafá maʻa hotau ʻOtuá.—ʻAi. 40:3.

Ko e fononga faingataʻa mei Pāpilone ki ʻIsilelí naʻe feʻunga nai mo e māhina ʻe fā, ka naʻe talaʻofa ʻe Sihova ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga pē naʻe hā ngali te ne taʻofi ʻenau fokí ʻe fakaʻataʻatā. ʻI he ʻatamai ʻo e kau Siu faitōnungá, ko e ngaahi ʻaonga ʻo e toe foki ki ʻIsilelí naʻe laka mamaʻo ange ia ʻi ha feilaulau pē te nau fai. Ko e tāpuaki lahi taha naʻe kau ki aí ko ʻenau lotú. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha temipale ʻo Sihova ʻi Pāpilone. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ʻōlita ʻa ia ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fiemaʻu ʻe he Lao ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻikai ha tuʻunga-taulaʻeiki naʻe fokotuʻu ke nau ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ko iá. Tānaki atu ki aí, naʻe tokolahi mamaʻo ange ʻa e kau tangata mo e kau fefine panganí, ʻa ia naʻe ʻikai haʻanau tokaʻi ʻe taha ʻa Sihova pe ko ʻEne ngaahi tuʻungá ʻi he kakai ʻa Sihová. Ko ia ko e kau Siu manavahē-ʻOtuá—ko e laui afe ʻo kinautolu—naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ke foki ki honau fonua tupuʻangá ʻa ia ʻe lava ke nau toe fakafoki mai ai ʻa e lotu maʻá. w23.05 14-15 ¶3-4

Falaite, ʻOkatopa 17

Hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he tuʻunga ko e fānau ʻo e māmá.—ʻEf. 5:8.

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke lava ke tau hanganaki tōʻonga ʻo hangē “ko e fānau ʻo e māmá.” Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ha pole moʻoni ia ke nofoʻaki maʻa ʻi he māmani taʻetaau ko ení. (1 Tes. 4:​3-5, 7, 8) Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauʻi ʻa e fakakaukau ʻa e māmaní, ʻo kau ai ʻa hono ngaahi filōsofia mo e vakai ʻoku fepaki mo e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke toe tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke fakatupulekina “ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e leleí mo e māʻoniʻoní.” (ʻEf. 5:9) Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e lotu fekauʻaki mo ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū ko Sihova te ne “foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá.” (Luke 11:13) Pea ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi fakataha ʻa Sihova ʻi he ngaahi fakatahá, ʻoku tau toe maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (ʻEf. 5:​19, 20) Ko e tākiekina lelei ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te ne tokoniʻi kitautolu ke moʻui ʻi ha founga ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. w24.03 23-24 ¶13-15

Tokonaki, ʻOkatopa 18

Hanganaki kole, pea ʻe foaki atu kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava atu kiate kimoutolu.—Luke 11:9.

ʻOkú ke fiemaʻu ha kātaki lahi ange? Kapau ko ia, lotu fekauʻaki mo ia. Ko e kātakí ko e tafaʻaki ia ʻo e fua ʻo e laumālié. (Kal. 5:​22, 23) Ko ia ʻe lava ke tau lotu ʻo kole ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ʻa hono fuá. Kapau ʻoku tau fehangahangai mo ha tuʻunga ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau kātakí, ʻoku tau “hanganaki kole” ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki. (Luke 11:13) ʻE lava foki ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke vakai ki he ngaahi meʻá mei heʻene vakaí. Pea hili ʻa e lotú, ʻoku fiemaʻu ke tau fai hotau lelei tahá ke hoko ʻo kātaki ʻi he ʻaho taki taha. Ko e lahi ange ʻetau lotu ki ha kātakí pea feinga ke hoko ʻo anga-kātakí, ko e lahi ange ia ʻa e hoko ʻa e ʻulungaanga ko ení ʻo faiaka ʻi hotau lotó pea hoko ko ha konga hotau angaʻitangatá. ʻOku toe tokoni foki ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e kakai naʻa nau kātaki. ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi fakamatala ko ení, ʻe lava ke tau ako ai ʻa e ngaahi founga ke fakahāhā ʻa e kātakí. w23.08 22 ¶10-11

Sāpate, ʻOkatopa 19

Tuku hifo homou ngaahi kupengá ke maʻu ha ika.—Luke 5:4.

Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki he ʻapositolo ko Pitá ʻa e poupou ʻa Sihová. Naʻe fai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ha toe mana ʻe taha ʻi hono ʻai ke maʻu ʻe Pita mo hono kaungā-ʻapositoló ha ika lahi fau. (Sione 21:​4-6) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e mana ko ení naʻá ne fakapapauʻi kia Pita ʻe lavangofua pē kia Sihova ke ne tokonaki ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie naʻá ne fiemaʻú. Mahalo naʻe manatuʻi ai ʻe he ʻapositoló ʻa e lea ʻa Sīsū ʻe tokonaki ʻa Sihova maʻá e faʻahinga ʻoku nau hanganaki “fuofua kumi ki he Puleʻangá.” (Māt. 6:33) ʻI he fehoanaki mo iá, naʻe ʻai ʻe Pita ʻa e ngāue fakafaifekaú ko e meʻa naʻá ne fakamuʻomuʻá, ʻo ʻikai ko e pisinisi toutaí. Naʻá ne fai ha fakamoʻoni loto-toʻa ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., ʻo tokoniʻi ʻa e laui afe ke tali ʻa e ongoongo leleí. (Ngā. 2:​14, 37-41) Naʻá ne tokoniʻi ai ʻa e kau Samēlia mo e kau Senitaile ke nau tali ʻa Kalaisi. (Ngā. 8:​14-17; 10:​44-48) Naʻe ngāueʻaki moʻoni ʻe Sihova ʻa Pita ʻi ha founga fakaofo ke ʻomai ʻa e faʻahinga kakai kotoa pē ki he fakatahaʻangá. w23.09 20 ¶1; 23 ¶11

Mōnite, ʻOkatopa 20

Kapau heʻikai te mou ʻai ke u ʻilo ʻa ʻeku misí, fakataha mo hono ʻuhingá, ʻe tuʻutuʻu kongokonga kimoutolu.—Tan. 2:5.

ʻI he taʻu nai ʻe ua hili hono fakaʻauha ʻe he kau Pāpiloné ʻa Selusalemá, ko Tuʻi Nepukanesa ʻo Pāpiloné naʻá ne maʻu ha misi fakatupu hohaʻa fekauʻaki mo ha fuʻu ʻīmisi. Naʻá ne fakamanamana ke tāmateʻi kotoa ʻene kau tangata potó, kau ai ʻa Taniela, kapau heʻikai lava ke nau tala ange ʻa ʻene misí pea pehē ki hono ʻuhingá. (Tan. 2:​3-5) Naʻe pau ke ngāue vave ʻa Taniela; he ka ʻikai, ʻe mole ʻa e ngaahi moʻuí. Naʻá ne “hū atu . . . ʻo kole ki he tuʻí ke tuku ange kiate ia ha taimi ke ne tala ange ai ʻa e ʻuhinga ʻo e misí ki he tuʻí.” (Tan. 2:16) Naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻa mo e tui. ʻOku ʻikai ha lēkooti naʻe ʻosi fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ha ngaahi misi ki muʻa. Naʻá ne kole ki hono ngaahi kaungāmeʻá “ke nau lotu ʻo kole ki ha ʻaloʻofa mei he ʻOtua ʻo langí ʻo fekauʻaki mo e meʻa fakapulipuli ko ení.” (Tan. 2:18) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ko iá. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá, naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Taniela ʻa e misi ʻa Nepukanesá. Naʻe fakahaofi ai ʻa e moʻui ʻa Taniela mo hono ngaahi kaungāmeʻá. w23.08 3 ¶4

Tūsite, ʻOkatopa 21

Ko e tokotaha kuó ne kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe fakahaofi.—Māt. 24:13.

Fakakaukau ki he ngaahi ʻaonga ʻo e hoko ʻo kātakí. ʻI heʻetau hoko ʻo kātakí, ʻoku tau fiefia ange mo nonga ange. Ko ia ʻe lava ke tokoni ʻa e kātakí ki heʻetau moʻui lelei fakaʻatamaí mo e fakaesinó. ʻI heʻetau anga-kātaki ki he niʻihi kehé, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi vahaʻangatae lelei ange mo kinautolu. Ko ʻetau fakatahaʻangá ʻe fāʻūtaha ange. Kapau ʻe fakaʻitaʻi kitautolu ʻe ha taha, ko ʻetau fakatuotuai ki he ʻitá ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e tuʻungá mei he hoko ʻo toe kovi angé. (Saame 37:​8, fkm. ʻi lalo; Pal. 14:29) Kae mahulu hake aí, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki heʻetau Tamai fakahēvaní pea ʻunuʻunu ke toe ofi ange kiate ia. He ʻulungaanga fakamānako mo ʻaonga ē ko e kātakí! Neongo heʻikai faingofua maʻu pē ke tau anga-kātaki, ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau fakatupulekina ʻa e ʻulungaanga ko ení. Pea ʻi heʻetau tatali anga-kātaki ki he māmani foʻoú, ʻe lava ke tau falala pau “ko e fofonga ʻo Sihová ʻokú ne siofi ʻa e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá, ʻa e faʻahinga ʻoku nau tatali ki heʻene ʻofa mateakí.” (Saame 33:18) ʻOfa ke tau fakapapauʻi kotoa ke hokohoko atu ʻetau kofuʻaki ʻa e kātakí. w23.08 22 ¶7; 25 ¶16-17

Pulelulu, ʻOkatopa 22

Ko e tuí ʻiate ia pē, ʻo taʻekau ai ʻa e ngāué, ʻoku mate ia.—Sēm. 2:17.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sēmisi ʻe taukaveʻi nai ʻe ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e tuí, ka ko fē ʻene ngaahi ngāue ke fehoanaki mo iá? (Sēm. 2:​1-5, 9) Naʻe toe lave ʻa Sēmisi ki ha tokotaha naʻá ne sio ‘ki ha tokoua pe ko ha tuofefine ʻoku masiva vala pe ʻikai haʻane meʻakai’ ka naʻe ʻikai ke ne tokonaki ha tokoni ʻaonga. Neongo kapau naʻe taukaveʻi ʻe he tokotaha ko iá ʻokú ne maʻu ʻa e tuí, naʻe ʻikai ke poupouʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi ngāue; ko ia ai, naʻe taʻeʻaonga ia. (Sēm. 2:​14-16) Naʻe lave ʻa Sēmisi ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa Lēhapi ʻi hono ngāueʻi ʻo e tuí. (Sēm. 2:​25, 26) Naʻá ne fanongo fekauʻaki mo Sihova pea ʻiloʻi naʻá Ne poupouʻi ʻa e kau ʻIsilelí. (Sios. 2:​9-11) Naʻá ne fakahaaʻi ʻene tuí ʻaki ʻene ngaahi ngāué—naʻá ne maluʻi ha ongo asiasi ʻIsileli ʻi he taimi naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻena moʻuí. Ko hono olá, naʻe lau ʻa e fefine taʻehaohaoa ʻikai ko ha ʻIsileli ko ení ʻokú ne māʻoniʻoni, ʻo hangē tofu pē ko ʻĒpalahamé. Ko e faʻifaʻitakiʻanga naʻá ne fokotuʻú ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono poupouʻi ʻe he ngaahi ngāué ʻa ʻetau tuí. w23.12 5-6 ¶12-13

Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 23

Fakatauange ke mou hoko ʻo faiaka mo tuʻu maʻu ʻi he makatuʻungá.—ʻEf. 3:17.

ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ʻoku ʻikai ke tau fiemālie pē ʻi hono maʻu ha mahino siʻisiʻi fekauʻaki mo e Tohi Tapú. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau vēkeveke ke ako “naʻa mo e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá.” (1 Kol. 2:​9, 10) Fēfē ke ke kamataʻi ha poloseki ako fakafoʻituitui ʻa ia te ne ʻai koe ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova? Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke sivisiviʻi ʻa e founga naʻá ne fakahāhā ai ʻene ʻofa ki heʻene kau sevāniti ʻi he kuonga muʻá mo e founga ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻokú ne ʻofa foki ʻiate koé. Te ke sivisiviʻi nai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ki he lotu ʻi ʻIsilelí mo e founga hono fakahoa ia ki he fokotuʻutuʻu ʻa e Kalisitiané ʻi he ʻaho ní. Pe mahalo ʻe lava ke ke fai ha ako fakaʻāuliliki ʻo e ngaahi kikite naʻe fakahoko ʻe Sīsū lolotonga ʻene moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní. ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi hono ako ʻa e ngaahi kaveinga peheé fakataha mo e tokoni ʻa e Watch Tower Publications Index pe ko e Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko hono ako loloto ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi hoʻo tuí pea tokoniʻi koe ke “maʻu ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá.”—Pal. 2:​4, 5. w23.10 18-19 ¶3-5

Falaite, ʻOkatopa 24

Hiliō he meʻa kotoa, maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha, koeʻuhi ko e ʻofá ʻokú ne ʻufiʻufi ha fuʻufuʻunga angahala.—1 Pita 4:8.

Ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he “lahi” ʻoku ʻuhinga fakafoʻileá ko e “falō atu.” Ko e konga hono ua ʻo e vēsí ʻoku fakamatala ai ki he ola lelei ʻo ʻetau maʻu ʻa e ʻofa lahi ko iá. ʻOkú ne ʻufiʻufi ʻa e ngaahi angahala ʻa hotau fanga tokouá. ʻE lava ke tau fakatātaaʻi ia ʻi he foungá ni: Tau pehē pē ʻoku ʻi ai ha tēpile ʻoku lahi ʻa e ngaahi makohikohi ai, ʻe malava ke toʻo mai ha konga tupenu pea folahi loa atu ia ʻi he tēpilé ke ne ʻufiʻufi ʻo ʻikai ko ha foʻi makohi pē ʻe taha pe ua, ka ko e kotoa ʻo e ngaahi makohikohí. ʻI ha founga meimei tatau, kapau te tau maʻu ʻa e ʻofa lahi ki hotau fanga tokouá, ʻe lava ke tau “ʻufiʻufi” pe fakamolemoleʻi ʻo ʻikai ko ha taʻehaohaoa pē ʻe taha pe ua, ka ko ha “fuʻufuʻunga angahala.” Ko ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ʻoku totonu ke mālohi feʻunga ʻo lava ai ke tau fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi taʻehaohaoa ʻa hotau kaungātuí—neongo kapau ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi ʻi he taimi ʻe niʻihi. (Kol. 3:13) ʻI heʻetau lavameʻa ʻi hono fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau fakahaaʻi ai ko ʻetau ʻofá ʻoku mālohi pea ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova. w23.11 11-12 ¶13-15

Tokonaki, ʻOkatopa 25

Naʻe kamata ke lau ia ʻe Sāfani ʻi he ʻao ʻo e tuʻí.—2 Kal. 34:18.

ʻI he hoko ʻa Tuʻi Siosaia ko ha tokotaha lahí, naʻe kamata ke ne fakaleleiʻi ʻa e temipalé. Lolotonga ʻa e ngāue ko iá, naʻe maʻu ai “ʻa e tohi Lao ʻa Sihova naʻe fakafou mai ʻia Mōsesé.” ʻI he fanongo ki hono lau iá, naʻe ueʻi ai ʻa e tuʻí ke ne fai ha ngāue ʻaki ʻa e talangofua ki he meʻa naʻe leaʻaki aí. (2 Kal. 34:​14, 19-21) Te ke saiʻia ke lau tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú? Kapau ʻokú ke kei feinga pē, ʻoku fēfē? ʻOkú ke muimuiʻi ʻa e ngaahi veesi ʻe tokoni fakafoʻituitui nai kiate koe? ʻI he taʻu 39 ʻa Siosaiá, naʻá ne fai ha fehālaaki ʻo iku mole ai ʻene moʻuí. Naʻá ne falala kiate ia pē kae ʻikai ke kole ʻa e tataki ʻa Sihová. (2 Kal. 35:​20-25) ʻOku tau ako ha lēsoni mei heni. Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻumotuʻá pe ko e hā e fuoloa ʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, kuo pau ke tau hanganaki kumi kia Sihova. ʻOku kau ki ai ʻa e lotu maʻu pē ki heʻene tatakí, ako ʻene Folofolá, pea maʻu ʻaonga mei he faleʻi ʻa e kau Kalisitiane matuʻotuʻá. ʻOku ngalingali ʻe siʻi ange ai haʻatau fai ha ngaahi fehālaaki mafatukituki pea ʻe ngalingali te tau fiefia ange ai.—Sēm. 1:25. w23.09 12 ¶15-16

Sāpate, ʻOkatopa 26

ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau hīkisiá, ka ʻokú ne foaki ʻa e ʻofa maʻataʻataá ki he kau anga-fakatōkilaló.—Sēm. 4:6.

ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he kau fefine tuʻu-ki-muʻa tokolahi naʻa nau ʻofa kia Sihova pea tauhi kiate ia. Naʻa nau “anga-fakamaʻumaʻu ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá” pea “faitōnunga ʻi he meʻa kotoa pē.” (1 Tīm. 3:11) ʻIkai ko ia pē, ko e fanga tuofāfiné ʻe lava ke nau maʻu ʻi heʻenau fakatahaʻangá ʻa e kau fefine Kalisitiane matuʻotuʻa ʻoku nau tuha ke faʻifaʻitaki ki ai. Fanga tuofāfine kei siʻi, fēfē ke ke fakakaukau angé ki ha kau fefine Kalisitiane matuʻotuʻa ʻe niʻihi ʻokú ke ʻiloʻi ʻe lava ke ke faʻifaʻitaki kiate kinautolu? Fakatokangaʻi honau ngaahi ʻulungaanga fakamānakó; fakakaukau leva ki he founga ʻe lava ke ke fakahāhā ai iá. Ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo e hoko ʻo matuʻotuʻa faka-Kalisitiané ko e anga-fakatōkilaló. Kapau ʻoku anga-fakatōkilalo ha fefine, te ne maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova pea mo e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ko ha fefine ʻokú ne ʻofa kia Sihova ʻokú ne fili anga-fakatōkilalo ke poupou ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻa ia kuo fokotuʻutuʻu ʻe heʻene Tamai fakahēvaní. (1 Kol. 11:3) Ko e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻoku ngāueʻaki tefito ia ʻi he fakatahaʻangá pea ʻi he fāmilí. w23.12 18-19 ¶3-5

Mōnite, ʻOkatopa 27

ʻOku totonu ki he ngaahi husepānití ke nau ʻofa ki honau ngaahi uaifí ʻo hangē ko honau sino ʻo kinautolú.—ʻEf. 5:28.

ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova mei ha husepāniti ke ne ʻofa ʻi hono uaifí pea tokangaʻi fakaesino, fakaeongo, mo fakalaumālie ia. Ko hono fakatupulekina ʻa e malava fakaefakakaukaú, fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai fefiné, pea hoko ʻo alafalalaʻangá, ʻe tokoni kiate koe ko ha hoa mali. Hili hoʻo malí, te ke hoko nai ko ha tamai. Ko e hā ʻe lava ke ke ako meia Sihova fekauʻaki mo e hoko ko ha tamai leleí? (ʻEf. 6:4) Naʻe tala ange hangatonu ʻe Sihova ki hono ʻAló, ʻa Sīsū, naʻá ne ʻofa ʻiate ia pea hōifua kiate ia. (Māt. 3:17) Kapau te ke hoko ko ha tamai, fakapapauʻi ʻokú ke tala ange maʻu pē ki hoʻo fānaú ʻokú ke ʻofa ʻiate kinautolu. Fakaongoongoleleiʻi maʻu pē kinautolu ki he ngaahi ngāue lelei ʻoku nau faí. Ko e ngaahi tamai ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sihová ʻoku nau tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau hoko ko ha kau tangata mo e kau fefine Kalisitiane matuʻotuʻa. ʻE lava ke ke teuteu he taimí ni ki he ngafa ko ení ʻaki ʻa e tokanga anga-ʻofa ki he niʻihi kehe ʻi ho fāmilí pea ʻi he fakatahaʻangá pea ʻaki ʻa e ako ke fakahāhā hoʻo ʻofa mo e houngaʻia ʻiate kinautolú.—Sione 15:9. w23.12 28-29 ¶17-18

Tūsite, ʻOkatopa 28

[Ko Sihova] te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.—1 Pita 5:10.

ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa mo e mahamahaki ʻa ia ʻoku anga-maheni ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Te tau toe kātekina nai ʻa e fakafepaki pe fakatanga mei he faʻahinga ʻoku nau fehiʻa ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni heʻikai maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi faingataʻa peheé, ka ʻokú ne talaʻofa te ne tokoniʻi kitautolu. (ʻAi. 41:10) ʻI heʻene tokoní, ʻe lava ke tau tauhi maʻu ʻetau fiefiá, fai ʻa e ngaahi fili lelei, pea nofoʻaki mateaki kiate ia naʻa mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa tahá. ʻOku talaʻofa mai ʻe Sihova te ne ʻomai ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú “ko e nonga ʻa e ʻOtuá.” (Fil. 4:​6, 7.) ʻOku ʻuhinga eni ki he nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó ʻa ia ʻoku tau hokosia mei hono maʻu ʻa e vahaʻangatae mahuʻinga mo ia. Ko e nonga ko ení “ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē”; ʻoku fakaofo ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ala sioloto atu ki aí. Kuo faifai ange pea fakafokifā pē haʻo ongoʻi nonga ʻi he hili haʻo lotu tōtōivi kia Sihova? Ko e ongoʻi ko iá “ko e nonga [ia] ʻa e ʻOtuá.” w24.01 20 ¶2; 21 ¶4

Pulelulu, ʻOkatopa 29

Tuku ke u fakahīkihikiʻi ʻa Sihova; tuku ke fakahīkihikiʻi ʻe hoku ngaahi kupú kotoa ʻa hono huafa māʻoniʻoní.—Saame 103:1.

Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ueʻi ʻa e kakai faitōnungá ke fakahīkihikiʻi loto-ʻaufuatō hono huafá. Naʻe mahinoʻi ʻe Tuʻi Tēvita ko hono fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ko hono fakahīkihikiʻi ai pē ia ʻo Sihova tonu. Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku kau ki ai hono ongoongó, ko ia ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e kotoa hono ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofá mo ʻene ngaahi ngāue fakaofó. Naʻe loto ʻa Tēvita ke fakafeangai ki he huafa ʻene Tamaí ko ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni pea fakahīkihikiʻi ia. Naʻá ne loto ke fai ia ʻaki hono “ngaahi kupú kotoa”—ʻa ia, ko hono lotó kotoa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau Līvaí naʻa nau takimuʻa ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihová. Naʻa nau fakahaaʻi anga-fakatōkilalo ko ʻenau ngaahi leá heʻikai ʻaupito lava ke ne fakamatalaʻi kakato ʻa e fakahīkihiki ʻoku tuha mo e huafa toputapu ʻo Sihová. (Nehe. 9:5) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ha fakahīkihiki anga-fakatōkilalo mo loto-moʻoni pehē, ʻokú ne ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. w24.02 9 ¶6

Tuʻapulelulu, ʻOkatopa 30

Ko e tuʻunga ko ia kuo aʻu ki ai ʻetau fakalakalaká, tuku ke hokohoko atu ʻetau ʻaʻeva taau ʻi he ʻalunga tatau pē ko iá.—Fil. 3:16.

Heʻikai lau ʻe Sihova ʻokú ke taʻelavameʻa koeʻuhi ko e ʻikai ke ke aʻusia ʻa e taumuʻa naʻe fuʻu taukakapa ia kiate koe. (2 Kol. 8:12) Vakai ki he fakaholomuí ko ha hokosia ia ke ako mei ai. Manatuʻi ʻa e meʻa kuó ke ʻosi aʻusiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué.” (Hep. 6:10) Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua ʻe ngalo foki ia ʻiate koe. Fakakaukauloto ki he meʻa kuó ke ʻosi lavaʻí—hangē ko hoʻo fakatupulekina ha kaumeʻa mo Sihova, talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ia pe ko e hoko ʻo papitaisó. Hangē pē ko hoʻo fakalakalaka mai mo aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālie ʻi he kuohilí, ʻe lava ke ke hokohoko atu ke fakalakalaka ke aʻusia hoʻo taumuʻa lolotongá. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke aʻusia hoʻo taumuʻá. ʻI hoʻo hokohoko atu ke ngāue ke aʻusia hoʻo taumuʻa fakalaumālié, ʻoua ʻe ngalo ke fiefia ʻi he vakai ki he anga hono tokoniʻi mo tāpuakiʻi koe ʻe Sihova ʻi hoʻo fāifononga maí. (2 Kol. 4:7) Kapau heʻikai te ke foʻi, te ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange.—Kal. 6:9. w23.05 31 ¶16-18

Falaite, ʻOkatopa 31

Ko e Tamaí tonu ʻokú ne ʻofa ʻiate kimoutolu, koeʻuhi kuo mou ʻofa ʻiate au pea mou tui naʻá ku haʻu ko ha fakafofonga ʻo e ʻOtuá.—Sione 16:27.

ʻOku saiʻia ʻa Sihova ke fakahāhā ʻa e hōifua loto-māfaná ki he faʻahinga ʻokú ne ʻofa aí. ʻOku lave ʻa e Folofolá ki ha taimi ʻe ua naʻá Ne tala ange ai kia Sīsū ko ia ʻa hono ʻAlo ʻofeina kuó ne hōifua aí. (Māt. 3:17; 17:5) Te ke saiʻia ke fanongo ki hono fakapapauʻi atu ʻe Sihova kiate koe ʻene hōifuá? ʻOku ʻikai ke lea fakahangatonu mai ʻa Sihova kiate kitautolu, ka ʻokú ne lea mai fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofolá. ʻOku lava ke tau “fanongo” ki he leʻo ʻo e hōifua ʻa Sihová ʻi heʻetau lau ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Ngaahi Kōsipelí. Naʻe tapua haohaoa mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻene Tamaí. Ko ia ʻi heʻetau lau fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻe Sīsū ʻene leleiʻia ʻi hono kau muimui taʻehaohaoa kae faitōnungá, ʻe lava ke tau sioloto atu kia Sihova ʻokú ne lea mai ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá kiate kitautolu. (Sione 15:​9, 15) ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ngaahi ʻahiʻahí kuo mole meiate kitautolu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻoku tokonaki mai ai ʻa e faingamālie ke fakamoʻoniʻi ʻa e loloto ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻetau falala kiate iá.—Sēmisi 1:12. w24.03 28 ¶10-11

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share