Sāpate, Nōvema 2
Tuku ke ʻoua te tau kei mohe ai pē ʻo hangē ko e niʻihi ko ē, kae tuku ke tau nofoʻaki ʻāʻā mo tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí.—1 Tes. 5:6.
Ko e ʻofá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke tau nofoʻaki ʻāʻā ai pea tauhi maʻu ʻetau fakakaukau leleí. (Māt. 22:37-39) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātaki ʻi he ngāue fakamalangá neongo ha faʻahinga faingataʻa pē ʻe hoko mai ai. (2 Tīm. 1:7, 8) Koeʻuhi ko ʻetau ʻofá ʻoku fakaaʻu atu ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau tui tatau mo kitautolu, ʻoku tau hanganaki malanga, naʻa mo e faifakamoʻoni ʻi he telefoní mo e faitohí. ʻOku ʻikai ke mole ʻetau ʻamanaki ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe liliu ai ʻa hotau ngaahi kaungāʻapí pea kamata ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (ʻIsi. 18:27, 28) Ko ʻetau ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku kau ai ʻa e kaungā-Kalisitiané. ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki ʻa e “hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki.” (1 Tes. 5:11) Hangē ko e kau sōtia ʻoku nau ngāue uma ki he uma ʻi he taú, ʻoku tau fefakalototoʻaʻaki. Heʻikai ʻaupito te tau fakalotomamahiʻi ʻiloʻilo pau ʻa hotau fanga tokouá pe fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi. (1 Tes. 5:13, 15) ʻOku tau fakahāhā foki ʻetau ʻofá ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fanga tokoua ʻoku nau tokangaʻi ʻa e fakatahaʻangá.—1 Tes. 5:12. w23.06 10 ¶6; 11 ¶10-11
Mōnite, Nōvema 3
ʻI he taimi ʻokú ne [Sihova] folofolaʻaki ai ha meʻa, ʻikai te ne fai ia?—Nōm. 23:19.
Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuí ko e fakalaulauloto ki he huhuʻí. Ko e huhuʻí ko ha fakapapauʻiʻanga ia ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni. ʻI he taimi te tau fakakaukauloto fakalelei ai ki he ʻuhinga naʻe tokonaki mai ai ʻa e huhuʻí pea mo e meʻa naʻe kaunga ki aí, ʻoku tau fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ko e talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani lelei angé ʻoku pau ke fakahoko. Ko e hā ʻoku lava ke tau lea pehē aí? Ko ia, ko e hā naʻe kaunga ki he huhuʻí? Naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo ʻuluaki fakatupu ʻofeiná, ʻa hono kaumeʻa ofi tahá, mei hēvani ke ʻaloʻi ko ha tangata haohaoa. Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne kātekina ʻa e faʻahinga faingataʻa kotoa pē. Pea naʻá ne faingataʻaʻia pea pekia ʻi ha mate fakamamahi. He totongi mahuʻinga lahi ē naʻe fai ʻe Sihová! Ko hotau ʻOtua ʻofá naʻe ʻikai ʻaupito ke ne mei fakaʻatā ʻa hono ʻAló ke faingataʻaʻia pea pekia koeʻuhí pē ke tokonaki mai kiate kitautolu ha moʻui lelei ange kae mātuʻaki fuonounou pē. (Sione 3:16; 1 Pita 1:18, 19) ʻI hono totongi ha mahuʻinga lahi pehē, ʻe fakapapauʻi ʻe Sihova ko e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻoú ʻe hoko moʻoni. w23.04 27 ¶8-9
Tūsite, Nōvema 4
ʻE Mate, ko fē hoʻo huhu koná?—Hōs. 13:14.
ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e holi ke fokotuʻu hake ʻa e maté? ʻOku ʻikai toe fehuʻia, ʻoku pehē. Naʻá ne fakamānavaʻi ha kau hiki Tohi Tapu tokolahi ke hiki ʻene talaʻofa fekauʻaki mo ha toetuʻu ʻi he kahaʻú. (ʻAi. 26:19; Fkh. 20:11-13) Pea ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe Sihova ha talaʻofa, ʻokú ne fakahoko maʻu pē ia. (Sios. 23:14) Ko hono moʻoní, ko Sihova ʻokú ne vēkeveke ke toe fakamoʻui ʻa e maté. Fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e pēteliake ko Siopé. Naʻá ne fakapapauʻi neongo kapau te ne mate, ʻoku fakaʻamu ʻa Sihova ke sio ʻokú ne toe moʻui mai. (Siope 14:14, 15, fkm. ʻi lalo) ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e holi tatau ki he kotoa ʻo ʻene kau lotu kuo nau maté. ʻOkú ne vēkeveke ke toe fokotuʻu hake kinautolu ke nau maʻu ha moʻui lelei mo fiefia. Kae fēfē ʻa e laui piliona kuo nau mate ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Sihová? Ko hotau ʻOtua ʻofá ʻokú ne loto ke fokotuʻu hake mo kinautolu foki. (Ngā. 24:15) ʻOkú ne loto ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻa pea moʻui taʻengata ʻi he māmaní.—Sione 3:16. w23.04 9 ¶5-6