LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es25 p. 108-120
  • Sepitema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Sepitema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Mōnite, Sepitema 1
  • Tūsite, Sepitema 2
  • Pulelulu, Sepitema 3
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 4
  • Falaite, Sepitema 5
  • Tokonaki, Sepitema 6
  • Sāpate, Sepitema 7
  • Mōnite, Sepitema 8
  • Tūsite, Sepitema 9
  • Pulelulu, Sepitema 10
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 11
  • Falaite, Sepitema 12
  • Tokonaki, Sepitema 13
  • Sāpate, Sepitema 14
  • Mōnite, Sepitema 15
  • Tūsite, Sepitema 16
  • Pulelulu, Sepitema 17
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 18
  • Falaite, Sepitema 19
  • Tokonaki, Sepitema 20
  • Sāpate, Sepitema 21
  • Mōnite, Sepitema 22
  • Tūsite, Sepitema 23
  • Pulelulu, Sepitema 24
  • Tuʻapulelulu, Sepitema 25
  • Falaite, Sepitema 26
  • Tokonaki, Sepitema 27
  • Sāpate, Sepitema 28
  • Mōnite, Sepitema 29
  • Tūsite, Sepitema 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
es25 p. 108-120

Sepitema

Mōnite, Sepitema 1

Ko e manavaʻofa ko eni mei ʻolungá ʻe hangē ia ko e maama ʻoku malama mai ʻi he mafoa ʻa e atá.—Luke 1:78.

Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Sīsū ʻa e mālohi ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema kotoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Fakafou ʻi he ngaahi mana ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahāhā ai hono mālohi ke ikuʻi ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻa ia heʻikai ʻaupito lava ke tau ikuʻi ʻiate kitautolu pē. Ko e fakatātaá, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he tupuʻanga tefito ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá—ko e angahala tukufakaholó mo hono ngaahi nunuʻá, ʻa e puké mo e maté. (Māt. 9:​1-6; Loma 5:​12, 18, 19) Ko ʻene ngaahi ngāue fakaemaná naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe lava ke ne fakamoʻui ʻa e “ngaahi mahaki kotoa pē” pea naʻa mo hono fokotuʻu hake ʻa e maté. (Māt. 4:23; Sione 11:​43, 44) Pehē foki, ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke puleʻi ʻa e ngaahi fuʻu matangi mālohí pea kapusi ʻa e ngaahi laumālie fulikivanú. (Mk. 4:​37-39; Luke 8:2) He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi kuo tuku ʻe Sihova ha mālohi pehē ki he toʻukupu hono ʻAló! ʻOku lava ke tau falala pau kakato ko e ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. Ko e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ko ha tangata ʻi he māmaní ʻoku akoʻi mai ai ʻa e meʻa te ne fakahoko ʻi ha tuʻunga lahi ange ʻi heʻene hoko ko e Tuʻi fakahēvani ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. w23.04 3 ¶5-7

Tūsite, Sepitema 2

ʻOku hakule ʻa e laumālié ki he ngaahi meʻa kotoa pē, naʻa mo e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá.—1 Kol. 2:10.

Kapau ʻokú ke ʻi ha fakatahaʻanga tokolahi pea ongoʻi ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻokú ke hiki nima aí, ʻe fakataueleʻi nai koe ke ke foʻi. Kae ʻoua ʻe tuku ʻa e feinga ke fai ha talí. Teuteu ke lahi ʻa e ngaahi tali ki he fakataha taki taha. Pea kapau leva ʻoku ʻikai fili koe ke ke tali ʻi he kamataʻanga ʻo e akó, ʻe kei lahi pē ʻa e ngaahi faingamālie ke ke tali ʻi he toenga ʻo e fakatahá. ʻI he teuteu ki he Ako Taua Leʻo, fakakaukau ki he felāveʻi ʻa e palakalafi taki taha mo e kaveinga ʻo e kupú. Kapau te ke fai ia, ʻoku ngalingali te ke maʻu ha tali ʻi he kotoa ʻo e lēsoní. ʻIkai ko ia pē, te ke teuteu nai ke tali ʻi he ngaahi palakalafi ʻoku lāulea ai ki he ngaahi moʻoni loloto angé ʻa ia ʻoku faingataʻa ange ke fakamatalaʻí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe tokosiʻi ange nai ʻa e niʻihi te nau pole ke tali lolotonga ʻa e konga ko ia ʻo e lēsoní. Kae fēfē, kapau ʻoku ʻikai pē ke maʻu hao faingamālie ke tali ʻi he hili atu ha ngaahi fakataha? Tala ange ki he faiakó ki muʻa ʻi he fakatahá ʻa e fehuʻi te ke saiʻia ke talí. w23.04 21-22 ¶9-10

Pulelulu, Sepitema 3

[Ko] Siosifa . . . [naʻá ne] fai ʻo hangē ko ia ko e fakahinohino kiate ia ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová, peá ne ʻave ʻa hono uaifí ki hono ʻapí.—Māt. 1:24.

Naʻe ngāueʻaki loto-lelei ʻe Siosifa ʻa e tataki ʻa Sihová, pea naʻe ʻai ai ke ne hoko ko ha husepāniti lelei ange. Naʻe aʻu ʻo tuʻo tolu ʻene maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino mei he ʻOtuá fekauʻaki mo hono fāmilí. ʻI he taimi taki taha, naʻá ne talangofua leva, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe ʻuhinga iá ko hono fai ʻa e ngaahi liliu lahi. (Māt. 1:20; 2:​13-15, 19-21) ʻI he muimui ki he tataki ʻa e ʻOtuá, naʻe maluʻi ʻe Siosifa ʻa Mele, poupouʻi ia, pea tokonaki maʻana. Sioloto atu ki hono ʻai ʻe he ngaahi tōʻonga ʻa Siosifá ʻa Mele ke ne ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi lahi ia! Ngaahi husepāniti, ʻe lava ke mou faʻifaʻitaki kia Siosifa ʻaki ʻa e kumi ki he faleʻi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki hono tokangaʻi ho fāmilí. ʻI he taimi ʻokú ke ngāueʻaki ai ʻa e faleʻi ko ení, neongo kapau ʻoku ʻuhinga iá ko hono fai ʻa e ngaahi liliu, ʻokú ke fakahāhā ʻa e ʻofa ki ho uaifí pea ʻokú ke fakaivimālohiʻi ai hoʻo nofo malí. Ko ha tuofefine ʻi Vanuatu, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe 20 tupu ʻokú ne pehē: “ʻI he taimi ʻoku kumi ai ʻa hoku husepānití ki he tataki ʻa Sihová pea ngāueʻaki iá, ʻoku ou fakaʻapaʻapaʻi lahi ange ai ia. ʻOku ou ongoʻi malu, pea ʻoku ou falala pau ki heʻene ngaahi filí.” w23.05 21 ¶5

Tuʻapulelulu, Sepitema 4

ʻE ʻi ai ha hala lahi, ʻio, ko ha hala ʻoku ui ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní.—ʻAi. 35:8.

Ko e kau Siu naʻe foki mei Pāpiloné naʻe pau ke nau hoko “ko ha kakai māʻoniʻoni” ki honau ʻOtuá. (Teu. 7:6) Neongo ia, naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe ʻikai toe fiemaʻu ke nau fai ʻa e ngaahi liliu koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ko e tokolahi taha ʻo e kau Siu naʻe fanauʻi ʻi Pāpiloné ʻoku ngalingali naʻa nau anga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kau Pāpiloné. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu hili ʻa e toe foki ʻa e fuofua kau Siú ki ʻIsilelí, naʻe ʻohovale ʻa Kōvana Nehemaia ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau naʻe fanauʻi ʻi ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau poto ʻi he lea ʻa e kau Siú. (Teu. 6:​6, 7; Nehe. 13:​23, 24) ʻE lava fēfē ke ako ʻa e fānau ko iá ke ʻofa mo lotu kia Sihova kapau naʻe ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e lea faka-Hepeluú—ʻa e lea tefito naʻe hiki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? (ʻĒsela 10:​3, 44) Ko ia ko e kau Siu ko iá naʻe pau ke nau fai ʻa e ngaahi liliu lahi, ka ʻe faingofua ange kiate kinautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ko iá ʻi ʻIsileli, ʻa ia naʻe kamata māmālie ke fakafoki ki ai ʻa e lotu maʻá.—Nehe. 8:​8, 9. w23.05 15 ¶6-7

Falaite, Sepitema 5

ʻOku tokoniʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku toó pea langaʻi hake ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku punoú.—Saame 145:14.

Ko e meʻa pangó, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻetau fakaueʻilotó pe akonakiʻi-kitá, te tau kei holomui pē nai. Ko e fakatātaá, ko e “ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina” te ne toʻo nai ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ke ngāue ai ki heʻetau taumuʻá. (Tml. 9:11) Te tau fehangahangai nai mo ha faingataʻa te ne ʻai ke tau ongoʻi loto-siʻi pea siʻi ai hotau iví. (Pal. 24:10) Ko hotau kakano taʻehaohaoá te ne fakatupunga nai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai nai ke tokoni kiate kitautolu ke tau aʻusia ai ʻetau taumuʻá. (Loma 7:23) Pe ʻoku tau ongoʻi helaʻia nai. (Māt. 26:43) Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ikuʻi ha fakaholomui pe ko ha ʻaho kovi? Manatuʻi ko ha fakaholomui ʻoku ʻikai ʻuhinga iá kuó ke taʻelavameʻa. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú te tau toutou hokosia nai ʻa e ngaahi palopalema pe faingataʻa. Kae kehe, ʻoku toe fakamāʻalaʻala mai ai ʻoku lava ke tau toe tuʻu hake. ʻIo, ʻi he ngaʻunu ki muʻa neongo ha fakaholomui, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai kia Sihova ʻokú ke loto ke fakahōifuaʻi ia. He fiefia ē ko Sihova ʻi heʻene vakai mai ʻoku hokohoko atu hoʻo feinga ke aʻusia hoʻo taumuʻá! w23.05 30 ¶14-15

Tokonaki, Sepitema 6

Hoko ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá.—1 Pita 5:3.

Ko e ngāue tāimuʻá ʻoku tokoni ki ha kiʻi talavou ke ako ki he founga ke ngāue ola lelei ai fakataha mo e kakai kehekehe. ʻOku toe tokoni ia ke ne levaʻi lelei ʻa e paʻangá pea moʻui ʻo fakatatau ki ai. (Fil. 4:​11-13) Ko ha maka lakaʻanga lelei ki he ngāue taimi-kakató ko e tāimuʻa tokoni, ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai ha taha ke mateuteu ki he tāimuʻa tuʻumaʻú. Ko e ngāue tāimuʻá ʻe lava ke ne fakaava atu ʻa e matapā ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ngāue taimi-kakató, ʻo kau ai ʻa e ngāue ko ha sevāniti langa pe ko ha tokotaha Pēteli. Ko e kau tangata Kalisitiané ʻoku totonu ke nau maʻu ha taumuʻa ʻo e hoko ʻo taau ke ngāue maʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko ha kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e kau tangata ʻoku nau kakapa atu ki he ngafa ko ení ʻoku nau “holi ki ha ngāue lelei.” (1 Tīm. 3:1) ʻUluakí, ko ha tokoua kuo pau ke ne taau ke ngāue ko ha sevāniti fakafaifekau. Ko e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau tokoni ki he kau mātuʻá ʻi he ngaahi founga ʻaonga lahi. Ko e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau ngāue anga-fakatōkilalo maʻa honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea kau faivelenga ʻi he ngāue fakafaifekaú. w23.12 28 ¶14-16

Sāpate, Sepitema 7

Lolotonga ʻene kei tamasiʻí, naʻe kamata ke ne kumi ki he ʻOtua ʻo ʻene kui ko Tēvitá.—2 Kal. 34:3.

Naʻe taʻu hongofulu tupu ʻa Tuʻi Siosaia ʻi heʻene kamata ke kumi kia Sihová. Naʻá ne loto ke ako fekauʻaki mo Sihova pea fai hono finangaló. Kae kehe, naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí ki he tuʻi kei siʻi ko ení. Naʻe pau ke ne tuʻu maʻá e lotu moʻoní ʻi he taimi naʻe failahia ai ʻa e lotu loí. Pea ko hono moʻoní naʻá ne fai pehē! Ki muʻa ke taʻu 20 ʻa Siosaiá, naʻe kamata ke ne toʻo atu ʻa e lotu loí mei he puleʻangá. (2 Kal. 34:​1, 2) Neongo kapau ʻokú ke fuʻu kei siʻi, ʻe lava ke ke fili ke faʻifaʻitaki kia Siosaia ʻaki ʻa e kumi kia Sihova pea ako ke houngaʻia ʻi Hono ngaahi ʻulungāngá. Ko e ʻalunga lelei ko iá te ne ueʻi koe ke fakatapui kiate ia. ʻE anga-fēfē hono tākiekina ʻe he fakatapui ko iá hoʻo moʻui fakaʻahó? Ko Luke, naʻá ne papitaiso ʻi hono taʻu 14, ʻokú ne pehē, “Mei he taimí ni ʻo faai atu, te u fakamuʻomuʻa ʻa e tauhi kia Sihová ʻi heʻeku moʻuí pea te u feinga ke ʻai ia ke ne fiefia.” (Mk. 12:30) Ko ha tāpuaki ē kiate koe kapau te ke holi ke fai ʻa e meʻa tatau! w23.09 11 ¶12-13

Mōnite, Sepitema 8

Fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku ngāue mālohi ʻi homou lotolotongá mo tokangaʻi kimoutolu ʻi he ʻEikí.—1 Tes. 5:12.

ʻI he fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e tohi ko ení, ko e fakatahaʻanga Tesalonaiká naʻe teʻeki ke taʻu ʻe taha hono fokotuʻú. ʻOku ngalingali ko e kau tangata ʻosi fakanofó naʻa nau taʻetaukei pea fai nai mo e ngaahi fehālaaki. Neongo ia, naʻa nau tuha mo e fakaʻapaʻapa. ʻI he fakaofi mai ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻe fiemaʻu nai ke tau falala ki he kau mātuʻa fakalotofonuá ki ha tataki ʻo toe lahi ange ia ʻi he taimí ni. ʻE motuhia nai ʻetau fetuʻutaki mo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmaní mo e ʻōfisi vaʻá; ko ia ʻoku mahuʻinga ke tau ako ke ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau kau mātuʻá he taimí ni. Pe ko e hā pē ʻoku hokó, tau tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí, ʻo ʻikai tokangataha ki heʻenau ngaahi taʻehaohaoá, kae tokangataha ki he moʻoniʻi meʻa ko Sihova fakafou ʻia Kalaisi ʻokú ne tataki ʻa e kau tangata faitōnunga ko ení. Hangē pē ko hono maluʻi ʻe ha tatā ʻa e ʻulu ʻo ha sōtia, ko ʻetau ʻamanaki ʻo e fakamoʻuí ʻokú ne maluʻi ʻetau fakakaukaú. ʻOku tau ʻiloʻi ai ko e meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní ko e koto taʻeʻaonga. (Fil. 3:8) Ko ʻetau ʻamanakí ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke hanganaki nonga mo tuʻu maʻu. w23.06 11-12 ¶11-12

Tūsite, Sepitema 9

Ko ha fefine vale ʻoku longoaʻa ia. ʻOkú ne mūnoa.—Pal. 9:13.

Ko e faʻahinga ʻoku nau fanongo ki he ‘fefine valé’ ʻoku ʻi ai ha fili ke nau fai: Te nau tali ʻene fakaafé pe talitekeʻi ia? ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he tōʻonga fakaefehokotaki fakasino taʻetāú. Ko e ‘fefine valé’ ʻoku fakamatalaʻi ʻokú ne pehē: “ʻOku melie ʻa e vai ʻoku kaihaʻasi maí.” (Pal. 9:17) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “vai ʻoku kaihaʻasi maí”? ʻOku fakatatau ʻe he Tohi Tapú ʻa e vā fakaefehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo meʻa mali ki he vai fakaivifoʻou. (Pal. 5:​15-18) Ko e husepānití mo e uaifí ʻe lava ke na maʻu ʻa e fiefia ʻi he ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino totonu ʻi loto ʻi heʻena nofo mali fakalaó. Ka, he kehe ē ko e “vai ʻoku kaihaʻasi maí.” ʻOku lava ke ʻuhinga ia ki he fehokotaki fakasino taʻetaau taʻefakalaó. ʻOku faʻa fai fakafufū ia, ʻo hangē pē ko ha tokotaha kaihaʻa ʻokú ne faʻa kaihaʻa fakafufū. Ko e “vai ʻoku kaihaʻasi maí” ʻoku hā ngali melie nai kapau ko e faʻahinga ʻoku nau fakahoko iá ʻoku nau ongoʻi ʻe ʻikai ʻiloʻi ʻa honau ʻalunga angahalaʻiá. He fakaloloma ē ko ia! ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa. ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻe lava ke kona ange ʻi he mole ʻa ʻene hōifuá, ko ia ʻoku halaʻatā ha “melie” ʻe taha ʻo e mole fakamamahi ko iá.—1 Kol. 6:​9, 10. w23.06 22 ¶7-9

Pulelulu, Sepitema 10

Neongo kapau ʻoku ou fai eni ʻo ʻikai loto ki ai, ʻoku ou kei maʻu pē ʻa e fatongia kuo tuku mai kiate aú.—1 Kol. 9:17.

Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi ʻi ha taimi ko hoʻo ngaahi lotú kuo fai fakafatongia pē pe ko hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻikai longomoʻui? ʻOua ʻe fakamulituku ʻo pehē kuo mole ʻa e laumālie ʻo Sihová meiate koe. Ko ha tangata taʻehaohaoa koe, pea ko hoʻo ngaahi ongoʻí ʻe lava ke feliuliuaki. Kapau ʻoku kamata ke hōloa hoʻo faivelengá, fakakaukauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Neongo naʻá ne feinga ke faʻifaʻitaki kia Sīsū, naʻá ne ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi heʻikai nai ke ne ongoʻi ʻokú ne maʻu ʻa e fakaueʻilotó ʻo hangē ko e ngaahi taimi kehé. Naʻe fakapapauʻi ʻe Paula ke fakahoko ʻene ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e anga ʻene ongoʻi nai ʻi he taimi ko iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoua ʻe fakaʻatā hoʻo ngaahi ongoʻi taʻehaohaoá ke ne fai ʻa e filí maʻau. Fakapapauʻi te ke fai ʻa e meʻa totonú neongo ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ko hoʻo ngaahi tōʻongá ʻoku totonu ke faai atu pē ʻo ne tākiekina hoʻo ngaahi ongoʻí ke lelei ange.—1 Kol. 9:16. w24.03 11-12 ¶12-13

Tuʻapulelulu, Sepitema 11

Mou fakahāhā ʻa e fakamoʻoni ʻo hoʻomou ʻofa kiate kinautolú.—2 Kol. 8:24.

ʻE lava ke tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki hono talitali lelei kinautolu ko hotau ngaahi kaumeʻa. (2 Kol. 6:​11-13) Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau kau ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻoku faʻuʻaki ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei he puipuituʻa kehekehe pea ʻoku nau maʻu ʻa e angaʻitangata kehekehe. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofa kiate kinautolu kotoá ʻaki ʻa e tokangataha ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻI heʻetau ako ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e vakai ʻa Sihová, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ko e ʻofá ʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻi he lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. ʻI he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahi ko iá, te tau maʻu ʻi fē ʻa e maluʻangá? Fakakaukau ki he meʻa naʻe fakahinohino ʻe Sihova ki heʻene kakaí ke nau fai ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻa Pāpilone ʻo e kuonga muʻá: “ʻAlu, ʻa hoku kakai, hū ki ho ngaahi loki ʻi lotó, pea tāpuni ho ngaahi matapaá. Toi ʻi ha kiʻi mōmeniti kae ʻoua ke mavahe atu ʻa e houhaú.” (ʻAi. 26:20) ʻOku hā ngali ko e ngaahi lea ko iá ʻoku toe kaunga kiate kitautolu ʻa ia te tau fehangahangai mo e fuʻu mamahi lahí. w23.07 6-7 ¶14-16

Falaite, Sepitema 12

ʻOku feliuliuaki ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ení.—1 Kol. 7:31.

Maʻu ha ongoongo ʻi he hoko ʻo anga-fakaʻatuʻí. ʻEke hifo: ‘ʻOku ʻiloʻi au ʻe he kakaí ko ha tokotaha fakaʻatuʻi, ʻulutukua mo anga-kātaki? Pe ʻoku nau vakai mai kiate au ko ha tokotaha anga-fefeka, anga-mālohi pe taʻefieauna? ʻOku ou fanongo ki he niʻihi kehé pea ʻulutukua ki heʻenau ngaahi fakaʻamú ʻi heʻene feʻungamālié?’ Ko e tuʻunga ʻo ʻetau fakaʻatuʻí ʻoku tapua atu ai ʻa e lahi ʻo ʻetau faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsuú. Ko e fakaʻatuʻí ʻoku kau ki ai ʻa e hoko ʻo ngaofengofua ʻi he taimi ʻoku liliu ai hotau ngaahi tuʻungá. ʻE lava ke fakatupunga ʻe he ngaahi liliu ko iá ha ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekina kiate kitautolu. Te tau fehangahangai nai mo ha palopalema fakaemoʻuilelei mafatukituki. Pe ʻe veuki fakaʻaufuli nai ʻetau moʻuí ʻi ha liliu fakafokifā ʻi he ʻekonōmiká pe ʻi he tuʻunga fakapolitikale ʻi he feituʻu ʻoku tau nofo aí. (Tml. 9:11) Naʻa mo e liliu ʻi ha vāhenga-ngāue fakateokalati ʻe lava ke ne ʻahiʻahiʻi kitautolu. ʻOku lava ke tau feʻunuʻaki lavameʻa ki he ngaahi tuʻunga foʻoú kapau te tau fou ʻi he sitepu ʻe fā ko ení: (1) Tali ʻa e tuʻunga moʻoní, (2) hanga ki he kahaʻú, (3) tokangataha ki he meʻa ʻoku leleí, (4) fai ʻa e ngaahi meʻa maʻá e niʻihi kehé. w23.07 21-22 ¶7-8

Tokonaki, Sepitema 13

Ko ha tokotaha mahuʻinga ʻaupito koe.—Tan. 9:23.

Ko e palōfita ko Tanielá naʻe kei talavou ʻi he taimi naʻe ʻave ai ia ʻe he kau Pāpiloné ko ha pōpula ʻi he taú pea ʻave ia ʻo mamaʻo mei hono fonua tupuʻangá. Ka naʻe leleiʻia moʻoni ʻa e kau fakapōpula ʻo Tanielá ʻiate ia. Naʻa nau sio ki he “meʻa [naʻe] hā ki he matá”—ko Taniela naʻe “taʻemele, mo hā matamatalelei” pea naʻá ne haʻu mei ha fāmili mahuʻinga. (1 Sām. 16:7) Koeʻuhi ko e ngaahi ʻuhinga ko iá, naʻe akoʻi ia ʻe he kau Pāpiloné ke ne hoko ko ha mēmipa māʻolunga ʻi honau sōsaietí. (Tan. 1:​3, 4, 6) Naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻia Taniela koeʻuhí ko e faʻahinga tokotaha naʻe fili ʻa e kiʻi talavou ko ení ke hoko ki aí. Ko hono moʻoní, naʻe taʻu hongofulu tupu lahi nai pe taʻu 20 tupu siʻi ʻa Taniela ʻi he taimi naʻe lave ai ʻa Sihova kiate ia ʻokú ne māʻoniʻoni fakataha mo Noa mo Siopé, ko e ongo tangata naʻá na fakamoleki ʻa e laui hongofuluʻi taʻu lahi ʻi hono langa hake ha ongoongo lelei mo e ʻOtuá. (Sēn. 5:32; 6:​9, 10; Siope 42:​16, 17; ʻIsi. 14:14) Pea naʻe hokohoko atu ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia Tanielá ʻi he kotoa ʻene moʻui fuoloa mo fakaofó.—Tan. 10:​11, 19. w23.08 2 ¶1-2

Sāpate, Sepitema 14

Mahinoʻi kakato ʻa e fālahi mo e lōloa mo e māʻolunga mo e loloto ʻo e moʻoní.—ʻEf. 3:18.

ʻI he fakakaukau pe te ke fakatau ha fale, te ke loto ke sivisiviʻi tonu ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e falé. ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa meimei tatau ʻi heʻetau lau mo ako ʻa e Tohi Tapú. Kapau te ke lau fakavave ia, te ke ako pē nai ʻa e ngaahi moʻoni tefitó—“ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻo e ngaahi pōpoaki toputapu ʻa e ʻOtuá.” (Hep. 5:12) ʻI hono kehé, hangē pē ko e falé, hū “ki loto” ke sivisiviʻi ʻa e ngaahi fakaikiikí. Ko e founga lelei taha ke ako ai ʻa e Tohi Tapú ko e vakai ki he anga ʻo e fehoanakimālie ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻo e pōpoaki ʻi aí. Feinga mālohi ke ʻikai ngata pē hoʻo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ke tui ki aí kae pehē foki ki he ʻuhinga ʻokú ke tui ai ki aí. Ke mahinoʻi kakato ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau ako ʻa e ngaahi moʻoni loloto ʻo e Tohi Tapú. Naʻe enginaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ke nau ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá koeʻuhí ke nau lava ʻo “mahinoʻi kakato ʻa e fālahi mo e lōloa mo e māʻolunga mo e loloto” ʻo e moʻoní. Pea te nau hoko ai ʻo “faiaka mo tuʻu maʻu” ʻi heʻenau tuí. (ʻEf. 3:​14-19) ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa tatau. w23.10 18 ¶1-3

Mōnite, Sepitema 15

Fanga tokoua, sio ki he kau palōfitá ko ha sīpinga ia ʻo e tofanga ʻi he koví pea mo hono ngāueʻaki ʻo e kātakí, ʻa kinautolu naʻa nau lea ʻi he huafa ʻo Sihová.—Sēm. 5:10.

ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai naʻa nau kātaki. Fēfē ke ʻai ko ha poloseki ako ʻa hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko iá? Ko e fakatātaá, ko Tēvita neongo naʻá ne kei siʻi ʻi hono pani ia ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he kahaʻú, naʻe pau ke ne tatali ʻi he laui taʻu lahi ki muʻa ke ne maʻu ʻa e tuʻunga-tuʻí. Ko Simione mo ʻAna naʻá na lotu faitōnunga kia Sihova lolotonga ʻena tatali ki he Mīsaia naʻe talaʻofá. (Luke 2:​25, 36-38) ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi fakamatala ko iá, kumi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ení: Ko e hā nai naʻá ne tokoniʻi ʻa e tokotaha ko ení ke fakahāhā ʻa e kātakí? Naʻe anga-fēfē ʻene maʻu ʻaonga mei he hoko ʻo kātakí? ʻE lava fēfē ke u faʻifaʻitaki kiate ia? Te ke maʻu ʻaonga foki mei he ako fekauʻaki mo e faʻahinga naʻe ʻikai ke nau fakahāhā ʻa e kātakí. (1 Sām. 13:​8-14) Te ke ʻeke hifo nai: ‘Ko e hā nai ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ke nau taʻekātakí? Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa naʻa nau fehangahangai mo iá?’ w23.08 25 ¶15

Tūsite, Sepitema 16

Kuo mau tui pea kuo mau ʻilo ko koe ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.—Sione 6:69.

Naʻe mateaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá; naʻe ʻikai ke ne fakaʻatā ha meʻa ke ne ʻai ia ke ne foʻi fakaʻaufuli. Naʻá ne fakahāhā ʻene mateakí ʻi he tuʻunga ʻe taha ʻi he taimi naʻe leaʻaki ai ʻe Sīsū ha meʻa naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe heʻene kau ākongá. (Sione 6:68) ʻI he ʻikai tatali ki hono ʻuhingá, naʻe tuku ʻe he tokolahi ʻenau muimui kia Sīsuú. Tuku kehe pē ʻa Pita. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsū pē naʻá ne maʻu ʻa e “ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko Pita mo e kau ʻapositolo kehé te nau liʻaki ia. Neongo ia, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e falala pau ʻe toe foki mai ʻa Pita pea nofoʻaki faitōnunga. (Luke 22:​31, 32) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū “ʻoku vēkeveke ʻa laumālie ka ʻoku vaivai ʻa kakano.” (Mk. 14:38) Ko ia naʻa mo e hili hono fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai foʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻapositoló. Naʻe hā ʻa Sīsū kuo toetuʻú kia Pita—ʻo hā mahino ʻi he taimi naʻe toko taha ai ʻa Pitá. (Mk. 16:7; Luke 24:34; 1 Kol. 15:5) Kuo pau pē naʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e ʻapositolo loto-siʻí! w23.09 22 ¶9-10

Pulelulu, Sepitema 17

Fiefia ē ko e faʻahinga kuo fakamolemoleʻi ʻenau ngaahi ngāue maumau-laó pea kuo ʻufiʻufi ʻenau ngaahi angahalá.—Loma 4:7.

ʻOku fakamolemoleʻi pe ʻufiʻufi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga ʻoku tui kiate iá. ʻOkú ne fakamolemoleʻi fakaʻaufuli kinautolu pea ʻikai ʻaupito ke toe lau ʻenau ngaahi angahalá. (Saame 32:​1, 2) ʻOkú ne vakai ki he faʻahinga tāutaha ko iá ʻoku nau taʻehalaia mo māʻoniʻoni ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau tuí. Neongo naʻe lau ʻa ʻĒpalahame, Tēvita mo e kau lotu faitōnunga kehe ʻa e ʻOtuá naʻa nau māʻoniʻoni, naʻa nau kei hoko pē ko e kau faiangahala taʻehaohaoa. Ka koeʻuhí ko ʻenau tuí, naʻe vakai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu naʻa nau taʻemele, tautefito ʻi hono fakahoa kinautolu ki he faʻahinga naʻe ʻikai haʻanau tuʻunga lelei ʻi heʻene vakaí. (ʻEf. 2:12) Hangē ko ia ʻoku fakamāʻalaʻala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi heʻene tohí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e tuí ki hono maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo e ʻOtuá. Naʻe hoko moʻoni ia ʻi he tuʻunga ʻo ʻĒpalahame mo Tēvitá, pea ʻe pehē foki mo kitautolu. w23.12 3 ¶6-7

Tuʻapulelulu, Sepitema 18

ʻOatu maʻu pē ki he ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú.—Hep. 13:15.

ʻI he ʻahó ni ʻoku maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané ʻa e monū ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova ʻaki hono ngāueʻaki honau taimí, iví mo ʻenau koloá ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tau fakahāhā ʻoku tau koloaʻaki hotau monū ke lotu kia Sihová ʻaki hono ʻoatu kiate ia ʻa ʻetau ngaahi feilaulau lelei tahá. ʻOku lave ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo ʻetau lotú ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau fakaliʻeliʻaki. (Hep. 10:​22-25) ʻOku kau ki heni ʻa e fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu, talaki fakahāhā ʻetau ʻamanakí, fakataha fakatahataha ko ha fakatahaʻanga pea fefakalototoʻaʻaki ʻo “toe ʻāsili angé ʻi [heʻetau] sio ko ia ki he fakaofiofi mai” ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻI he ofi ki he ngataʻanga ʻo e fakamatala ʻi he Fakahaá, ko e ʻāngelo ʻa Sihová ʻokú ne leaʻaki tuʻo ua ʻa e meʻá ni ke fakamamafaʻi: “Lotu ki he ʻOtuá!” (Fkh. 19:10; 22:9) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻa e moʻoni fakalaumālie loloto ko eni fekauʻaki mo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová pea mo e monū ʻoku tau koloaʻaki ke lotu ki hotau ʻOtua lahí! w23.10 29 ¶17-18

Falaite, Sepitema 19

Hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí.—1 Sione 4:7.

ʻOku tau loto kotoa ke “hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí.” Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi naʻe fakatokanga mai ʻa Sīsū “ʻe fakaʻaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.” (Māt. 24:12) Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ʻe hoko eni ki he tokolahi taha ʻo ʻene kau ākongá. Neongo ia, ʻoku totonu ke tau nofoʻaki tokanga koeʻuhí ke ʻoua ʻe tākiekina kitautolu ʻe he tōʻonga taʻeʻofa ʻa e māmaní. ʻI he fakakaukau ki aí, tau lāulea angé ki he fehuʻi mahuʻinga ko ení: ʻOku ʻi ai ha founga ke siviʻi ai pe ʻoku mālohi ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá? Ko e founga ʻe taha ke fakapapauʻi ai ʻa e mālohi ʻo ʻetau ʻofá, ko hono sivisiviʻi ʻa e anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi tuʻunga pau ʻi he moʻuí. (2 Kol. 8:8) Ko e taha ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “Hiliō he meʻa kotoa, maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha, koeʻuhi ko e ʻofá ʻokú ne ʻufiʻufi ha fuʻufuʻunga angahala.” (1 Pita 4:8) Ko ia ko e ngaahi vaivaiʻanga mo e ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke ne tesiʻi ʻetau ʻofá. w23.11 10-11 ¶12-13

Tokonaki, Sepitema 20

Mou feʻofaʻaki.—Sione 13:34.

ʻOku ʻikai lava ke tau talangofua ki he fekau ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ʻofá kapau ʻoku tau fakahāhā ʻa e ʻofá ki he niʻihi ʻi he fakatahaʻangá kae ʻikai ki he niʻihi. Ko e moʻoni, te tau hoko ʻo ongoʻi ofi ange nai ki ha niʻihi ʻi ha niʻihi, hangē ko Sīsuú. (Sione 13:23; 20:2) Ka ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu ʻa e “ʻofa fakatokoua”—ʻo hangē ko e ʻofa māfana ʻi he fāmilí—ki he kotoa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. (1 Pita 2:17) Naʻe ekinaki mai ʻe Pita ke tau maʻu “ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha mei he lotó.” (1 Pita 1:22) ʻI he potutohi ko ení, ko e ʻofa “lahi” ko iá ʻoku kau ki ai ʻetau fano atu ʻi heʻetau hehema fakanatula ke ʻofá. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ʻoku fakaʻitaʻi pe fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha tokoua? Ko ʻetau hehema anga-mahení nai ke faisāuni kae ʻikai ke fakahāhā ʻa e ʻofá. Neongo ia, naʻe ako ʻa Pita meia Sīsū ko e faisāuní ʻoku ʻikai ke fakahōifua ki he ʻOtuá. (Sione 18:​10, 11) Naʻe tohi ʻe Pita: “ʻOua ʻe totongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi pe lea koví ʻaki ʻa e lea kovi. ʻI hono kehé, ʻoatu ha tāpuaki.” (1 Pita 3:9) Fakaʻatā ʻa e ʻofa lahí ke ne ueʻi koe ke hoko ʻo anga-lelei mo fakaʻatuʻi. w23.09 28-29 ¶9-11

Sāpate, Sepitema 21

Pehē foki ko e kakai fefiné ʻoku totonu ke nau . . . anga-fakamaʻumaʻu ʻi heʻenau ngaahi tōʻongá, faitōnunga ʻi he meʻa kotoa pē.—1 Tīm. 3:11.

ʻOku tau ofoofo ʻi he vave ʻa e tupu ʻa ha kiʻi tama ʻo fuʻu lahi. Ko e tupu ko ení ʻoku hā ngali hoko fakafokifā pē. Kae kehe, ko e tupulaki ki he matuʻotuʻa faka-Kalisitiané ʻoku ʻikai ke hoko fakafokifā ia. (1 Kol. 13:11; Hep. 6:1) Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui loloto mo Sihova. ʻOku tau fiemaʻu foki ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá, fakatupulekina ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻaongá, pea teuteu ki he ngaahi fatongia ʻi he kahaʻú. (Pal. 1:5) Naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻa e tangatá mo e fefiné. (Sēn. 1:27) ʻOku hā mahino, ko e kakai tangatá mo e kakai fefiné ʻoku kehekehe honau faʻunga fakaesinó, ka ʻoku nau toe kehekehe foki ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, naʻe ngaohi ʻe Sihova ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ke nau fakahoko ʻa e ngaahi ngafa pau, ko ia ʻoku fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e pōtoʻi te ne tokoniʻi kinautolu ke fakahoko honau vāhenga-ngāue taki taha.—Sēn. 2:18. w23.12 18 ¶1-2

Mōnite, Sepitema 22

Ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló.—Māt. 28:19.

Naʻe loto ʻa Sīsū ke ngāueʻaki ʻe he niʻihi kehé ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻene Tamaí? ʻAupito. Ko e kau taki lotu fakangalingali ʻe niʻihi ʻi hono taimí naʻa nau taku ʻoku fuʻu toputapu ke leaʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa e ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapu peheé ke taʻofi ia mei hono fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻene Tamaí. Fakakaukau ki he taimi naʻá ne fakamoʻui ai ha tangata naʻe uluisino ai ha tēmeniō ʻi he feituʻu ʻo e kau Kēlasá. Naʻe manavahētuʻu ʻa e kakaí pea kōlenga kia Sīsū ke ne mavahe, ko ia naʻe ʻikai ke ne toe nofo ʻi he feituʻu ko iá. (Mk. 5:​16, 17) Ka naʻe kei loto pē ʻa Sīsū ke ʻai ʻa e huafa ʻo Sihová ke ʻiloa ʻi he feituʻu ko iá. Ko ia naʻá ne fekau ki he tangata naʻá ne fakamoʻuí ke tala ki he kakaí, ʻo ʻikai ko e meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú, ka ko e meʻa naʻe fai ʻe Sihová. (Mk. 5:19) ʻOkú ne loto ke fai ʻa e meʻa tatau ʻi he ʻahó ni—ʻa ia ko ʻetau ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí ʻi he kotoa ʻo e māmaní! (Māt. 24:14; 28:20) ʻI heʻetau fai ʻetau tafaʻakí, ʻoku tau ʻai ai ke fiefia hotau Tuʻí, ʻa Sīsū. w24.02 10 ¶10

Tūsite, Sepitema 23

Kuó ke kītaki koeʻuhi ko hoku hingoá.—Fkh. 2:3.

Ko ha tāpuaki moʻoni ia ke tau hoko ko e konga ʻo e kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi taʻemanonga ko ení. ʻI he fakaʻaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ha fāmili fāʻūtaha fakalaumālie ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. (Saame 133:1) ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke maʻu ha haʻi fakafāmili mālohi. (ʻEf. 5:33–6:1) Pea ʻokú ne foaki mai ʻa e vavanga fakaefakakaukau mo e poto ʻoku tau fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e nonga moʻoni ʻi lotó. Neongo ia, kuo pau ke tau ngāue mālohi ke hanganaki tauhi faitōnunga kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe fakaʻitaʻi nai kitautolu ʻe he ngaahi taʻehaohaoa ʻa e niʻihi kehé. ʻE faingataʻa foki ke tau kātakiʻi ʻetau ngaahi tōnounoú, tautefito kapau ʻoku tau toutou fai ʻa e fehālaaki tatau. ʻOku fiemaʻu ke tau kītaki ʻi he ngāue ʻa Sihová (1) ʻi hono fakaʻitaʻi kitautolu ʻe he kaungātuí, (2) ʻi hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe hotau hoá, pea (3) ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi ai ʻiate kitautolu tonu. w24.03 14 ¶1-2

Pulelulu, Sepitema 24

Ko e tuʻunga ko ia kuo aʻu ki ai ʻetau fakalakalaká, tuku ke hokohoko atu ʻetau ʻaʻeva taau ʻi he ʻalunga tatau pē ko iá.—Fil. 3:16.

Mei he taimi ki he taimi, te ke fanongo ki he hokosia ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo nau kakapa atu ke fakalahi ʻenau ngāue toputapú. Mahalo naʻa nau kau ki he Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá pe hiki ki he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú. Kapau ʻe lava ke ke fokotuʻu ha taumuʻa pehē, ʻoua ʻe toumoua ke fai pehē. Ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau vēkeveke ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú. (Ngā. 16:9) Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai malava ke ke fai pehē ʻi he taimí ni? ʻOua ʻe fakakaukau ʻokú ke māʻulalo ange ʻi he faʻahinga ʻoku malava ke fai peheé. ʻI he lova faka-Kalisitiané ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ko e kātakí. (Māt. 10:22) ʻOua ʻe fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue kia Sihova ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi malavá mo e tuʻungá. Ko e founga mahuʻinga ia ʻe lava ke ke hanganaki muimui ai ʻia Sīsū hili ʻa e papitaisó.—Saame 26:1. w24.03 10 ¶11

Tuʻapulelulu, Sepitema 25

Naʻá ne anga-lelei ʻo fakamolemoleʻi ʻa ʻetau ngaahi faihalá kotoa.—Kol. 2:13.

ʻOku talaʻofa mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní te ne fakamolemoleʻi kitautolu kapau ʻoku tau fakatomala. (Saame 86:5) Ko ia kapau ʻoku tau fakatomala moʻoni ʻi he ngaahi angahala kuo tau fakahokó, ʻe lava ke tau falala ki he lea ʻa Sihová—kuó ne fakamolemoleʻi kitautolu. Manatuʻi ko Sihová ʻoku ʻikai ke ne anga-fefeka pea ʻokú ne ngaofengofua. ʻOku ʻikai ʻaupito ke ne kounaʻi ha meʻa lahi ange meiate kitautolu ʻi he meʻa ʻe malava ke tau faí. ʻOkú ne houngaʻia ʻi ha meʻa pē ʻoku tau fai maʻana ʻo kapau pē ʻoku tau fai hotau lelei tahá. Pehē foki, fakakaukauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú naʻa nau tauhi loto-kakato kia Sihova. Fakakaukau kia Paula. Naʻá ne ngāue tōtōivi ʻi he laui taʻu, ʻo fononga ʻi he ngaahi maile ʻe laui afe pea fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi. Neongo ia, ʻi hono fakangatangata ʻe hono tuʻungá ʻene kau ʻi he ngāue fakamalangá, naʻe mole ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá meiate ia? ʻIkai. Naʻe hokohoko atu ʻene fai ʻa e meʻa naʻá ne malavá, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova. (Ngā. 28:​30, 31) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e meʻa ʻe lava ke tau foaki kia Sihová ʻe kehekehe nai ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate iá ko e ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá. w24.03 27 ¶7, 9

Falaite, Sepitema 26

ʻI he hengihengí, [ko Sīsū] naʻá ne tuʻu hake ʻo ʻalu atu ki tuʻa ki ha potu lala, peá ne kamata lotu ai.—Mk. 1:35.

Fakafou ʻi he ngaahi lotu tonu ʻa Sīsū kia Sihová, naʻá ne fokotuʻu mai ha faʻifaʻitakiʻanga ke muimui ai ʻene kau ākongá. ʻI he kotoa ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu maʻu pē. Naʻe pau ke ne vaheʻi ʻa e taimi ke lotu ai koeʻuhí naʻá ne faʻa femoʻuekina pea naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻe ʻalu kiate iá. (Mk. 6:​31, 45, 46) Naʻá ne ʻā ʻi he hengihengí koeʻuhi ke lava ʻo ne maʻu ha taimi fakafoʻituitui ke lotu ai. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻá ne lotu ʻi he pō kakato ki muʻa ke ne fai ha fili mahuʻinga. (Luke 6:​12, 13) Pea naʻe toutou lotu ʻa Sīsū ʻi he pō ki muʻa peá ne pekiá ʻi heʻene tokangataha ki hono fakakakato ʻa e tafaʻaki faingataʻa taha ʻo hono vāhenga-ngāue ʻi he māmaní. (Māt. 26:​39, 42, 44) ʻOku akoʻi mai ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú neongo pe ʻoku tau femoʻuekina fēfē, ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ʻa e taimi ke lotu ai. Hangē ko Sīsuú, ʻe fiemaʻu nai ke tau vaheʻi ha taimi ke lotu ai—hangē ko e ʻā ʻi he hengihengí pe ko ha taimi ʻi he efiafí ki muʻa ke tau mohé. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakahāhā ai kia Sihova ʻoku tau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa makehe ko ení. w23.05 3 ¶4-5

Tokonaki, Sepitema 27

Ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá kuo lilingi mai ia ki hotau lotó fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe foaki mai kiate kitautolú.—Loma 5:5.

Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea “lilingi mai” ʻi he konga tohi ʻi ʻolungá. ʻI ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ʻoku fakamatalaʻi ai ia ʻo hangē ko e “tafe mai ha tafenga vai.” He founga fakaofo ē ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Sihova ki he kau paní! ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau paní ko kinautolú ʻoku “ʻofeina ʻe he ʻOtuá.” (Sute 1) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻenau ongoʻí ʻi heʻene tohi: “Fakakaukau atu ki he faʻahinga ʻofa kuo foaki mai ʻe he Tamaí kiate kitautolú, ko ʻetau hoko ʻo ui ko e fānau ʻa e ʻOtuá!” (1 Sio. 3:1) ʻOku fakangatangata pē ʻa e ʻofa ʻa Sihová ki he kau paní? ʻIkai, kuo fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene ʻofá kiate kitautolu kotoa. Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga lahi taha ʻo e ʻofa ʻa Sihová? Ko e huhuʻí—ko e fakahāhā tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e ʻofá ʻi he ʻunivēsí!—Sione 3:16; Loma 5:8. w24.01 28 ¶9-10

Sāpate, Sepitema 28

ʻE holomui ʻa hoku ngaahi filí ʻi he ʻaho ʻo ʻeku ui tokoní. ʻOku ou falala pau ki he meʻá ni: Ko e ʻOtuá ʻoku ʻi hoku tafaʻakí.—Saame 56:9.

ʻOku fakahaaʻi mai ʻi he veesi ʻi ʻolungá ha founga naʻe ikunaʻi ai ʻe Tēvita ʻene ngaahi manavaheé. Neongo naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻene moʻuí, naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa ʻe fai ʻe Sihova maʻana ʻi he kahaʻú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻe fakahaofi ia ʻe Sihova ʻi hono taimi totonu. He ko ē, naʻe fanongonongo ʻe Sihova ko Tēvita ʻa e tuʻi hoko ʻo ʻIsilelí. (1 Sām. 16:​1, 13) Kia Tēvita, neongo pe ko e hā ha meʻa naʻe talaʻofa ʻe Sihova naʻá ne fakapapauʻi kuo pau ke fakahoko. Ko e hā kuo talaʻofa ʻe Sihova ke fai maʻaú? ʻOku ʻikai ke tau ʻamanekina ia ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi palopalema kotoa pē. Neongo ia, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai nai mo ia ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻe toʻo atu ia ʻe Sihova ʻi he māmani foʻou ka hoko maí. (ʻAi. 25:​7-9) Ko hono moʻoní ko hotau Tokotaha-Fakatupú ʻokú ne mālohi feʻunga ke fokotuʻu hake ʻa e maté, fakamoʻui kitautolu, pea toʻo atu ʻa e kau fakafepakí kotoa.—1 Sio. 4:4. w24.01 6 ¶12-13

Mōnite, Sepitema 29

Fiefia ē ko e tokotaha ʻoku fakamolemoleʻi ʻa ʻene laka halá, ʻa ia ʻoku ʻufiʻufi ʻa ʻene angahalá.—Saame 32:1.

Fakakaukauloto ki hoʻo fakatapuí mo e papitaisó. Naʻá ke fou ʻi he ongo sitepu ko iá koeʻuhí naʻá ke loto ke tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻá ne tokoniʻi koe ke hoko ʻo tuipau kuó ke maʻu ʻa e moʻoní. Naʻá ke maʻu ʻa e ʻilo totonu fekauʻaki mo Sihová pea kamata ke ke fakaʻapaʻapa mo ʻofa kiate ia ko hoʻo Tamai fakahēvani. Naʻá ke fakatupulekina ʻa e tui pea ueʻi koe ke fakatomala. Naʻe ueʻi koe ʻe ho lotó ke siʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga halá pea moʻui ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ke ongoʻi fiemālie ʻi hoʻo lāuʻilo ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá. (Saame 32:2) Naʻá ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea kamata ke vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa fakaofo naʻá ke akó. ʻI he tuʻunga ko ha Kalisitiane ʻosi fakatapui mo papitaiso, ʻokú ke ʻaʻeva he taimí ni ʻi he hala ki he moʻuí, ʻo fakapapauʻi ke ʻoua ʻe ʻalu hē mei ai. (Māt. 7:​13, 14) ʻOfa ke ke tuʻu maʻu ʻi hoʻo anga-līʻoa kia Sihová pea taʻengaue ʻi hoʻo talangofua ki heʻene ngaahi fekaú. w23.07 17 ¶14; 19 ¶19

Tūsite, Sepitema 30

Ko e ʻOtuá ʻoku faitōnunga, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo fakalaka atu ia ʻi he meʻa ʻoku malava ke mou kātekiná, kae fakataha mo e ʻahiʻahí te ne ʻai foki mo ha haoʻanga koeʻuhi ke mou malava ai ke kātakiʻi ia.—1 Kol. 10:13.

ʻI he fakakaukauloto ki hoʻo lotu ʻo e fakatapui kia Sihová, te ke maʻu ʻa e mālohi ke talitekeʻi ha faʻahinga fakatauele pē. Ko e fakatātaá, te ke feinga ke fakamalinga mo e mali ʻo ha tokotaha kehe? ʻIkai ʻaupito! Te ke ʻosi lea ʻikai ki he meʻa ko iá. Te ke fakahaofi ai koe mei he mamahi ʻo e pau ke fekuki mo e ngaahi ongoʻi taʻetotonú hili ʻenau faiaka ʻi ho lotó. Te ke “fakamamaʻo” mei he “hala ʻo e kau fulikivanú.” (Pal. 4:​14, 15) ʻI hono manatuʻi ʻa e fakapapau ʻa Sīsū ke fakahōifuaʻi ʻene Tamaí, te ke talitekeʻi vave mo mālohi ai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻe taʻefakahōifua ki he ʻOtua ʻokú ke fakatapui ki aí. (Māt. 4:10; Sione 8:29) Ko e moʻoni ko e ʻahiʻahí mo e fakatauelé ʻoku ʻoatu ai kiate koe ha faingamālie ke fakahāhā ʻokú ke fakapapauʻi ke hanganaki muimui ʻia Sīsū. ʻI hoʻo fai iá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokoniʻi koe ʻe Sihova. w24.03 9-10 ¶8-10

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share