LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es25 p. 133-146
  • Nōvema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Nōvema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Tokonaki, Nōvema 1
  • Sāpate, Nōvema 2
  • Mōnite, Nōvema 3
  • Tūsite, Nōvema 4
  • Pulelulu, Nōvema 5
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 6
  • Falaite, Nōvema 7
  • Tokonaki, Nōvema 8
  • Sāpate, Nōvema 9
  • Mōnite, Nōvema 10
  • Tūsite, Nōvema 11
  • Pulelulu, Nōvema 12
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 13
  • Falaite, Nōvema 14
  • Tokonaki, Nōvema 15
  • Sāpate, Nōvema 16
  • Mōnite, Nōvema 17
  • Tūsite, Nōvema 18
  • Pulelulu, Nōvema 19
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 20
  • Falaite, Nōvema 21
  • Tokonaki, Nōvema 22
  • Sāpate, Nōvema 23
  • Mōnite, Nōvema 24
  • Tūsite, Nōvema 25
  • Pulelulu, Nōvema 26
  • Tuʻapulelulu, Nōvema 27
  • Falaite, Nōvema 28
  • Tokonaki, Nōvema 29
  • Sāpate, Nōvema 30
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
es25 p. 133-146

Nōvema

Tokonaki, Nōvema 1

Mei he ngutu ʻo e fānaú mo e kau valevalé, kuó ke ʻai ke haʻu mei ai ʻa e fakahīkihikí.—Māt. 21:16.

Kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau koe, tokoniʻi hoʻo fānaú ke teuteu ʻa e ngaahi tali ʻo fakatatau ki honau taʻú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e ngaahi ʻīsiu mafatukituki, hangē ko e palopalema ʻi he nofo malí pe tuʻunga fakaeʻulungāngá, ʻoku lāulea ki ai ʻi ha ako, kae mahalo ʻe ʻi ai ha palakalafi ʻe taha pe ua ʻe lava ke tali ai ʻa e kau leká. Pehē foki, tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ngalingali heʻikai ʻoange ai ke nau tali ʻi he taimi kotoa ʻoku nau hiki nima aí. Ko hono fakamatalaʻi ení ʻe lava ke taʻofi ai kinautolu mei he loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻoange ai ke tali ʻa e niʻihi kehé kae ʻikai ko kinautolú. (1 Tīm. 6:18) Ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau teuteu ʻa e ngaahi tali fakatupu langa hake ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea fakalototoʻa ki hotau kaungā-Kalisitiané. (Pal. 25:11) Neongo te tau faʻa lave nounou ki ha hokosia fakafoʻituitui, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he talanoa ʻo fuʻu tōtuʻa ʻo fekauʻaki mo kitautolu tonu. (Pal. 27:2; 2 Kol. 10:18) ʻI hono kehé, ʻoku tau feinga mālohi ke fakahanga ʻa e tokangá kia Sihova, ko ʻene Folofolá, pea mo ʻene kakaí fakalūkufua.—Fkh. 4:11. w23.04 24-25 ¶17-18

Sāpate, Nōvema 2

Tuku ke ʻoua te tau kei mohe ai pē ʻo hangē ko e niʻihi ko ē, kae tuku ke tau nofoʻaki ʻāʻā mo tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí.—1 Tes. 5:6.

Ko e ʻofá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau nofoʻaki ʻāʻā ai pea tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí. (Māt. 22:​37-39) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki ʻi he ngāue fakamalangá neongo ha faʻahinga faingataʻa pē ʻe hoko mai ai. (2 Tīm. 1:​7, 8) Koeʻuhi ko ʻetau ʻofá ʻoku fakaaʻu atu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau tui tatau mo kitautolu, ʻoku tau hanganaki malanga, naʻa mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní mo e faitohí. ʻOku ʻikai ke mole ʻetau ʻamanaki ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe liliu ai ʻa hotau ngaahi kaungāʻapí pea kamata ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (ʻIsi. 18:​27, 28) Ko ʻetau ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku kau ai ʻa e kaungā-Kalisitiané. ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻa e “hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.” (1 Tes. 5:11) Hangē ko e kau sōtia ʻoku nau ngāue uma ki he uma ʻi he taú, ʻoku tau fefakalototoʻaʻaki. Heʻikai ʻaupito te tau fakalotomamahiʻi ʻiloʻilo pau ʻa hotau fanga tokouá pe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi. (1 Tes. 5:​13, 15) ʻOku tau fakahāhā foki ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fanga tokoua ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá.—1 Tes. 5:12. w23.06 10 ¶6; 11 ¶10-11

Mōnite, Nōvema 3

ʻI he taimi ʻokú ne [Sihova] folofolaʻaki ai ha meʻa, ʻikai te ne fai ia?—Nōm. 23:19.

Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí ko e fakalaulauloto ki he huhuʻí. Ko e huhuʻí ko ha fakapapauʻiʻanga ia ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. ʻI he taimi te tau fakakaukauloto fakalelei ai ki he ʻuhinga naʻe tokonaki mai ai ʻa e huhuʻí pea mo e meʻa naʻe kaunga ki aí, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani lelei angé ʻoku pau ke fakahoko. Ko e hā ʻoku lava ke tau lea pehē aí? Ko ia, ko e hā naʻe kaunga ki he huhuʻí? Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo ʻuluaki fakatupu ʻofeiná, ʻa hono kaumeʻa ofi tahá, mei hēvani ke ʻaloʻi ko ha tangata haohaoa. Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne kātekina ʻa e faʻahinga faingataʻa kotoa pē. Pea naʻá ne faingataʻaʻia pea pekia ʻi ha mate fakamamahi. He totongi mahuʻinga lahi ē naʻe fai ʻe Sihová! Ko hotau ʻOtua ʻofá naʻe ʻikai ʻaupito ke ne mei fakaʻatā ʻa hono ʻAló ke faingataʻaʻia pea pekia koeʻuhí pē ke tokonaki mai kiate kitautolu ha moʻui lelei ange kae mātuʻaki fuonounou pē. (Sione 3:16; 1 Pita 1:​18, 19) ʻI hono totongi ha mahuʻinga lahi pehē, ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú ʻe hoko moʻoni. w23.04 27 ¶8-9

Tūsite, Nōvema 4

ʻE Mate, ko fē hoʻo huhu koná?—Hōs. 13:14.

ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e holi ke fokotuʻu hake ʻa e maté? ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ʻoku pehē. Naʻá ne fakamānavaʻi ha kau hiki Tohi Tapu tokolahi ke hiki ʻene talaʻofa fekauʻaki mo ha toetuʻu ʻi he kahaʻú. (ʻAi. 26:19; Fkh. 20:​11-13) Pea ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe Sihova ha talaʻofa, ʻokú ne fakahoko maʻu pē ia. (Sios. 23:14) Ko hono moʻoní, ko Sihova ʻokú ne vēkeveke ke toe fakamoʻui ʻa e maté. Fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e pēteliake ko Siopé. Naʻá ne fakapapauʻi neongo kapau te ne mate, ʻoku fakaʻamu ʻa Sihova ke sio ʻokú ne toe moʻui mai. (Siope 14:​14, 15, fkm. ʻi lalo) ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e holi tatau ki he kotoa ʻo ʻene kau lotu kuo nau maté. ʻOkú ne vēkeveke ke toe fokotuʻu hake kinautolu ke nau maʻu ha moʻui lelei mo fiefia. Kae fēfē ʻa e laui piliona kuo nau mate ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová? Ko hotau ʻOtua ʻofá ʻokú ne loto ke fokotuʻu hake mo kinautolu foki. (Ngā. 24:15) ʻOkú ne loto ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻa pea moʻui taʻengata ʻi he māmaní.—Sione 3:16. w23.04 9 ¶5-6

Pulelulu, Nōvema 5

ʻI he ʻOtuá te tau maʻu ai ʻa e mālohí.—Saame 108:13.

ʻE lava fēfē ke ke fakaivimālohiʻi hoʻo ʻamanakí? Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui taʻengata ʻi he māmaní, lau ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e Palataisí pea fakalaulauloto ki ai. (ʻAi. 25:8; 32:​16-18) Fakakaukauloto atu ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi he māmani foʻoú. Sioloto atu ʻokú ke ʻi ai. Kapau ʻoku tau tauhi maʻu ʻi hotau ʻatamaí ʻa e ʻamanaki ki he māmani foʻoú, ko ʻetau ngaahi palopalemá ʻe hoko ʻo “fakataimi pē mo maʻamaʻa.” (2 Kol. 4:17) Ko Sihova te ne ʻai koe ke ke mālohi, fakafou ʻi he ʻamanaki kuó ne ʻoatu kiate koé. Kuó ne ʻosi tokonaki atu ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻu ke maʻu ai ʻa e mālohi meiate iá. Ko ia ʻi he taimi ʻokú ke fiemaʻu ai ha tokoni ke fakahoko ha vāhenga-ngāue, ke kātekina ha ʻahiʻahi pe ke tauhi maʻu hoʻo fiefiá, fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi pea kumi ki heʻene tatakí fakafou ʻi he ako fakafoʻituituí. Tali ʻa e fakalototoʻa mei ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Tauhi hoʻo ʻamanakí ke māʻalaʻala mo moʻoni ʻi hoʻo fakakaukaú. Pea te ke ‘fakaivimālohiʻi ai koe ʻaki ʻa e mālohi kotoa ʻo fakatatau ki he māfimafi lāngilangiʻia ʻo e ʻOtuá koeʻuhí ke mou kātekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kātaki mo e fiefia.’—Kol. 1:11. w23.10 17 ¶19-20

Tuʻapulelulu, Nōvema 6

Fai ʻa e fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē.—1 Tes. 5:18.

ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakamālō ai kia Sihova ʻi he lotu. ʻE lava ke tau fakamālō kiate ia ki ha meʻa lelei pē ʻoku tau maʻu; he ko ē, ko e meʻaʻofa lelei kotoa pē ʻoku haʻu meiate ia. (Sēm. 1:17) Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní pea mo e meʻa fakaofo ʻi he fakatupú. ʻOku lava foki ke tau fakahaaʻi ʻetau fakamālō koeʻuhi ko ʻetau moʻuí, ko hotau fāmilí, ko hotau kaungāmeʻá pea mo ʻetau ʻamanakí. Pea ʻoku tau loto ke fakamālō kia Sihova ki hono ʻai ke malava ke tau kaumeʻa vāofi mo iá. ʻE fiemaʻu nai ke tau fai ha feinga makehe ke fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu fakafoʻituitui ke hoko ai ʻo houngaʻia kia Sihová. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻehoungaʻia. Ko e kakaí ʻoku nau faʻa tokangataha ki he meʻa ʻoku nau fiemaʻú kae ʻikai ki he meʻa ʻe lava ke nau fai ke fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻoku nau maʻú. Kapau ʻe uesia kitautolu ʻe he fakakaukau ko iá, ko ʻetau ngaahi lotú ʻe lava ke hoko ia ko ha lisi pē ʻo e ngaahi kole. Ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻa e meʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau fakatupulekina mo fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihova maʻa kitautolú.—Luke 6:45. w23.05 4 ¶8-9

Falaite, Nōvema 7

Hanganaki kole ʻi he tui, ʻo ʻikai ha veiveiua ʻe taha.—Sēm. 1:6.

ʻI he tuʻunga ko ʻetau Tamai ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ke ne saiʻia ke sio ʻoku tau mamahi. (ʻAi. 63:9) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ʻa e kotoa hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ia ʻoku lava ke fakahoa ki he ngaahi vaitafé pe ko e ulo ʻo e afí. (ʻAi. 43:2) Kae kehe, ʻokú ne talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu ke “fou atu” ai. Pea heʻikai ke ne fakaʻatā hotau ngaahi ʻahiʻahí ke ne uesia tuʻuloa kitautolu. ʻOku ʻomai foki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. (Luke 11:13; Fil. 4:13) Ko hono olá, ʻe lava ke tau tuipau te tau maʻu maʻu pē ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú ke lava ai ʻo tau kātaki pea nofoʻaki faitōnunga kiate ia. ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau falala kiate ia. (Hep. 11:6) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻe hā ngali taʻealaikuʻi. ʻE kamata nai ke tau veiveiua pē ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke tau “kaka ʻi ha ʻā.” (Saame 18:29) Ko ia ʻi he ʻikai ke tau ʻulutukua ki heʻetau ngaahi veiveiuá, ʻoku totonu ke tau lotu ʻi he tui kakato, ʻo falala ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.—Sēm. 1:​6, 7. w23.11 22 ¶8-9

Tokonaki, Nōvema 8

Ko e ulo ʻa e ʻofá ko ha afi kakaha, ko e ulo meia Iā. Heʻikai lava ke tāmateʻi ʻa e ʻofá ʻe he ngaahi vai ʻoku tafe mālohí, pea heʻikai lava ke tafiʻi atu ia ʻe he ngaahi vaitafé.—Hiva. 8:​6, 7.

He fakamatala fakaʻofoʻofa ē fekauʻaki mo e ʻofa moʻoní! Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku maʻu ai ha moʻoni fakatupu tuipau ki he ngaahi hoa malí: ʻE lava ke mo tauʻaki fakahāhā ʻa e ʻofa heʻikai kaʻangá. Ko hono maʻu ʻe ha ongo meʻa mali ʻa e ʻofa heʻikai kaʻangá lolotonga ʻena kei moʻuí ʻoku fakatuʻunga pē ʻiate kinaua. Ke fakatātaaʻí, ko ha afi ʻoku tafu ʻoku malava ke moʻui pē ʻo ʻikai ʻosiʻosi—kapau pē ʻoku tafunaki. Kapau heʻikai ke tolo maʻu pē ia, ʻe faai atu pē ʻo mate ʻa e afí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻofa ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi ʻe lava ke mālohi ai pē ʻo ʻikai ʻosi—kapau pē te na fakaivimālohiʻi hona vahaʻangataé. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ongoʻi ʻe ha ongo meʻa ko ʻena ʻofá ʻoku fakaʻaʻau ke momoko, tautefito ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai kinaua ʻe ha faingataʻa fakapaʻanga, mahamahakí pe ko e ngaahi pole ʻo hono ʻohake ʻa e fānaú. Ko ia ke tauhi ke moʻui ʻa e “ulo meia Iā,” ko e husepānití mo e uaifí fakatouʻosi ʻoku totonu ke na ngāue ke maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo Sihova. w23.05 20-21 ¶1-3

Sāpate, Nōvema 9

ʻOua naʻá ke ilifia.—Tan. 10:19.

Ke fakatupulekina ʻa e loto-toʻá, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí? ʻE fakaʻaiʻai nai kitautolu ʻe heʻetau mātuʻá ke tau hoko ʻo loto-toʻa, ka heʻikai lava ke nau tuku mai ʻa e ʻulungaanga ko ení kiate kitautolu ʻo hangē pē ia ko ha koloa tukufakaholo fakafāmilí. Ko hono maʻu ʻa e loto-toʻá ʻoku hangē ia ko hano ako ha pōtoʻi foʻou. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke mataotao ʻi he pōtoʻi ko iá ko hono siofi fakalelei ʻa e ngaahi ngāue ʻa e faiakó pea faʻifaʻitaki leva ki ai. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku tau ako ke hoko ʻo loto-toʻa ʻaki ʻa e siofi fakalelei ʻa e founga ʻoku fakahāhā ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻulungaanga ko ení pea faʻifaʻitaki leva ki ai. Hangē ko Tanielá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau langa hake ha haʻi vāofi mo Sihova ʻaki ʻa e talanoa tauʻatāina maʻu pē kiate ia. Pea ʻoku fiemaʻu ke tau falala kia Sihova, ʻo tuipau ʻoku tau maʻu ʻene tokoní. Pea ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau tuí, te tau hoko ʻo loto-toʻa. Ko e kakai loto-toʻá ʻoku nau faʻa maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa ʻa e niʻihi kehé. ʻE lava foki ke nau toe tohoakiʻi ʻa e kakai loto-totonú kia Sihova. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fakatupulekina ai ʻa e loto-toʻá. w23.08 2 ¶2; 4 ¶8-9

Mōnite, Nōvema 10

Fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.—1 Tes. 5:21.

Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “fakapapauʻi” naʻe ngāueʻaki ʻo felāveʻi mo hono siviʻi ʻa e ngaahi mētale mahuʻingá. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau siviʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fanongo ki aí pe ko e meʻa ʻoku tau laú ke fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni. ʻE toe mahuʻinga ange eni kiate kitautolu ʻi he fakaofi mai ko ia ʻa e fuʻu mamahi lahí. ʻI he ʻikai ke tali tavale ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he niʻihi kehé, ʻoku tau ngāueʻaki ʻetau malava fakaefakakaukaú ke fakahoa ʻa e meʻa ʻoku tau laú pe ko e meʻa ʻoku tau fanongo ki aí pea mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú mo e kautaha ʻa Sihová. ʻI hono fai iá, heʻikai ke kākaaʻi ai kitautolu ʻe ha fakamatala fakangalilelei pe faʻufaʻu fakatēmeniō. (Pal. 14:15; 1 Tīm. 4:1) ʻI he tuʻunga ko ha kulupu, ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá te nau hao atu ʻi he fuʻu mamahi lahí. Neongo ia, ko kitautolu tāutaha ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ko e hā ʻe hoko ʻapongipongí. (Sēm. 4:14) Ka neongo ia, tatau ai pē pe te tau moʻui atu ʻi he fuʻu mamahi lahí pe mate ki muʻa ai, ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá kapau ʻoku tau nofoʻaki faitōnunga. ʻOfa ke tau tokangataha kotoa ki heʻetau ʻamanaki fakaofó pea hanganaki mateuteu ki he ʻaho ʻo Sihová! w23.06 13 ¶15-16

Tūsite, Nōvema 11

Kuó ne fakahā ʻa ʻene meʻa fakapulipulí ki heʻene kau sevāniti.—ʻĒm. 3:7.

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapu ʻe niʻihi. (Tan. 12:​8, 9) Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga pē ʻa e ʻikai ke tau mahinoʻi kakato ʻa e founga ʻe fakahoko ai ha kikite ke tau pehē ai heʻikai fakahoko moʻoni ia. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe lava ke tau falala ʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiló ʻi he taimi totonu, hangē pē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuohilí. Ko ha fanongonongo ʻo e “melino mo malu” ʻe fakahoko. (1 Tes. 5:3) Pea ko e ngaahi mafai fakapolitikale ʻo e māmaní te nau hanga ki he lotu loí pea fakaʻauha ʻosi. (Fkh. 17:​16, 17) Te nau ʻohofi leva ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (ʻIsi. 38:​18, 19) Ko e ngaahi meʻa ko ení ʻe taki atu ia ki he tau fakaʻosi ʻo ʻĀmaketoné. (Fkh. 16:​14, 16) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi meʻa ko ení ʻoku vavé ni ke hoko. Ka ʻi he teʻeki ke hoko iá, tau hokohoko atu ke fakahāhā ʻetau houngaʻia ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá ʻaki ʻa e tokanga ki he kikite Fakatohitapú pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fai ʻa e meʻa tatau. w23.08 13 ¶19-20

Pulelulu, Nōvema 12

Tuku ke hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí, koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku mei he ʻOtuá.—1 Sio. 4:7.

ʻI he taimi naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he tuí, ʻamanakí mo e ʻofá, naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē “ko e mahuʻinga taha ʻi he [ngaahi ʻulungāngá ni] ko e ʻofá.” (1 Kol. 13:13) Ko e hā naʻe lea pehē ai ʻa Paulá? ʻI he kahaʻú, heʻikai ke toe fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e māmani foʻoú, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ko eni naʻa tau ʻamanaki ki aí ʻe ʻosi fakahoko. Ka ʻe fiemaʻu maʻu pē ke tau maʻu ʻa e ʻofa kia Sihova pea ki he kakaí. Ko hono moʻoní, ko ʻetau ʻofa ko iá ʻe tupulekina ai pē ʻo taʻengata. Pehē foki, ko e ʻofá ʻokú ne fakaʻilongaʻi kitautolu ko e kau Kalisitiane moʻoni. Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:35) ʻIkai ko ia pē, ko ʻetau feʻofaʻakí ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau fāʻūtaha. Naʻe ui ʻe Paula ʻa e ʻofá “ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” (Kol. 3:14) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki hono kaungātuí: “ʻIlonga ʻa ia ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá kuo pau ke ne ʻofa foki ki hono tokouá.” (1 Sio. 4:21) ʻI he taimi ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e feʻofaʻakí, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. w23.11 8 ¶1, 3

Tuʻapulelulu, Nōvema 13

Liʻaki atu foki ʻa e fakamamafa kotoa pē.—Hep. 12:1.

ʻOku fakahoa ʻe he Tohi Tapú ʻetau moʻui ko ha Kalisitiané ki ha lova. Ko e kau lele ʻoku nau ʻosiki lavameʻa ʻa e lová ʻoku fakapaleʻi kinautolu ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá. (2 Tīm. 4:​7, 8) ʻOku fiemaʻu ke tau fai hotau tūkuingatá ke hanganaki lele, tautefito koeʻuhí ʻoku tau ofi ʻaupito ki he tepí. Ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne lave ki he meʻa te ne tokoniʻi kitautolu ke ikuna ʻi he lová. Naʻá ne tataki kitautolu ke tau “liʻaki atu foki ʻa e fakamamafa kotoa pē pea . . . lele fakataha mo e kātaki ʻi he lova ko ia kuo fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolú.” Naʻe ʻuhinga ʻa Paulá ʻoku ʻikai ha kavenga ia ʻoku totonu ke fua ʻe ha Kalisitiane? ʻIkai, naʻe ʻikai ko ʻene ʻuhingá ia. ʻI hono kehé, naʻá ne ʻuhingá ʻoku fiemaʻu ke tau liʻaki ʻa e fakamamafa ʻikai fiemaʻu kotoa pē. Ko e faʻahinga fakamamafa ko ení ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu pea ʻai ke tau helaʻia. Ke kātakí, kuo pau ke tau fakatokangaʻi vave pea liʻaki ha faʻahinga fakamamafa ʻikai fiemaʻu pē ʻe lava ke ne fakamāmālieʻi kitautolu. Neongo ia, ʻi he taimi tatau, ʻoku ʻikai ke tau loto ke liʻaki ʻa e ngaahi kavenga ʻoku totonu ke tau fuá. He ka ʻikai, ʻe lava ke fakataʻeʻaongaʻi kitautolu mei he lová.—2 Tīm. 2:5. w23.08 26 ¶1-2

Falaite, Nōvema 14

ʻOua ʻe tuku ke hoko hoʻomou teuteú ʻo fai ia ʻi tuʻa pē.—1 Pita 3:3.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakaʻatuʻí ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e vakai ʻa e niʻihi kehé. Ko e fakatātaá, ko e niʻihi hotau fanga tuofāfiné ʻoku nau saiʻia ke valivali honau fofongá, ka ko e niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fie fai pehē. Ko e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku nau fiefia ke inu ʻolokaholo fakafeʻunga pē, ka ko e niʻihi ʻoku nau fili ke fakaʻehiʻehi mei ai. Ko e kau Kalisitiané kotoa ʻoku nau holi ke moʻui lelei ka ʻoku nau fili ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻo e tokoni fakafaitoʻó. Kapau ʻoku tau fakamatematē ʻi heʻetau ngaahi filí tonu ʻo tau feinga ke pouaki ia ʻi he fakatahaʻangá, ʻe lava ke tau fakatūkiaʻi ʻa e niʻihi kehé pea fakatupunga ha māvahevahe. (1 Kol. 8:9; 10:​23, 24) Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai ke puleʻi fakaʻaufuli ʻa e founga ʻo ʻetau ʻai valá, kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke tau muimui ai. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻai vala ʻi ha founga ʻoku feʻunga mo e kau faifekau ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi, anga-fakanānā mo e “fakakaukau lelei.” (1 Tīm. 2:​9, 10) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke tau tohoakiʻi mai ʻa e tokanga taʻetotonu kiate kitautolu ʻi he anga ʻo ʻetau ʻai valá. ʻE tokoniʻi foki ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻa e kau mātuʻá ke fakaʻehiʻehi mei hono fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni pē ʻanautolu fekauʻaki mo e ʻai valá mo e sitaila ʻulú. w23.07 23-24 ¶13-14

Tokonaki, Nōvema 15

Fanongo tokanga mai kiate au, pea kai ʻa e meʻakai ʻoku leleí, pea te mou maʻu ai ʻa e fiefia lahi ʻi he meʻakai lelei moʻoní.—ʻAi. 55:2.

Kuo fakatoka ai ʻe Sihova ʻa e makatuʻunga ke tau maʻu ha kahaʻu faitāpuekina. Ko e faʻahinga ʻoku nau tali ʻa e fakaafe mei he “fefine vale” mo longoaʻá ʻoku nau tokangataha ki he fiefia ʻi he ngaahi mālie ʻoku fai fakafufū mo “melie.” Ko honau ikuʻangá ʻoku ʻi he “takele ʻo e Faʻitoká.” (Pal. 9:​13, 17, 18) He kehe ē ko ia mei he faʻahinga ʻoku nau tali ʻa e fakaafe meia ‘poto moʻoní’! (Pal. 9:1) ʻOku tau ako ke ʻofa ʻi he meʻa ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻokú ne fehiʻa aí. (Saame 97:10) Pea ʻoku tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻaonga meia “poto moʻoni.” ʻOku hangē ia haʻatau “kaila mei he ngaahi feituʻu māʻolunga ʻi he koló: ‘ʻIlonga ʻa ia ʻoku taʻetaukeí, tuku ke ne haʻu ki heni.’” Ko ʻene ʻaonga kiate kitautolu mo e faʻahinga ʻoku nau tali iá ʻoku ʻikai ki he mōmeniti pē ko ení. ʻOku tuʻuloa ia, ʻo fakaʻatā ai kitautolu ke “moʻui” taʻengata ʻi heʻetau “laka atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e mahinó.”—Pal. 9:​3, 4, 6. w23.06 24 ¶17-18

Sāpate, Nōvema 16

Ko e tokotaha ʻoku fakatuotuai ki he ʻitá ʻoku lelei ange ia ʻi ha tangata toʻa, pea mo e tokotaha ʻokú ne mapuleʻi ʻene ʻitá ʻi he tokotaha ʻokú ne ikunaʻi ha kolo.—Pal. 16:32.

ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻi he taimi ʻoku ʻeke atu ai ʻe ha kaungāngāue pe ko ha kaungāako fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tuí? ʻOkú ke ongoʻi tailiili? ʻOku pehē ʻa e tokolahi taha ʻo kitautolú. Ka ko ha fehuʻi pehē te tau mahinoʻi nai ai ʻa e fakakaukau pe ko e tui ʻa e tokotaha ʻe tahá, ʻo ʻomai ai ha faingamālie ke tau vahevahe ʻa e ongoongo leleí. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe ʻohake nai ʻe ha taha ha fehuʻi ʻi ha founga ke fai ai ha fakakikihi. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ai. He ko ē, ko e niʻihi kuo nau maʻu ha fakamatala hala fekauʻaki mo ʻetau ngaahi tuí. (Ngā. 28:22) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ko ha taimi ʻa ia ko e tokolahi ʻoku nau “lotolotokehe” pea aʻu ʻo “anga-kakaha.” (2 Tīm. 3:​1, 3) Te ke fifili nai, ‘ʻE lava fēfē ke u hoko ʻo anga-vaivai mo anga-ʻofa ʻi he taimi ʻoku poleʻi ai ʻe ha taha ʻeku ngaahi tui makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú?’ Ko e hā te ne tokoniʻi koé? Ko hono fakanounoú—ko e anga-maluú. Ko ha tokotaha anga-malū ʻoku ʻikai te ne ʻita vave ka ʻoku malava ke ne mapuleʻi ia ʻi he fehangahangai mo ha ongoʻi feifeitamaki mo ha tuʻunga taʻepau. w23.09 14 ¶1-2

Mōnite, Nōvema 17

Te ke fakanofo kinautolu ko e ngaahi ʻeiki ʻi he kotoa ʻo e māmaní.—Saame 45:16.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau maʻu ʻa e faleʻi ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻa hangē ko e tuli ki he meʻa fakamatelié mo e ngaahi ngāue ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻI hení foki, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau muimui ʻi he tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová. (ʻAi. 48:​17, 18; 1 Tīm. 6:​9, 10) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe hokohoko atu hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau fakafofonga fakaetangatá ke tokonaki ʻa e tataki lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí pea aʻu ki he Pule Taʻu ʻe Afé. Te tau hanganaki muimui ki he tataki ko iá? ʻOku fakatuʻunga lahi nai ia ʻi he anga ʻetau fakafeangai ki he tataki ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻi he taimi ní. Ko ia ai, ʻofa ke tau muimui maʻu pē ʻi he tataki ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e tataki mei he kau tangata kuo fakanofo ke nau leʻohi kitautolu. (ʻAi. 32:​1, 2; Hep. 13:17) Pea ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga kotoa ke falala ki hotau Tokotaha Tatakí, ʻa Sihova, ʻokú ne tataki kitautolu ke tau mamaʻo mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié pea tataki atu kitautolu ki he feituʻu ʻoku tau fononga ki aí—ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú. w24.02 25 ¶17-18

Tūsite, Nōvema 18

ʻI he ʻofa maʻataʻataá kuo fakahaofi ai kimoutolu.—ʻEf. 2:5.

Naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha moʻui fakafiemālie ʻi he ngāue ʻa Sihová ka naʻe lahi ʻa e ngaahi pole ke ne ikuʻí. Naʻe faʻa fai ʻe Paula ʻa e ngaahi fononga mamaʻo, pea naʻe ʻikai faingofua ʻa e fefonongaʻakí ʻi he taimi ko iá. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe faʻa hokosia ai ʻe Paula “ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi he ngaahi vaitafé” pea “mei he kau kaihaʻa fakamālohí.” Naʻe toe faʻa ngaohikovia fakaesino ia ʻe he kau fakafepakí. (2 Kol. 11:​23-27) Pea ko e fanga tokoua Kalisitiane ʻo Paulá naʻe ʻikai ke nau fakahāhā maʻu pē ʻa e houngaʻia ki heʻene ngaahi feinga loto-moʻoni ke tokoniʻi kinautolú. (2 Kol. 10:10; Fil. 4:15) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke hokohoko atu ʻi he ngāue ʻa Sihová? Naʻe ako ʻe Paula ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Sihová mei he Folofolá pea mei heʻene hokosiá tonu. Naʻe hoko ʻa Paula ʻo tuipau naʻe ʻofa ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻiate ia. (Loma 8:​38, 39; ʻEf. 2:​4, 5) Pea naʻá ne ʻofa lahi kia Sihova. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻene ʻofa kia Sihová “ʻi he tauhi mo e tokoni hokohoko [naʻá ne] fai ki he kakai tapú.”—Hep. 6:10. w23.07 9 ¶5-6

Pulelulu, Nōvema 19

Fakamoʻulaloa . . . ki he ngaahi mafai māʻolungá.—Loma 13:1.

ʻOku lāuʻilo ʻa e kakai tokolahi ʻoku tau fiemaʻu ʻa e ngaahi puleʻanga fakamāmaní pea ʻoku totonu ke tau talangofua ki he ngaahi lao ʻe niʻihi ʻoku fokotuʻu ʻe he “ngaahi mafai māʻolungá.” Ka ko e kakai tatau pē ko iá ʻoku nau toumoua nai ke talangofua ki ha lao ʻoku hā ngali taʻetotonu pe hā ngali fuʻu lahi ke muimui ki ai. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi puleʻanga fakaetangata ʻoku nau fakatupunga ʻa e faingataʻá, ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētané, pea ʻoku vavé ni ke fakaʻauha. (Saame 110:​5, 6; Tml. 8:9; Luke 4:​5, 6) ʻOku toe tala mai ai “ʻilonga ʻa ia ʻoku fakafepaki ki he mafaí kuó ne fakafepaki ki he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá.” Ko ʻetau moʻulaloa fakangatangata ki he ngaahi mafai māʻolungá ko e konga ia ʻo e fokotuʻutuʻu fakataimi ʻa Sihova ke tauhi ʻa e māú. Ko ia ai, kuo pau ke tau “ʻoatu ki he tokotaha kotoa ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ʻanautolú,” ʻo kau ai ʻa e tukuhaú, fakaʻapaʻapá mo e talangofuá. (Loma 13:​1-7) ʻE lava ke tau vakai ki ha lao ʻoku ʻikai feʻungamālie, taʻetotonu pe fuʻu mamafa ke talangofua ki ai. Ka ʻoku tau talangofua kia Sihova, pea ʻokú ne tala mai ke tau talangofua ki he ngaahi mafai ko ení ʻo kapau pē heʻikai ke nau kole mai ke tau maumauʻi ʻene ngaahi fekaú.—Ngā. 5:29. w23.10 8 ¶9-10

Tuʻapulelulu, Nōvema 20

Naʻe fakaivia . . . ia ʻe he laumālie ʻo Sihová.—Fkm. 15:14.

ʻI he taimi naʻe fanauʻi ai ʻa Samisoní, naʻe puleʻi ʻe he kau Filisitiá ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí pea lōmekina kinautolu. (Fkm. 13:1) Ko ʻenau founga-pule anga-fakamamahí naʻe ʻomi ai ʻa e faingataʻa lahi ki he kau ʻIsilelí. Naʻe fili ʻe Sihova ʻa Samisoni ke ne “taki ʻi hono fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he nima ʻo e kau Filisitiá.” (Fkm. 13:5) Ke fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue faingataʻá ni, naʻe pau ke falala ʻa Samisoni kia Sihova. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻalu atu ha kau tau Filisitia ke puke ʻa Samisoni ʻi Lehi, ngalingali ʻi Siuta. Naʻe ilifia ʻa e kau tangata ʻo Siutá, ko ia naʻa nau fili ke tuku atu ʻa Samisoni ki he filí. Ko e kakai tonu ʻo Samisoní naʻa nau haʻi ia ʻaki ha ongo maea foʻou pea ʻave ia ki he kau Filisitiá. (Fkm. 15:​9-13) Kae kehe, naʻe “fakaivia [ʻa Samisoni] ʻe he laumālie ʻo Sihová,” pea naʻe homo meiate ia ʻa e ongo maeá. Pea naʻá ne “ʻilo ha hui kaungao foʻou ʻo ha ʻasi tangata,” naʻá ne toʻo hake ia, pea ngāueʻaki ke taaʻi ʻaki ʻa e kau tangata Filisitia ʻe toko 1,000!—Fkm. 15:​14-16. w23.09 2 ¶3-4

Falaite, Nōvema 21

ʻOku fakatatau eni ki he taumuʻa taʻengata naʻá ne fokotuʻu ʻi he fekauʻaki mo e Kalaisí, ʻa Sīsū ko hotau ʻEikí.—ʻEf. 3:11.

Kuo fakahaaʻi māmālie mai ʻe Sihova ʻene “taumuʻa taʻengata” ʻi he Tohi Tapú. ʻI ha faʻahinga founga pē, ʻokú ne lavameʻa maʻu pē koeʻuhí kuó ne “ʻai . . . ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ko ʻene taumuʻá.” (Pal. 16:4) Pea ko e ola ʻo e meʻa ʻoku fai ʻe Sihová ʻe tolonga ʻo taʻengata. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa Sihová, pea ko e hā ʻa e feʻunuʻaki kuó ne fai ke fakahoko ai iá? Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa ʻene taumuʻa kiate kinauá. Naʻe pau ke na “fanafanau mo fakatokolahi pea fakafonu ʻa e māmaní pea mo pule ki ai, pea pule ki he . . . meʻamoʻui kotoa pē” ʻi he māmaní. (Sēn. 1:28) ʻI he taimi naʻe angatuʻu ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ʻo hoko mai ai ʻa e angahalá ki he fāmili ʻo e tangatá, naʻe ʻikai ke taʻofi ai ʻa e taumuʻa ʻa Sihová. Naʻá ne feʻunuʻaki ʻa e founga ʻe aʻusia ai iá. ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ne fakapapauʻi ke fokotuʻu ha Puleʻanga ʻi hēvani te ne fakahoko ʻene muʻaki taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní.—Māt. 25:34. w23.10 20 ¶6-7

Tokonaki, Nōvema 22

Kapau naʻe ʻikai ko Sihova ʻa hoku tokoní, naʻe mei vave haʻaku ʻauha.—Saame 94:17.

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kītaki. Te tau fāinga nai ke hokohoko atu, tautefito kapau kuo fuoloa ʻetau fekuki mo ha vaivaiʻanga. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi vaivaiʻangá ʻe hā ngali faingataʻa ange nai ʻi he tuʻunga naʻe fehangahangai mo e ʻapositolo ko Pitá. Ka ʻe lava ke ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha mālohi ke ʻoua te tau foʻi. (Saame 94:​18, 19) Ko e fakatātaá, naʻe tōʻongaʻaki ʻe ha tokoua ʻa e fakasōtomá ʻi ha laui taʻu ki muʻa ke ne ako ʻa e moʻoní. Naʻá ne liʻaki fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi tōʻonga taʻetaau ko iá. Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne fāinga mo e ngaahi holi fehālaakí. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke kītakí? ʻOkú ne fakamatala: “ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe Sihova.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová . . . , kuó u ʻiloʻi ai ʻoku malava ke [hokohoko atu] ʻi he hala ʻo e moʻoní . . . Kuo malava ke ngāueʻaki au ʻe Sihova, pea neongo ʻeku ngaahi taʻehaohaoá ʻoku hokohoko atu ʻene fakaivimālohiʻi aú.” w23.09 23 ¶12

Sāpate, Nōvema 23

Ko e ola ʻo e anga-fakatōkilaló mo e manavahē kia Sihová ko e koloa mo e lāngilangi pea mo e moʻui.—Pal. 22:4.

Fanga tokoua kei siʻi, heʻikai ke fakafokifā pē hoʻo hoko ko ha tangata Kalisitiane matuʻotuʻá. ʻE fiemaʻu ke ke fili ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ke faʻifaʻitaki ki ai, fakatupulekina ʻa e malava fakaefakakaukau, hoko ʻo alafalalaʻanga, maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻaonga ʻi he moʻuí, pea teuteu ki he ngaahi ngafa ʻi he kahaʻú. Te ke ongoʻi lōmekina nai ʻi ha taimi ʻi he fakakaukauloto atu ki he ngāue ʻoku toka mei muʻá. Ka te ke lavameʻa. Manatuʻi ko Sihova ʻokú ne vēkeveke ke tokoniʻi koe. (ʻAi. 41:​10, 13) Ko e moʻoni, ko ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá te nau tokoniʻi foki koe. ʻI hoʻo aʻusia hoʻo malava kakato ko ha tangata Kalisitiane matuʻotuʻá, ko hoʻo moʻuí ʻe fakakoloa mo fakafiemālie. ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu, fanga tokoua kei siʻi! Fakatauange ke tāpuakiʻi lahi kimoutolu ʻe Sihova ʻi hoʻomou ngāue ʻi he taimí ni ke hoko ko ha kau tangata Kalisitiane matuʻotuʻá. w23.12 29 ¶19-20

Mōnite, Nōvema 24

Tukunoaʻi ha fakatupu ʻita.—Pal. 19:11.

Sioloto atu ʻokú ke ʻi ha fakatahataha mo ha fanga tokoua mo e fanga tuofāfine. ʻOku mou maʻu ha taimi fakafiefia pea ʻoku mou ʻai hamou laʻitā. Ko hono moʻoní, ʻokú ke toe ʻai mo ha laʻitā kehe ʻe ua koeʻuhí pē naʻa ʻoku ʻikai ke sai ʻa e foʻi laʻitā ʻuluakí. Sai ʻokú ke maʻu he taimí ni ha laʻitā ʻe tolu. Ka ʻi he taha ai, ʻokú ke fakatokangaʻi ʻoku fakafulofula ha tokoua ʻe taha. Ko ia ʻokú ke tāmateʻi ia koeʻuhí ʻokú ke maʻu ha laʻitā kehe ʻe ua ʻa ia ko e tokotaha kotoa, kau ai ʻa e tokouá, ʻoku nau malimali. ʻOku tau faʻa maʻu ʻa e ngaahi manatu melie fekauʻaki mo e ngaahi taimi ʻoku tau fakamoleki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ka tau pehē pē ko e taha ʻi he ngaahi taimi ko iá, ko ha tokoua pe tuofefine ʻokú ne leaʻaki pe fai ha meʻa ʻoku taʻeʻofa. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ki he manatu ko iá? Fēfē ke ke feinga ke tāmateʻi ia ʻo hangē pē ko hoʻo tāmateʻi ʻa e ngaahi tā ko iá? (ʻEf. 4:32) ʻE lava ke tau tāmateʻi ia koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi manatu melie ʻo ʻetau feohi fiefia mo e tokotaha ko iá. Ko e ngaahi manatu ia ʻoku tau loto ke tauhi mo koloaʻakí. w23.11 12-13 ¶16-17

Tūsite, Nōvema 25

ʻOku totonu ki he kakai fefiné ke nau teuʻaki ʻa e kofu ʻoku feʻunga ke ʻai, . . . ʻi ha founga ʻoku taau mo e kakai fefine ʻoku nau taku ʻoku nau anga-līʻoa ki he ʻOtuá.—1 Tīm. 2:​9, 10.

Ko e foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ngāueʻaki hení ʻoku fakahaaʻi ai ko e ʻai vala ʻa ha fefine Kalisitiane ke anga-fakaʻapaʻapa pea fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he ongoʻi pe fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. He laukauʻaki ē ko kitautolu ʻa hotau fanga tuofāfine Kalisitiane matuʻotuʻá ki heʻenau ʻai vala anga-fakanānaá! Ko e ʻiloʻiló ko ha ʻulungaanga ia ʻe taha ke fakahāhā ʻe he fanga tuofāfine Kalisitiane matuʻotuʻá kotoa. Ko e hā ʻa e ʻiloʻilo? Ko e fakafuofua lelei—ko e malava ke tala ʻa e tonú mei he halá pea fili leva ʻa e ʻalunga fakapotopotó. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApikalé. Naʻe fai ʻe hono husepānití ha fili fakavalevale naʻe mei ʻomai ai ha fakatamaki mafatukituki ki he kotoa hono falé. Naʻe fai ʻe ʻApikale ha ngāue fakavave. Ko ʻene fakafuofua leleí naʻe fakahaofi ai ʻa e moʻuí. (1 Sām. 25:​14-23, 32-35) ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻiloʻiló ke ʻiloʻi ʻa e taimi ke lea aí mo e taimi ke hanganaki fakalongolongo aí. Pea ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e mafamafatatau ʻi hono fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi he niʻihi kehé.—1 Tes. 4:11. w23.12 20 ¶8-9

Pulelulu, Nōvema 26

Tuku ke tau fiefia koeʻuhi ko e ʻamanaki atu ki hono maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.—Loma 5:2.

Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he fakatahaʻanga ʻi Lomá. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi aí naʻa nau ako fekauʻaki mo Sihova pea mo Sīsū, ngāueʻi ʻenau tuí, pea nau hoko ko e kau Kalisitiane. Ko ia ko e ʻOtuá naʻá ne “lau [kinautolu] ʻoku [nau] māʻoniʻoni tupu mei he tuí,” pea naʻá ne pani kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Loma 5:1) ʻIo, naʻa nau maʻu ha ʻamanaki papau mo fakaofo. Naʻe tohi ʻa Paula ki mui ai ki he kau Kalisitiane pani ʻi ʻEfesoó fekauʻaki mo e ʻamanaki naʻe ui kinautolu ki aí. Ko e ʻamanaki ko iá naʻe kau ai ʻa hono maʻu ha “tofiʻa maʻá e kakai tapú.” (ʻEf. 1:18) Pea naʻe fakahaaʻi foki ʻe Paula ki he kau Kolosé ʻa e feituʻu ʻe fakahoko ai ʻenau ʻamanakí. Naʻá ne ui ia ko e “ʻamanaki ʻoku tuku tauhi maʻa kimoutolu ʻi he langí.” (Kol. 1:​4, 5) Ko e ʻamanaki leva ʻa e kau Kalisitiane paní, ko hono fokotuʻu hake kinautolu ke moʻui taʻengata ʻi hēvani, ʻa ia te nau pule fakataha ai mo Kalaisi.—1 Tes. 4:​13-17; Fkh. 20:6. w23.12 9 ¶4-5

Tuʻapulelulu, Nōvema 27

Ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.—Fil. 4:7.

Ko e muʻaki foʻi lea ki he “maluʻí” ko ha kupuʻi lea fakakautau pea naʻe ʻuhingá ki he kau sōtia naʻe vaheʻi ke nau maluʻi ha kolo pea leʻohi ia mei hano ʻohofi. Ko e kakai naʻe nofo ʻi ha kolo naʻe maluʻi naʻa nau mohe ʻi he nonga, ʻi hono ʻiloʻi ko e kau sōtiá naʻa nau leʻohi ʻa e ngaahi matapaá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku maluʻi ai ʻe he nonga ʻa e ʻOtuá ʻa hotau lotó mo e ʻatamaí, ʻoku tau ongoʻi nonga, ʻi hono ʻiloʻi ʻoku tau malu. (Saame 4:8) Hangē ko e tuʻunga ʻo ʻAná, neongo kapau ʻoku ʻikai ke liliu vave ʻa hotau tuʻungá, ʻe kei malava pē ke tau maʻu ha ongoʻi nonga. (1 Sām. 1:​16-18) Pea ʻi heʻetau ongoʻi nongá, ʻoku faʻa faingofua ange ai ke tau fakakaukau fakalelei pea fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. Ko e hā ʻe lava ke tau faí? ʻI he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí, ui ki he tangata leʻó hangē ko e laú. Anga-fēfē? Lotu kae ʻoua kuó ke ongoʻi ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá. (Luke 11:9; 1 Tes. 5:17) Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha faingataʻa, kītaki ʻi he lotu, pea te ke hokosia ʻa e nonga ʻa Sihová ʻi heʻene maluʻi ho lotó mo e ʻatamaí.—Loma 12:12. w24.01 21 ¶5-6

Falaite, Nōvema 28

Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.—Māt. 6:9.

Ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo ʻene Tamaí, naʻe kātekina ʻe Sīsū ʻa e mamahi, leakovia, mo e lauʻikovi loi kotoa pē naʻe fai kiate iá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne talangofua ki heʻene Tamaí ʻi he meʻa kotoa pē; naʻe halaʻatā ha meʻa ke ne mā ai. (Hep. 12:2) Naʻá ne toe ʻiloʻi ko Sētane naʻá ne ʻohofi fakahangatonu ia ʻi he taimi faingataʻa ko iá. (Luke 22:​2-4; 23:​33, 34) Naʻe fakaʻamu moʻoni ʻa Sētane ke ne maumauʻi ʻa e anga-tonu ʻa Sīsuú; neongo ia, naʻe taʻelavameʻa fakaʻaufuli ʻa Sētane! Naʻe mātuʻaki fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ko Sētané ko ha tokotaha loi anga-fakamamahi pea ko Sihova ʻoku ʻi ai ʻene kau sevāniti mateaki, ʻa ia ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau anga-tonú naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahi kakaha tahá! ʻOkú ke loto ke ʻai ke fiefia ho Tuʻi lolotongá? Hanganaki fakahīkihikiʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi hotau ʻOtuá ʻi hono tuʻunga moʻoní. ʻI hoʻo fai peheé, ʻokú ke muimui ofi ai ʻi he topuvaʻe ʻo Sīsuú. (1 Pita 2:21) Hangē ko Sīsuú, ʻokú ke ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia pea fakamoʻoniʻi ko Hono filí, ʻa Sētane, ko ha tokotaha loi fakamā! w24.02 11-12 ¶11-13

Tokonaki, Nōvema 29

Ko e hā te u totongi kia Sihova ki he lelei kotoa kuó ne fai maʻakú?—Saame 116:12.

Lolotonga ʻa e taʻu ʻe nima kuo maliu atú, laka hake ʻi he kakai ʻe taha miliona kuo nau papitaiso ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova. ʻI he taimi ʻokú ke fakatapui ai koe kia Sihová, ʻokú ke fili ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻai ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e meʻa mahuʻinga taha ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻI he fakatapui ko ha Kalisitiané ko e hā ʻe fiemaʻu meiate koé? Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia.” (Māt. 16:24) Ko e kupuʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia” ʻe lava foki ke toe liliu ko e “kuo pau ke ne lea ʻikai kiate ia tonu.” ʻI he tuʻunga ko ha sevāniti ʻosi fakatapui ʻa Sihova, ʻe fiemaʻu ke ke lea ʻikai ki ha meʻa pē ʻoku fepaki mo hono finangaló. (2 Kol. 5:​14, 15) ʻOku kau ai ʻa e lea ʻikai ki he “ngaahi ngāue ʻa e kakanó,” hangē ko e fehokotaki fakasino taʻetāú. (Kal. 5:​19-21; 1 Kol. 6:18) ʻE ʻai ʻe he ngaahi fakataputapui peheé ke faingataʻa hoʻo moʻuí? Heʻikai hoko ʻo pehē kapau ʻokú ke ʻofa kia Sihova pea tuipau ko ʻene ngaahi laó ko e lelei pē maʻau.—Saame 119:97; ʻAi. 48:​17, 18. w24.03 2 ¶1; 3 ¶4

Sāpate, Nōvema 30

Kuó u hōifua ʻiate koe.—Luke 3:22.

ʻOku foaki ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻokú ne hōifua aí. (Māt. 12:18) ʻE lava ke tau ʻeke hifo, ‘Kuó u malava ke fakahāhā ʻa e tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí?’ ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻokú ke kātaki lahi ange ki he niʻihi kehé ʻi he taimí ni ʻi he ki muʻa ke ke hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová? Ko e moʻoni, ko e lahi ange hoʻo ako ke fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ko e hā mahino ange ia kiate koe ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová! ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e mahuʻinga ʻo e huhuʻí ki he faʻahinga ʻokú ne hōifua aí. (1 Tīm. 2:​5, 6) Kae fēfē kapau ʻoku talitekeʻi ʻe hotau lotó ʻa e foʻi fakakaukau ʻoku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu, neongo ʻoku tau tui ki he huhuʻí pea ʻosi papitaiso? Manatuʻi, heʻikai lava ke tau falala maʻu pē ki heʻetau ngaahi ongoʻí, ka ʻe lava ke tau falala kia Sihova. ʻOkú ne lau ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e tui ki he huhuʻí ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi heʻene vakaí pea talaʻofa ke tāpuakiʻi kinautolu.—Saame 5:12; Loma 3:26. w24.03 30 ¶15; 31 ¶17

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share