LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • es25 p. 146-159
  • Tīsema

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tīsema
  • Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Mōnite, Tīsema 1
  • Tūsite, Tīsema 2
  • Pulelulu, Tīsema 3
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 4
  • Falaite, Tīsema 5
  • Tokonaki, Tīsema 6
  • Sāpate, Tīsema 7
  • Mōnite, Tīsema 8
  • Tūsite, Tīsema 9
  • Pulelulu, Tīsema 10
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 11
  • Falaite, Tīsema 12
  • Tokonaki, Tīsema 13
  • Sāpate, Tīsema 14
  • Mōnite, Tīsema 15
  • Tūsite, Tīsema 16
  • Pulelulu, Tīsema 17
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 18
  • Falaite, Tīsema 19
  • Tokonaki, Tīsema 20
  • Sāpate, Tīsema 21
  • Mōnite, Tīsema 22
  • Tūsite, Tīsema 23
  • Pulelulu, Tīsema 24
  • Tuʻapulelulu, Tīsema 25
  • Falaite, Tīsema 26
  • Tokonaki, Tīsema 27
  • Sāpate, Tīsema 28
  • Mōnite, Tīsema 29
  • Tūsite, Tīsema 30
  • Pulelulu, Tīsema 31
Ko Hono Vakaiʻi ʻa e Tohi Tapú—2025
es25 p. 146-159

Tīsema

Mōnite, Tīsema 1

Ko e . . . fokotuʻu hake ʻo e maté.—Luke 20:37.

ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke fokotuʻu hake ʻa e maté? ʻAupito! Ko ia “ʻa e Māfimafi-Aoniú.” (Fkh. 1:8) Ko ia ʻokú ne mālohi feʻunga ke ikunaʻi ha fili pē, naʻa mo e maté. (1 Kol. 15:26) Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e malava ke fokotuʻu hake ʻa e maté he ʻoku taʻefakangatangata ʻene manatú. ʻOkú ne ui ʻa e foʻi fetuʻu taki taha ʻaki honau hingoá. (ʻAi. 40:26) Pehē foki, ʻokú ne manatuʻi ʻa e faʻahinga kuo nau maté. (Siope 14:13; Luke 20:38) ʻOku lavangofua ke ne manatuʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki siʻi taha fekauʻaki mo e faʻahinga te ne fokotuʻu haké, ʻo kau ai honau faʻunga fakakēnisí, ko ʻenau hokosia ʻi he moʻuí, pea mo ʻenau ngaahi manatú. ʻOku hā mahino, ʻoku lava ke tau tui ki he talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo ha toetuʻu ʻi he kahaʻú koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne maʻu fakatouʻosi ʻa e holi mo e mālohi ke fakahoko ia. Fakakaukau ki ha toe ʻuhinga ʻe taha ke tui ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha toetuʻú: Kuo ʻosi fakahoko ʻe Sihova ʻa e meʻa ko iá ki muʻa. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻá ne fakaivia ha kau tangata faitōnunga ʻe niʻihi, kau ai ʻa Sīsū, ke fokotuʻu hake ʻa e maté. w23.04 9-10 ¶7-9

Tūsite, Tīsema 2

Tuku ke hoko maʻu pē hoʻomou leá ʻo anga-ʻofa, ʻo fakaifoifo ʻaki ha māsima.—Kol. 4:6.

Kapau ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau fakakaukaú ʻi he fakapotopoto mo e anga-malū, ko e kakaí te nau loto-lelei ange nai ke fanongo pea hokohoko atu ʻa e fetalanoaʻakí. Ko e moʻoni, kapau ʻoku loto ha tokotaha ke fai ha fakafekiki pe ke lumaʻi ʻetau tuí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau toe fai ha tali kiate ia. (Pal. 26:4) Ka ko e toko taha pē nai ʻe fai peheé; mahalo ko e niʻihi pe ko e tokolahi te nau fiefanongo nai. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻi ai e mahuʻinga lahi ʻa hono ʻai ʻa e anga-maluú ko ha taumuʻa fakafoʻituitui. Lotu kia Sihova ki he mālohi ʻokú ke fiemaʻu ke nofoʻaki anga-malū ai ʻi he fai ha tali ki he ngaahi fehuʻi fakatupu fakakikihí pe fakaanga taʻetotonú. Manatuʻi, ko hoʻo tōʻonga anga-maluú ʻe lava ke ne taʻofi ʻa e kehekehe ʻo e fakakaukaú mei he hoko ko ha fakakikihi. Pea ko hoʻo tali anga-malū mo anga-fakaʻapaʻapá te ne ueʻi nai ʻa e kau fanongo ʻe niʻihi ke liliu ʻenau vakai fekauʻaki mo kitautolú mo e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. Hoko ʻo “mateuteu maʻu pē ke fai ha taukapo” fekauʻaki mo hoʻo tuí, ʻo “fai ia ʻaki ha loto anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto.” (1 Pita 3:15) ʻIo, tuku ke hoko ʻa e anga-maluú ko ho mālohinga! w23.09 19 ¶18-19

Pulelulu, Tīsema 3

Mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e . . . kātaki.—Kol. 3:12.

Fakakaukau ki ha founga ʻe fā ʻe lava ke tau fakahāhā ai ʻa e kātakí. ʻUluakí, ko ha tokotaha anga-kātaki ʻokú ne fakatuotuai ki he ʻita. ʻOkú ne feinga ke hanganaki nonga pea fakaʻehiʻehi mei he faisāuní ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai iá pe loto-mafasiá. (ʻEki. 34:6) Uá, ko ha tokotaha anga-kātaki ʻe lava ke ne tatali anga-mokomoko. Kapau ʻoku fuoloa ange ʻa e ʻamanaki ʻa ha tokotaha ki ha meʻa kae tuai ʻa ʻene hokó, ʻokú ne feinga ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo taʻemanonga pe ʻitangofua. (Māt. 18:​26, 27) Tolú, ko ha tokotaha anga-kātaki ʻoku ʻikai ke ne loto-ʻoho. ʻI hono maʻu ʻe ha tokotaha anga-kātaki ha ngāue mahuʻinga ke fakahoko, ʻoku ʻikai ke ne feinga ke fakavaveʻi ia ke fai mo ʻosi. ʻI hono kehé, ʻokú ne vaheʻi ha taimi feʻunga ke fokotuʻutuʻu ʻa e meʻa te ne faí. Pea ʻokú ne vaheʻi leva ʻa e taimi ke fakahoko lelei ai ʻa e ngāué. Ko e faá, ko ha tokotaha anga-kātaki ʻokú ne feinga ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻo ʻikai ha lāunga. ʻOkú ne fai hono lelei tahá ke hokohoko atu ʻene kātekiná lolotonga iá ʻokú ne tauhi maʻu ha fakakaukau pau. (Kol. 1:11) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahāhā ʻa e ngaahi tafaʻaki kotoa ko eni ʻo e kātakí. w23.08 20-21 ¶3-6

Tuʻapulelulu, Tīsema 4

Ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne sivi ʻa e lotó.—Pal. 17:3.

Ko ha ʻuhinga tefito ke maluʻi ai hotau lotó he ʻoku sivisiviʻi ia ʻe Sihova. ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ne sio fakalaka atu ʻi he meʻa ʻoku hā atu ki tuʻa meiate kitautolu ki he niʻihi kehé pea vakai ki hotau tangata moʻoni ʻi lotó. Te ne ʻofa ʻiate kitautolu kapau ʻoku tau fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻene poto foaki-moʻuí. (Sione 4:14) Heʻikai ai ke tau fakaʻatā ke fakakonahi kitautolu ʻe he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga taʻetaau mo e loi ʻoku haʻu meia Sētane mo hono māmaní. (1 Sio. 5:​18, 19) ʻI heʻetau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihová, ko ʻetau ʻofa mo e fakaʻapaʻapa kiate iá ʻe tupulaki. Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakalotomamahiʻi ʻetau Tamaí, te tau fehiʻa naʻa mo e fakakaukau atu pē ke faiangahalá. Ko Marta, ko ha tuofefine ʻi Kolōtia naʻe fakataueleʻi ke ne fai ha ʻulungaanga taʻetaau, naʻá ne tohi: “Naʻe faingataʻa ke u fakakaukau lelei pea ke lōmia ʻa e holi ke fiefia fakataimi ʻi he faiangahala. Ka ko e manavahē kia Sihová naʻá ne maluʻi aú.” Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ia ʻe he manavahē-ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe Marta naʻá ne fakalaulauloto ki he ngaahi nunuʻa ʻe ʻomai ʻe ha fili kovi. ʻE lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau. w23.06 20-21 ¶3-4

Falaite, Tīsema 5

“Kuo pau ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻangá ko Sihova au,” ko e fakahaaʻi ia ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová, “ʻi he taimi ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ai au ʻi homou lotolotongá ʻi honau ʻaó.”—ʻIsi. 36:23.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e taumuʻa ʻa Sihová ke fakamāʻoniʻoniʻi Hono huafá, ke fakaʻataʻatā ia mei he luma kotoa pē. Ko e ʻuhinga ia naʻe akoʻi ai ʻe hotau ʻEikí ʻa hono kau muimuí ke lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.” (Māt. 6:9) Naʻe mahinoʻi ʻe Sīsū ko e ʻīsiu lahi taha eni ʻoku fehangahangai mo e meʻa fakatupu kotoa pē. ʻOku ʻikai ha meʻamoʻui ʻatamaiʻia ʻi he ʻunivēsí kuó ne fai ha meʻa lahi ange ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ka ko Sīsū. Neongo ia, ʻi hono puke ʻo Sīsuú, ko e hā ʻa e angahala naʻe tukuakiʻi ia ki ai ʻe hono ngaahi filí? Ko e lea fieʻotua! Naʻe ongoʻi moʻoni ʻe Sīsū ko hono ngāuehalaʻaki pe lauʻikovi loi ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo ʻene Tamaí ko e angahala fakalilifu tahá ia. Naʻá ne hohaʻa lahi naʻa tukuakiʻi pe fakahalaiaʻi ia ki he hia ko ení. Ko e ʻuhinga tefito nai eni naʻe hokosia ai ʻe Sīsū ha “langa lahi” ʻi he ngaahi houa ki muʻa ke puke iá.—Luke 22:​41-44. w24.02 11 ¶11

Tokonaki, Tīsema 6

Ko e potó ʻoku langa ai ha fale.—Pal. 24:3.

ʻI heʻetau lova ki he moʻuí, kuo pau ke lahi ange ʻetau ʻofa kia Sihova mo Sīsuú ʻi heʻetau ʻofa ki hotau kāingá. (Māt. 10:37) Kae kehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ení, ʻe lava ke tau fakaliʻeliʻaki hotau ngaahi fatongia fakafāmilí, ʻo hangē ia ko e ngaahi meʻa eni ʻokú ne taʻofi kitautolu mei hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí. ʻI hono kehé, ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá mo Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke tau fakahoko hotau ngafa ʻi he fāmilí. (1 Tīm. 5:​4, 8) ʻI heʻetau fai iá, te tau hoko ʻo fiefia ange. He ko ē, naʻe faʻu ʻe Sihova ʻa e ngaahi fāmilí ke lakalakaimonū ʻi he taimi ʻoku fefakafeangaiʻaki ai ʻa e husepānití mo e uaifí ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa, ʻi he taimi ʻoku ʻofa mo akoʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú, pea ʻi he taimi ʻoku talangofua ai ʻa e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá. (ʻEf. 5:33; 6:​1, 4) Pe ko e hā pē ho ngafa ʻi he fāmilí, falala ki he poto ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú kae ʻikai ko e falala ki hoʻo ngaahi ongoʻí, anga fakafonuá pe ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kau mataotaó. Ngāueleleiʻaki ʻetau ʻū tohi makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻOku maʻu heni ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. w23.08 28 ¶6-7

Sāpate, Tīsema 7

Lau leʻo-siʻi ia ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhí ke ke tokanga ke tauhi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hiki ʻi aí; he ʻe toki lavameʻa ai ho halá pea te ke toki fai fakapotopoto ai.—Sios. 1:8.

Ko ha fefine Kalisitiane ʻoku fiemaʻu ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi pōtoʻi ʻaonga. Ko e ngaahi pōtoʻi ʻe niʻihi ʻoku ako ʻe ha kiʻi taʻahine ʻi heʻene kei siʻí ʻe hokohoko atu ʻene ʻaonga kiate ia ʻi he kotoa ʻene moʻuí. Ko e fakatātaá, ako ke lautohi mo tohi lelei. ʻI he anga fakafonua ʻe niʻihi, ko e lautohí mo e tohí ʻoku ʻikai lau ia ko ha pōtoʻi mahuʻinga ke ako ʻe he kakai fefiné. Kae kehe, ko ha pōtoʻi mātuʻaki mahuʻinga ia ke ako ʻe he Kalisitiane kotoa. (1 Tīm. 4:13) Ko ia ʻoua ʻe fakaʻatā ha faʻahinga fakafaingataʻaʻiaʻanga pē ke taʻofi koe mei he ako ke lautohi mo tohi leleí. ʻE anga-fēfē hono fakapaleʻi koé? Ko e pōtoʻi peheé ʻe tokoni nai kiate koe ke maʻu ha ngāue pea nofo maʻu ai. Te ke hoko ai ko ha tokotaha ako mo ha faiako lelei ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Mahulu atu aí, te ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova ʻi hoʻo lau ʻene Folofolá pea fakalaulauloto ki ai.—1 Tīm. 4:15. w23.12 20 ¶10-11

Mōnite, Tīsema 8

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e founga ke fakahaofi ai ʻa e kakai anga-līʻoa fakaʻotuá mei he ʻahiʻahí.—2 Pita 2:9.

Kole ki he tokoni ʻa Sihová ke talitekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻI he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku tau fāinga hokohoko mo e ʻahiʻahi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Ko Sētane ʻokú ne fai ʻa e kotoa ʻokú ne malavá ke ʻai ke toe mātuʻaki faingataʻa ʻa e fāinga ko iá. Ko e founga ʻe taha ʻokú ne feinga ke fakameleʻi ai ʻetau fakakaukaú ko e fakafiefia ololaló. Ko e fakafiefia peheé ʻe lava ke ne fakafonu hotau ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau taʻemaʻa—ko e ngaahi fakakaukau ʻokú ne ʻuliʻi ʻa hotau tangata ʻi lotó pea ʻe lava ke taki atu ki he faiangahala mamafa. (Mk. 7:​21-23; Sēm. 1:​14, 15) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová kapau ʻoku tau loto ke ikuʻi ʻa e ʻahiʻahi ke fai ʻa e meʻa ʻoku halá. Naʻe fakakau ʻe Sīsū ʻi he sīpinga lotú ʻa e kōlenga ko ení: “ʻOua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Māt. 6:13) ʻOku loto ʻa Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu, ka kuo pau ke tau kole kiate ia ki heʻene tokoní. Kuo pau foki ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo ʻetau ngaahi lotú. w23.05 6-7 ¶15-17

Tūsite, Tīsema 9

Ko ha afo lōtolu ʻe ʻikai ke motu vave ia.—Tml. 4:12.

ʻI he taimi ʻoku fakamahuʻingaʻi ai ʻe ha ongo meʻa ʻena kaumeʻa mo ʻena Tamai fakahēvaní, ʻokú na ngāueʻaki loto-lelei ʻene faleʻí, ʻa ia ʻoku tokoniʻi leva ai kinaua ke fakaʻehiʻehi pea ikuʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻe lava ke ne ʻai ʻena feʻofaʻakí ke hoko ʻo momokó. Ko e kakai fakalaumālié ʻoku nau feinga foki ke faʻifaʻitaki kia Sihova pea fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne fakahāhaá, hangē ko e anga-lelei, kātaki mo e fakamolemole. (ʻEf. 4:32–5:1) Ko ha ongo meʻa ʻokú na fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko iá ʻokú na ʻai ai ke faingofua ange ki he ʻofá ke tupulekina. Ko ha tuofefine ko Lena, kuó ne mali laka hake ʻi he taʻu ʻe 25, ʻokú ne pehē, “ʻOku faingofua ke ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ha tokotaha fakalaumālie.” Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohi Tapú. ʻI he taimi naʻe pau ke fili ai ʻe Sihova ha ongo meʻa ke hoko ko e ongo mātuʻa ʻa e Mīsaia ʻi he kahaʻú, naʻá Ne fili ʻa Siosifa mo Mele mei he hako tokolahi ʻo Tēvitá. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá na fakatou maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui mo Sihova, pea naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova te na langa hake ʻena nofo malí ʻi heʻena ʻofa kiate iá. w23.05 21 ¶3-4

Pulelulu, Tīsema 10

Mou talangofua ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻiate kimoutolú.—Hep. 13:17.

Neongo ko hotau Takí, ʻa Sīsū, ʻoku haohaoa, ko e faʻahinga ʻokú ne ngāueʻaki ke takimuʻa ʻi heni ʻi he māmaní ʻoku ʻikai ke nau pehē. ʻOku tau fāinga nai ke talangofua kiate kinautolu, tautefito kapau ʻoku nau kole mai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau loto ki ai. Naʻe toumoua ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke talangofua ʻi he taimi ʻe taha. ʻI hono tala ange ʻe ha ʻāngelo kia Pita ke ne kai ʻa e fanga monumanu naʻe taʻemaʻa ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, naʻá ne fakafisi ke fai pehē—ʻo ʻikai tuʻo taha pē, kae tuʻo tolu! (Ngā. 10:​9-16) Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻikai ke ʻuhinga lelei ʻa e fakahinohino foʻoú kiate ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne talangofua ʻi he taimi naʻe fakahinohino ai ia ʻe he kau mātuʻa Kalisitiane ʻi Selusalemá ke ne ʻave ha kau tangata ʻe toko fā ki he temipalé peá ne fakamaʻa fakaeouau ia ke fakahaaʻi naʻá ne tauhi ʻa e Laó. Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e kau Kalisitiané naʻe ʻikai ke nau kei ʻi he malumalu ʻo e Laó. Pea naʻe ʻikai ke ne fai ha meʻa naʻe hala. Neongo ia, naʻe ʻave ʻe Paula “ʻa e kau tangatá ʻi he ʻaho hono hokó peá ne fakamaʻa fakaeouau ia fakataha mo kinautolu.” (Ngā. 21:​23, 24, 26) Ko e talangofua ʻa Paulá naʻe pouaki ai ʻa e fāʻūtahá.—Loma 14:​19, 21. w23.10 10 ¶15-16

Tuʻapulelulu, Tīsema 11

Ko e kaumeʻa ofi mo Sihová ʻoku ʻa e faʻahinga ia ʻoku manavahē kiate iá.—Saame 25:14.

Mahalo heʻikai ke ke fakakaukau ki he manavaheé ko ha ʻulungaanga mahuʻinga ki ha kaumeʻa lelei. Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke kaumeʻa vāofi mo Sihová kuo pau ke nau “manavahē kiate iá.” Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ko kitautolu kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ha manavahē totonu kiate ia. Ka ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e manavahē ki he ʻOtuá? Ko ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha manavahē totonu ki he ʻOtuá ʻokú ne ʻofa kiate Ia pea ʻoku ʻikai ke ne loto ke fai ha faʻahinga meʻa ʻe maumauʻi ai hono vahaʻangatae mo Iá. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e ‘manavahē-ʻOtua’ ko iá. (Hep. 5:7) Naʻe ʻikai ke ne mate manavahē ʻia Sihova. (ʻAi. 11:​2, 3) ʻI hono kehé, naʻá ne maʻu ha ʻofa loloto ʻiate ia pea loto ke talangofua kiate ia. (Sione 14:​21, 31) Hangē ko Sīsuú, ʻoku tau ongoʻi fakaʻapaʻapa mo ʻapasia loloto kia Sihova koeʻuhí ʻokú Ne anga-ʻofa, poto, fakamaau totonu mo mālohi. ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu pea ʻoku kaunga ki ai ʻa e anga ʻetau fakafeangai ki heʻene tatakí. ʻOku malava ke tau ʻai ʻa Sihova ke ne loto-mamahi pe ko ʻetau ʻai ke fiefia ʻa hono lotó.—Saame 78:41; Pal. 27:11. w23.06 14 ¶1-2; 15 ¶5

Falaite, Tīsema 12

ʻI heʻene mālohí pē, naʻá ne hoko ai ʻo loto-hīkisia, ʻo ne ʻomi ai ha kovi kiate ia, pea naʻá ne taʻefaitōnunga kia Sihova.—2 Kal. 26:16.

ʻI he hoko ʻa Tuʻi ʻŪsaia ʻo mālohí, naʻe ngalo ʻiate ia ko Sihova ʻa e Matavai ʻo hono mālohí mo ʻene lakalakaimonuú. Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻOku lelei ke tau fakamanatu kiate kitautolu ko hotau ngaahi tāpuakí mo e ngaahi monuú ko e haʻu meia Sihova. ʻI he ʻikai ke pōlepole ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá, ʻoku totonu ke tau ʻave ʻa e lāngilangí kia Sihova ki he meʻa ʻoku malava ke tau faí. (1 Kol. 4:7) Kuo pau ke tau lāuʻilo anga-fakatōkilalo ʻoku tau taʻehaohaoa pea fiemaʻu ʻa e akonaki. Ko ha tokoua ʻi hono taʻu 60 tupú naʻá ne tohi: “Kuó u ako ke ʻoua te u fuʻu toʻo mamafa ʻa e ngaahi meʻá. ʻI hono akonakiʻi au ki ha ngaahi fehālaaki ngalivale ʻoku ou faʻa fai, ʻoku ou feinga ke tuʻu hake pea hanganaki laka ki muʻa.” Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ʻoku tau manavahē ai kia Sihova pea tauhi maʻu ha vakai anga-fakatōkilalo kiate kitautolú, ʻe iku lelei ai ʻetau moʻuí.—Pal. 22:4. w23.09 10 ¶10-11

Tokonaki, Tīsema 13

ʻOku fiemaʻu kiate kimoutolu ʻa e kātakí, koeʻuhí ʻi he hili hoʻomou fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke mou maʻu ai ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofá.—Hep. 10:36.

Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke nau kātaki. Tuku kehe ʻa e fekuki mo e ngaahi palopalema ʻoku anga-maheni ki he kakai kotoa pē, naʻa nau fehangahangai mo ha toe ngaahi ʻahiʻahi kehe. Ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe ʻikai ngata pē hono fakatangaʻi ʻe he kau taki lotu Siú mo e kau maʻu mafai Lomá kae pehē foki mei honau ngaahi fāmilí tonu. (Māt. 10:21) Pea ʻi loto ʻi he fakatahaʻangá, ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe pau ke nau faitau mo e tākiekina ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní mo ʻenau ngaahi akonaki fakatupu māvahevahé. (Ngā. 20:​29, 30) Neongo ia, naʻe kātaki ʻa e kau Kalisitiane ko iá. (Fkh. 2:3) Anga-fēfē? Naʻa nau fakakaukauloto ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e kātakí, hangē ko Siope. (Sēm. 5:​10, 11) Naʻa nau lotu ki ha mālohi. (Ngā. 4:​29-31) Pea naʻa nau tokangataha ki he ngaahi ola lelei ʻenau kātakí. (Ngā. 5:41) Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau kātaki kapau ʻoku tau ako maʻu pē ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻi heʻetau ʻū tohí pea fakalaulauloto ki ai. w23.07 3 ¶5-6

Sāpate, Tīsema 14

Ko ia leva, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe tānaki atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa.—Māt. 6:33.

Ko Sihova mo Sīsū heʻikai ke na foʻi ʻiate kitautolu. Naʻe pau ke fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha fili mafatukituki ʻi heʻene moʻuí hili ʻene fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisí. Te ne foʻi pe te ne kītaki ko ha ākonga ʻa Kalaisi? Naʻe hū tōtōaki ʻa Sīsū kia Sihova ke ʻoua naʻa ʻosi ʻa e tui ʻa Pitá. Naʻe tala ange ʻe Sīsū kia Pita ʻa e lotu ko iá pea fakahaaʻi ʻa e falala pau ʻe malava ʻe Pita ki mui ai ʻo fakaivimālohiʻi hono fanga tokouá. (Luke 22:​31, 32) He fakalototoʻa ē kia Pita ke fakakaukau atu ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú! ʻI heʻetau hokosia ha ngaahi fili mafatukituki ʻi heʻetau moʻuí, ʻe ngāueʻaki nai ʻe Sihova ʻa e kau tauhi-sipi tokanga ke tokonaki mai ʻa e fakapapauʻiʻanga ʻoku tau fiemaʻu ke nofoʻaki faitōnunga aí. (ʻEf. 4:​8, 11) Hangē pē ko e tokonaki fakamatelie ʻa Sihova maʻa Pita mo e kau ʻapositolo kehé, te Ne tokangaʻi ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi heʻetau moʻuí. w23.09 24-25 ¶14-15

Mōnite, Tīsema 15

Ko e tokotaha ʻokú ne fakahāhā ʻa e leleiʻia ʻi he māʻulaló ʻokú ne ʻoatu ha nō kia Sihova, pea te Ne totongi fakafoki kiate ia ʻa e meʻa ʻokú ne faí.—Pal. 19:17.

ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sihova naʻa mo e ngāue anga-ʻofa siʻisiʻi taha ʻoku tau fakahoko maʻá e niʻihi kehé. ʻOkú ne vakai ki ai ko ha feilaulau mahuʻinga pea ko ha nō ia te ne totongi fakafoki. Kapau naʻá ke ngāue ki muʻa ko ha sevāniti fakafaifekau, ʻoku manatuʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue naʻá ke fai ʻi he kuohilí mo e ʻofa naʻá ne ueʻi koe ke fai iá. (1 Kol. 15:58) ʻOkú ne toe vakai ki he ʻofa ʻokú ke hokohoko atu ke fakahāhaá. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau fakatupulekina kotoa ʻa e ʻofa kiate ia pea ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau ʻofa kia Sihová ʻaki hono lau ʻene Folofolá pea fakalaulauloto ki ai pea ʻaki ʻetau talanoa kiate ia ʻi he lotu. ʻE lava ke tau fakatupulekina ʻetau ʻofa ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻa e tokoni kiate kinautolu ʻi he ngaahi founga ʻaonga. ʻI he tupulaki ʻetau ʻofá, te tau toe ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova pea ki hotau fāmili fakalaumālié. Pea te tau fiefia ʻi he ngaahi kaumeʻa ko iá ʻo taʻengata! w23.07 10 ¶11; 11 ¶13; 13 ¶18

Tūsite, Tīsema 16

Ko e tokotaha taki taha te ne fua ʻene kavenga pē ʻaʻana.—Kal. 6:5.

Ko e Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne fili ʻa e founga ke tokangaekina ai ʻene moʻui leleí. Ko e ngaahi lao pau pē ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú, hangē ko e fekau ke fakaʻehiʻehi mei he totó mo e fakahaʻele fakafaʻahikehé, ʻoku kaunga ki he fili fakafaitoʻo ʻa ha Kalisitiane. (Ngā. 15:20; Kal. 5:​19, 20) Ko e ngaahi tafaʻaki kehe mei aí ʻoku makatuʻunga ia ʻi heʻetau saiʻia fakafoʻituituí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻetau ongoʻi fekauʻaki mo ha founga fakafaitoʻo, ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e totonu ʻa hotau fanga tokouá ke fai ʻenau fili pē ʻanautolu fekauʻaki mo e tokangaekina ʻenau moʻui leleí. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi poini ko ení: (1) Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pē te ne ʻomai ʻa e fakamoʻui fakaʻaufuli mo tuʻuloá. (ʻAi. 33:24) (2) Ko e Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne “tuipau kakato” ki he meʻa ʻoku lelei taha kiate iá. (Loma 14:5) (3) ʻOku ʻikai ke tau fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé pe ʻai ha tūkiaʻanga kiate kinautolu. (Loma 14:13) (4) ʻOku fakahāhā ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ʻofá pea ʻoku ʻikai ke nau fakamuʻomuʻa ʻenau tauʻatāina ke fai ʻa e ngaahi fili fakafoʻituituí ʻi he fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá.—Loma 14:​15, 19, 20. w23.07 24 ¶15

Pulelulu, Tīsema 17

ʻI he ngaahi ʻaho kotoa ʻo ʻene Nāsilí ʻokú ne nofo toputapu ai kia Sihova.—Nōm. 6:8.

ʻOkú ke koloaʻaki ho vahaʻangatae mo Sihová? ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku pehē! Talu mei he kuonga muʻá, kuo maʻu ʻe ha fuʻu tokolahi taʻefaʻalaua ʻa e ongoʻi tatau mo koe. (Saame 104:​33, 34) Kuo fai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi feilaulau ke lotu kia Sihova. Ko e tuʻunga moʻoni ia ʻo e faʻahinga ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe ʻiloa ko e kau Nāsilí pe tokotaha fakatapui. Ko e kupuʻi lea ko ení ʻokú ne fakamatalaʻi feʻungamālie ʻa e kau ʻIsileli faivelenga naʻa nau fai ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui ke tauhi kia Sihova ʻi ha founga makehe. Naʻe fakaʻatā ʻe he Lao ʻa Mōsesé ki ha tangata pe ko ha fefine ke fai ha fuakava makehe kia Sihova ʻaki ʻa e fili ke nofo ko ha Nāsili ʻi ha vahaʻa taimi. (Nōm. 6:​1, 2) Ko e fuakava, pe palōmesi mafatukituki ko iá, naʻe kau ai ʻa e muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻa ia ko e toenga ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau tauhi ia. Ko e hā leva naʻe fili ai ha ʻIsileli ke fai ʻa e fuakava Nāsilí? Ko ha ʻIsileli pehē ʻoku ngalingali naʻe ueʻi ia ʻe he ʻofa loloto kia Sihová pea mo e houngaʻia loto-moʻoni ʻi Heʻene tāpuaki fakakoloá.—Teu. 6:5; 16:17. w24.02 14 ¶1-2

Tuʻapulelulu, Tīsema 18

[Ko] Sihova . . . ʻokú ne . . . fakahaaʻi ʻa e ʻofa mateaki ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.—Tan. 9:4.

ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he “mateakí” pe “ʻofa mateakí,” ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e pīkitai māfana mo e anga-ʻofa ʻa ia ʻoku faʻa ngāueʻaki ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ki heʻene kau sevānití. Ko e foʻi lea tatau ʻoku toe ngāueʻaki ke fakamatalaʻi ʻa e ʻofa ʻoku fakahāhā ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (2 Sām. 9:​6, 7) Ko ʻetau mateakí ʻoku lava ke mālohi ange ʻi he faai atu ʻa e taimí. Fakakaukau ki hono fakamoʻoniʻi eni ʻi he tuʻunga ʻo Tanielá. Naʻe ʻahiʻahiʻi ʻa e mateaki ʻa Taniela kia Sihová ʻi he kotoa ʻene moʻuí. Ka ko e taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi lahi taha naʻe hoko kiate iá ko e taimi naʻá ne taʻu 90 tupu aí. Naʻe fehiʻa ʻa e kau mēmipa ʻo e lotoʻā fakatuʻí ʻia Taniela pea ʻikai haʻanau fakaʻapaʻapa ki he ʻOtua naʻá ne lotu ki aí. Ko ia naʻa nau faʻufaʻu ke tāmateʻi ʻa Taniela. Naʻa nau ʻoatu ha tuʻutuʻuni ʻa ia ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa Taniela pe te ne mateaki ki hono ʻOtuá pe ki he tuʻí. Ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke fai ʻe Taniela ke fakamoʻoniʻi ʻene mateaki ki he tuʻí ko e taʻofi ʻene lotu kia Sihová ʻi he ʻaho ʻe 30. Naʻe fakafisi ʻa Taniela ke fakangaloku.—Tan. 6:​12-15, 20-22. w23.08 5 ¶10-12

Falaite, Tīsema 19

Hokohoko atu ʻetau feʻofaʻakí.—1 Sio. 4:7.

ʻOku loto ʻa Sihova ke tau kītaki ʻi hono fakahāhā ʻa e ʻofá ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Kapau ʻoku ʻikai ke fakahāhā ʻe ha taha ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané, ʻe lava ke tau fakahuʻunga ʻokú ne loto ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea naʻá ne fai taʻefakakaukauʻi pē ia. (Pal. 12:18) ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene kau sevāniti faitōnungá neongo ʻenau tōnounoú. ʻOku ʻikai ke ne siʻaki kitautolu ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fehālaakí; pe nofoʻaki houhau ai pē. (Saame 103:9) He mahuʻinga ē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻetau Tamai faʻa fakamolemolé! (ʻEf. 4:32–5:1) Manatuʻi foki, ʻi he fakaofiofi mai ʻa e ngataʻangá, ʻoku fiemaʻu ke tau nofoʻaki vāofi mo hotau fanga tokouá. ʻOku tau ʻamanekina ʻe toe fakalalahi ange ʻa e fakatangá. ʻE aʻu nai ʻo tuku pilīsone kitautolu ko ʻetau tuí. Kapau ʻe hoko ia, te tau fiemaʻu ʻa hotau fanga tokouá ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi.—Pal. 17:17. w24.03 15-16 ¶6-7

Tokonaki, Tīsema 20

Ko e ngaahi laka ʻa ha tangata ʻoku tataki ia ʻe Sihova.—Pal. 20:24.

ʻOku maʻu ʻi he Folofolá ʻa e talanoa ki he kau talavou naʻa nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova, maʻu ʻene hōifuá, pea nau sio ki he iku lelei ʻenau moʻuí. Ko e taha ʻo kinautolu ko Tēvita. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne fili ʻa e faʻahi ʻa e ʻOtuá pea ki mui ai naʻá ne hoko ko ha tuʻi mateaki. (1 Tuʻi 3:6; 9:​4, 5; 14:8) ʻE lava ke fakalototoʻa mo fakaueʻiloto kiate koe ʻa e ako fekauʻaki mo e moʻui ʻa Tēvitá mo ʻene ngāue faitōnungá. Pe ʻe lava ke ke fakahangataha hoʻo poloseki akó ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Maʻake pe ko Tīmoté. Te ke vakai ai naʻá na ngāue kia Sihova mei heʻena kei siʻí pea maʻu ha lēkooti tuʻuloa ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko e ikuʻanga hoʻo moʻuí ʻe lava ke fakapapauʻi ia ʻi he founga ʻokú ke ngāueʻaki ai ia ʻi he taimi ní. Ko hoʻo falala kia Sihova ʻo ʻikai ki hoʻo mahino pē ʻaʻaú ʻe taki atu ia ki Heʻene tataki hoʻo ngaahi laká. ʻE lava ke ke maʻu ha moʻui fiefia mo fakakoloa. Manatuʻi, ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fai maʻaná. Ko e hā ha toe founga lelei ange ʻe lava ke ke ngāueʻaki ki ai hoʻo moʻuí ka ko e tauhi ki heʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá? w23.09 13 ¶18-19

Sāpate, Tīsema 21

Hokohoko atu ʻa e . . . fefakamolemoleʻaki loto-lelei.—Kol. 3:13.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ko hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻa nau taʻehaohaoa. Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻa e fakafeangai taʻetotonu kiate ia ʻi he hili pē ʻene kamata ke feohi mo e fakatahaʻangá. (Ngā. 9:26) Ki mui ai, naʻe lauʻi ia ʻe he niʻihi ke maumauʻi hono ongoongó. (2 Kol. 10:10) Naʻe vakai ʻa Paula ki ha tokoua fua fatongia naʻá ne fai ha fili hala naʻe fakatūkiaʻi nai ai ʻa e niʻihi kehé. (Kal. 2:​11, 12) Pea ko e taha ʻi he ngaahi kaumeʻa ofi ʻo Paulá, ʻa Maʻake, naʻá ne fakalotomamahiʻi lahi ia. (Ngā. 15:​37, 38) Naʻe mei fakaʻatā ʻe Paula ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko ení ke ne ʻai ia ke fakafisi ke feohi mo e kau fakatupu ʻitá. Neongo ia, naʻá ne tauhi maʻu ha vakai pau ki hono fanga tokouá pea hanganaki longomoʻui ʻi he ngāue ʻa Sihová. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Paula ke kītakí? Naʻe ʻofa ʻa Paula ʻi hono fanga tokouá. Ko e ʻofa ʻa Paula ki he niʻihi kehé naʻá ne tokoniʻi ia ke tokangataha, ʻo ʻikai ki heʻenau taʻehaohaoá, ka ki honau ngaahi ʻulungaanga leleí. Naʻe toe tokoniʻi ʻe he ʻofá ʻa Paula ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku lave ki ai ʻi he konga tohi ʻo e ʻaho ní. w24.03 15 ¶4-5

Mōnite, Tīsema 22

Ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne kē, ka ʻoku fiemaʻu ke ne hoko ʻo anga-fakaalaala ki he tokotaha kotoa pē.—2 Tīm. 2:24.

ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi talanoa lahi ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e anga-maluú. Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAisaké. ʻI he taimi naʻá ne nofo ai ʻi he feituʻu Filisitia ko Kilaí, ko hono ngaahi kaungāʻapi meheká naʻa nau tanu ʻa e ngaahi vaitupu naʻe keli ʻe he kau sevāniti ʻene tamaí. ʻI he ʻikai ke tauʻi ʻene totonú, naʻe hiki ʻa ʻAisake mo hono falé ʻo toe mamaʻo ange pea keli ha ngaahi vaitupu kehe. (Sēn. 26:​12-18) Ka naʻe taukaveʻi ʻe he kau Filisitiá ko e vai ʻi he feituʻu ko ení ko e vai mo ia ʻanautolu. Neongo eni, naʻe fakafeangai ʻa ʻAisake ʻi he melino. (Sēn. 26:​19-25) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ia ke nofoʻaki anga-malū ʻo aʻu ki he taimi naʻe fakapapauʻi ai ʻe he niʻihi kehé ke fakaʻitaʻi iá? Ko e moʻoni naʻá ne siotonu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻene ongo mātuʻá, ʻo ako ʻa e meʻa lahi mei he tōʻonga fakamelino ʻa ʻĒpalahamé mo e “laumālie anga-mokomoko mo anga-malū” ʻa Selá.—1 Pita 3:​4-6; Sēn. 21:​22-34. w23.09 15 ¶4

Tūsite, Tīsema 23

Kuó u fokotuʻu ha taumuʻa, pea te u fakahoko foki ia.—ʻAi. 46:11.

Naʻe fekauʻi anga-ʻofa mai ʻe Sihova hono ʻAlo ʻuluaki fakatupú ki he māmaní ke akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Puleʻangá pea ke foaki ʻene moʻuí ke huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté. Pea naʻe fokotuʻu hake leva ʻa Sīsū ki hēvani ke pule ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e kaveinga tefito ʻo e Tohi Tapú ko e huafa ʻo Sihová ʻe fakatonuhiaʻi ʻi heʻene fakahoko ʻene taumuʻa ki he māmaní fakafou ʻi hono Puleʻangá ʻi he malumalu ʻo Kalaisí. Ko e taumuʻa ʻa Sihová heʻikai lava ʻo liliu. Kuó ne fakapapauʻi te ne fakahoko lavameʻa ia. (ʻAi. 46:​10, fkm. ʻi lalo; Hep. 6:​17, 18) ʻI he faai atu ʻa e taimí, ʻe liliu ʻa e māmaní ko ha palataisi ʻa ia ko e hako haohaoa mo māʻoniʻoni ʻo ʻĀtama mo ʻIví te nau “fiefia ʻi he moʻuí ʻo taʻengata.” (Saame 22:26) Mahulu atu aí, kuo ʻi he fakakaukau ʻa Sihová ha taumuʻa ʻoku lahi ange. Ko ʻene taumuʻa tefitó ke fakafāʻūtahaʻi ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui ʻatamaiʻia kotoa ʻi hēvani mo māmaní. Pea ko e faʻahinga kotoa leva ʻoku moʻuí te nau fakamoʻulaloa mateaki kiate ia ko honau Hau. (ʻEf. 1:​8-11) ʻIkai nai ʻokú ke ofo ʻi he founga fakaʻofoʻofa ʻoku fakahoko ai ʻe Sihova ʻene taumuʻá? w23.10 20 ¶7-8

Pulelulu, Tīsema 24

“Ke mou loto-toʻa, . . . he ʻoku ou ʻiate kimoutolu,” ko e fakahaaʻi ia ʻe Sihova ʻo e ngaahi kau taú.—Hāk. 2:4.

Taimi nounou mei he aʻu ʻa e kau Siu naʻe mavahe mei Pāpiloné ki Selusalemá, naʻe uesia kinautolu ʻe he ngaahi tuʻunga feliuliuaki fakaʻekonōmiká mo e fakapolitikalé pehē foki ki he fakafepakí. Ko ia ai, naʻe faingataʻa ki he niʻihi ke tokangataha ki hono toe langa ʻo e temipale ʻo Sihová. Ko ia naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ha ongo palōfita, ko Hākeai mo Sākalaia, ke toe langaʻi ʻa e faivelenga ʻa e kakaí, ʻa ia naʻe ola lelei moʻoni. (Hāk. 1:1; Sāk. 1:1) Kae kehe, ʻi he meimei taʻu ʻe 50 ki mui ai, ko e kau Siú naʻa nau toe hoko ʻo loto-siʻi. Ko ʻĒsela, ko ha tokotaha hiki-tatau pōtoʻi ʻo e Laó, naʻá ne haʻu mei Pāpilone ki Selusalema ke fakalototoʻaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke fakamuʻomuʻa ʻa e lotu moʻoní. (ʻĒsela 7:​1, 6) Hangē pē ko hono tokoniʻi ʻe he ngaahi kikite ʻa Hākeai mo Sākalaiá ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí ke hokohoko atu ʻenau falala kia Sihova lolotonga ʻa e fakafepakí, ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ʻahó ni ke hanganaki tuipau ki he poupou ʻa Sihová neongo ʻa e ngaahi tuʻunga taʻepau ʻo e moʻuí.—Pal. 22:19. w23.11 14-15 ¶2-3

Tuʻapulelulu, Tīsema 25

Kofuʻaki kimoutolu ʻa e ʻofá, he ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.—Kol. 3:14.

ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahāhā ʻetau ʻofá ki hotau kaungātuí? Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fai ai ia, ko hono fakafiemālieʻi kinautolu. ʻE malava ke tau “hanganaki fefakafiemālieʻaki” kapau ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he manavaʻofá. (1 Tes. 4:18) ʻE lava fēfē ke tau tauhi ʻetau feʻofaʻakí ke mālohí? ʻAki hono fai hotau tūkuingatá ke fakamolemoleʻi ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa e niʻihi kehé. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻi he ʻahó ni ke tau fakahāhā ʻa e feʻofaʻakí? Fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomai ʻe Pitá: “Ko e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ofi. Ko ia ai, . . . maʻu ʻa e ʻofa lahi ki he tokotaha taki taha.” (1 Pita 4:​7, 8) ʻI he fakaʻaʻau ke ofi ange mai ʻa e ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení, ko e hā ʻe lava ke tau ʻamanekiná? ʻI he lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo hono kau muimuí, naʻá ne tomuʻa tala: “ʻE fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa koeʻuhi ko hoku hingoá.” (Māt. 24:9) Ke matuʻuaki ʻa e fehiʻanekina ko iá, ʻoku fiemaʻu ke tau nofoʻaki fāʻūtaha. ʻI heʻetau fai iá, ko e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakamavahevaheʻi kitautolú ʻe taʻelavameʻa, he ʻoku haʻi fakatahaʻi kitautolu ʻaki ʻa e ʻofá.—Fil. 2:​1, 2. w23.11 13 ¶18-19

Falaite, Tīsema 26

Ko e ongo kaungāngāue kimaua ʻo e ʻOtuá.—1 Kol. 3:9.

Ko e ngaahi moʻoni ʻi he Folofolá ʻoku ʻi ai hono mālohi lahi. ʻI hono akoʻi ʻa e kakaí fekauʻaki mo Sihova pea mo hono tuʻunga moʻoní, ʻoku lava ai ke tau sio ki ha meʻa fakaofo. ʻOku kamata ke fakaeʻa māmālie hake ʻa e ngaahi loi fakasētané, pea ko e faʻahinga tāutaha ko ení ʻoku kamata ke nau vakai ki heʻetau Tamai ʻofá ʻo hangē ko ʻetau vakaí. ʻOku nau mātuʻaki ofoofo ʻi hono mālohi taʻefakangatangatá. (ʻAi. 40:26) ʻOku nau tui fakapapau ki heʻene fakamaau totonu haohaoá. (Teu. 32:4) ʻOku fakamaama kinautolu ʻe hono poto kāfakafá. (ʻAi. 55:9; Loma 11:33) Pea ʻoku nau fiemālie ke ako ko ia ʻa e fakasino ʻo e ʻofá. (1 Sio. 4:8) ʻI heʻenau ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ko ʻenau ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ko ʻene fānaú ʻoku hoko ʻo papau. He monū fakaofo ē ʻoku tau maʻu ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke ʻunuʻunu ofi ki heʻenau Tamaí! ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku lau kitautolu ʻe Sihova ko hono “kaungāngāue.”—1 Kol. 3:5. w24.02 12 ¶15

Tokonaki, Tīsema 27

ʻOku lelei ange ke ʻoua te ke fai ha fuakava ʻi haʻo fai ha fuakava pea ʻikai te ke fai ki ai.—Tml. 5:5.

Kapau ko ha tokotaha ako Tohi Tapu koe pe kapau naʻe ʻohake koe ʻe ha ongo mātuʻa Fakamoʻoni, ʻokú ke fakakaukau fekauʻaki mo e papitaisó? Ko ha taumuʻa ia ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi! Neongo ia, ki muʻa ke hoko ʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ke ke fakatapui koe kia Sihova. ʻOku anga-fēfē hoʻo fakatapui koe kia Sihová? ʻOkú ke palōmesi kiate ia ʻi he lotu te ke lotu kiate ia toko taha pē pea te ke fakamuʻomuʻa hono finangaló ʻi hoʻo moʻuí. Ko hono moʻoní, ʻokú ke palōmesi kia Sihova te ke hokohoko atu ke ʻofa kiate ia “ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa.” (Mk. 12:30) Ko hoʻo fakatapuí ʻoku fai fakafoʻituitui ia, ʻi he vahaʻa ʻoʻou mo Sihová. ʻI hono kehé, ko e papitaisó ʻoku fai fakahāhā ia; ʻoku fakahaaʻi ai ki he kau mamatá kuó ke fai ha fakatapui. Ko hoʻo fakatapuí ko ha fuakava toputapu ia, pea ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova ke ke moʻui ʻo fakatatau ki ai, ʻo hangē pē ko hoʻo ʻamanekina ia meiate koé.—Tml. 5:4. w24.03 2 ¶2; 3 ¶5

Sāpate, Tīsema 28

Kuo pau ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke ne ʻofa ki hono uaifí ʻo hangē pē ko ʻene ʻofa ʻiate iá; ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku totonu ki he uaifí ke ne fakaʻapaʻapa loloto ki hono husepānití.—ʻEf. 5:33.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he nofo mali kotoa. ʻOku fakahaaʻi hangatonu ʻi he Tohi Tapú ko e kakai malí ʻe ʻi ai ʻa e “mamahi ʻi honau kakanó.” (1 Kol. 7:28) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e nofo malí ʻokú ne fakatahaʻi ha ongo meʻa taʻehaohaoa, ʻoku kehekehe hona ʻulungāngá, ko ʻena saiʻiá mo e meʻa ʻoku ʻikai ke na saiʻia aí. ʻE haʻu nai ʻa e ngaahi hoá mei he anga fakafonua pe puipuituʻa kehekehe. ʻE aʻu nai ʻo nau fakahāhā ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tōʻonga naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ki muʻa ʻi he malí. ʻE fakatupunga nai ai ha fetēleni. ʻI he ʻikai ke lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e kaunga ʻa e hoa taki taha ki he palopalemá pea ʻoku totonu ke ngāue ke fakaleleiʻi iá, te nau tukuakiʻi nai honau hoá. ʻE aʻu nai ʻo nau vakai ki he māvaé pe ko e veté ko e fakaleleiʻangá ia. Ka ko e mavahe mei he nofo malí ʻa e talí? ʻIkai. ʻOku fakahinohino ʻe Sihova ko e kakai malí ʻoku totonu ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ki he nofo malí neongo kapau ko honau hoá ʻoku faingataʻa ke nofo mo ia. w24.03 16 ¶8; 17 ¶11

Mōnite, Tīsema 29

Ko e ʻamanakí ʻoku ʻikai iku ia ki he loto-mamahi.—Loma 5:5.

Hili hoʻo fakatapui mo e papitaisó, ko hoʻo ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani palataisí ʻe hokohoko atu ke tupulekina ʻi hoʻo ako lahi ange pea hoko ʻo matuʻotuʻa fakalaumālié. (Hep. 5:13–6:1) ʻOku ngalingali naʻá ke hokosia ʻa e meʻa naʻe lave ki ai ʻi he Loma 5:​2-4. Naʻá ke fehangahangai mo e ngaahi mamahi kehekehe, ka naʻá ke kātekina ia pea maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻI hoʻo tuipau ʻokú ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻokú ke maʻu ai he taimí ni ha ʻuhinga lahi ange ke ʻamanekina ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa kuó ne talaʻofá. Ko hoʻo ʻamanakí ʻoku hoko ʻo mālohi ange ʻi he meʻa naʻá ke maʻu ki muʻá. ʻOku toe moʻoni ange ia kiate koe fakafoʻituitui. ʻOkú ne tākiekina lahi ange ai koe, ʻo tākiekina ʻa e tafaʻaki kotoa hoʻo moʻuí pea liliu ʻa e founga hoʻo fakafeangai ki ho fāmilí, founga hoʻo fai ʻa e ngaahi filí, pea naʻa mo e founga hoʻo ngāueʻaki ho taimí. ʻOku tānaki mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha poini mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻokú ke maʻu hili hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakapapauʻi atu ko hoʻo ʻamanakí ʻe fakahoko.—Loma 15:13. w23.12 12-13 ¶16-19

Tūsite, Tīsema 30

[Ko Sihova] te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.—1 Pita 5:10.

ʻI heʻetau foua ha ʻahiʻahi faingataʻa, ko ʻetau ngaahi ongoʻí, fakakaukaú, mo e fakafeangaí heʻikai nai hoko ʻo mafamafatatau ʻo hangē ko e tuʻunga anga-mahení. Te tau ongoʻi nai ʻo hangē ʻoku fepālekina holo kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ongoʻi mālohí. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku kamata ai ke lōmekina kitautolu ʻe he ngaahi ongoʻi peheé? ʻOkú ne fakapapauʻi mai te ne ʻai kitautolu ke tau tuʻu maʻu. ʻI hono maʻu ʻe ha afā ha vaka ʻi tahi, ʻe kamata nai ke sēlue. Ke taʻotaʻofi ení, ko e ngaahi vaka lahi ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻi lalo ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e vaká ʻokú ne ʻai ia ke tuʻu maʻu. ʻOku tokoni eni ki hono fakasiʻisiʻi ʻa e sēlue ʻa e vaká, ʻo ʻai ʻa e tuʻungá ke malu ange mo fakafiemālie ange ki he kau pāsesé. Kae kehe, ko e ngaahi meʻa ko eni ʻoku tokoni ki hono fakatuʻumaʻuʻi ʻa e vaká ʻoku ngāue lelei tahá ʻi he taimi ʻoku ngaʻunu ai ʻa e vaká ki muʻá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe ʻai kitautolu ʻe Sihova ke tau tuʻu maʻu ʻi heʻetau ngaʻunu faitōnunga ki muʻa ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí. w24.01 22 ¶7-8

Pulelulu, Tīsema 31

ʻI he ʻOtuá ʻoku tuku ai ʻeku falalá; ʻoku ʻikai te u manavahē.—Saame 56:4.

ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi manavahē aí, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā kuo ʻosi fai ʻe Sihová?’ Fakakaukauloto ki he meʻa kuó ne fakatupú. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau “siofi fakalelei” ʻa e anga hono tokangaʻi ʻe Sihova ʻa e fanga manupuná mo e ngaahi matalaʻiʻakaú—ʻa ia naʻe ʻikai ke fakatupu ʻi hono ʻīmisí pea ʻikai ke nau malava ʻo lotu kiate iá—te tau langa hake ai ʻetau falala te ne tokangaʻi foki mo kitautolu. (Māt. 6:​25-32) Fakakaukau foki ki he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻa ʻene kau lotú. Te ke ako nai fekauʻaki mo ha tokotaha ʻi he Tohi Tapú naʻá ne fakahāhā ʻa e tui tuʻu-ki-muʻa, pe te ke lau nai ha hokosia fekauʻaki mo ha sevāniti ʻa Sihova ʻi onopooni. ʻIkai ko ia pē, fakalaulauloto ki he founga kuo tokangaʻi ai koe ʻe Sihová. Naʻe anga-fēfē ʻene tohoaki mai koe ki he moʻoní? (Sione 6:44) Kuo anga-fēfē ʻene tali hoʻo ngaahi lotú? (1 Sio. 5:14) ʻOku anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga ʻi he ʻaho taki taha mei he feilaulau ʻa hono ʻAlo ʻofeiná?—ʻEf. 1:7; Hep. 4:​14-16. w24.01 4 ¶6; 7 ¶17

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share