Tuʻapulelulu, Nōvema 6
Fai ʻa e fakafetaʻi ʻi he meʻa kotoa pē.—1 Tes. 5:18.
ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke fakamālō ai kia Sihova ʻi he lotu. ʻE lava ke tau fakamālō kiate ia ki ha meʻa lelei pē ʻoku tau maʻu; he ko ē, ko e meʻaʻofa lelei kotoa pē ʻoku haʻu meiate ia. (Sēm. 1:17) Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní pea mo e meʻa fakaofo ʻi he fakatupú. ʻOku lava foki ke tau fakahaaʻi ʻetau fakamālō koeʻuhi ko ʻetau moʻuí, ko hotau fāmilí, ko hotau kaungāmeʻá pea mo ʻetau ʻamanakí. Pea ʻoku tau loto ke fakamālō kia Sihova ki hono ʻai ke malava ke tau kaumeʻa vāofi mo iá. ʻE fiemaʻu nai ke tau fai ha feinga makehe ke fakakaukau ki he ngaahi ʻuhinga ʻoku tau maʻu fakafoʻituitui ke hoko ai ʻo houngaʻia kia Sihová. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani taʻehoungaʻia. Ko e kakaí ʻoku nau faʻa tokangataha ki he meʻa ʻoku nau fiemaʻú kae ʻikai ki he meʻa ʻe lava ke nau fai ke fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ki he meʻa ʻoku nau maʻú. Kapau ʻe uesia kitautolu ʻe he fakakaukau ko iá, ko ʻetau ngaahi lotú ʻe lava ke hoko ia ko ha lisi pē ʻo e ngaahi kole. Ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻa e meʻa ko iá, ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻetau fakatupulekina mo fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he meʻa kotoa ʻoku fai ʻe Sihova maʻa kitautolú.—Luke 6:45. w23.05 4 ¶8-9
Falaite, Nōvema 7
Hanganaki kole ʻi he tui, ʻo ʻikai ha veiveiua ʻe taha.—Sēm. 1:6.
ʻI he tuʻunga ko ʻetau Tamai ʻofa, ko Sihova ʻoku ʻikai ke ne saiʻia ke sio ʻoku tau mamahi. (ʻAi. 63:9) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke ne taʻofi ʻa e kotoa hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ia ʻoku lava ke fakahoa ki he ngaahi vaitafé pe ko e ulo ʻo e afí. (ʻAi. 43:2) Kae kehe, ʻokú ne talaʻofa ke tokoniʻi kitautolu ke “fou atu” ai. Pea heʻikai ke ne fakaʻatā hotau ngaahi ʻahiʻahí ke ne uesia tuʻuloa kitautolu. ʻOku ʻomai foki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke tokoniʻi kitautolu ke kātaki. (Luke 11:13; Fil. 4:13) Ko hono olá, ʻe lava ke tau tuipau te tau maʻu maʻu pē ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻú ke lava ai ʻo tau kātaki pea nofoʻaki faitōnunga kiate ia. ʻOku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau falala kiate ia. (Hep. 11:6) ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻe hā ngali taʻealaikuʻi. ʻE kamata nai ke tau veiveiua pē ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova. Ka ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke tau “kaka ʻi ha ʻā.” (Saame 18:29) Ko ia ʻi he ʻikai ke tau ʻulutukua ki heʻetau ngaahi veiveiuá, ʻoku totonu ke tau lotu ʻi he tui kakato, ʻo falala ʻe tali ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú.—Sēm. 1:6, 7. w23.11 22 ¶8-9
Tokonaki, Nōvema 8
Ko e ulo ʻa e ʻofá ko ha afi kakaha, ko e ulo meia Iā. Heʻikai lava ke tāmateʻi ʻa e ʻofá ʻe he ngaahi vai ʻoku tafe mālohí, pea heʻikai lava ke tafiʻi atu ia ʻe he ngaahi vaitafé.—Hiva. 8:6, 7.
He fakamatala fakaʻofoʻofa ē fekauʻaki mo e ʻofa moʻoní! Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku maʻu ai ha moʻoni fakatupu tuipau ki he ngaahi hoa malí: ʻE lava ke mo tauʻaki fakahāhā ʻa e ʻofa heʻikai kaʻangá. Ko hono maʻu ʻe ha ongo meʻa mali ʻa e ʻofa heʻikai kaʻangá lolotonga ʻena kei moʻuí ʻoku fakatuʻunga pē ʻiate kinaua. Ke fakatātaaʻí, ko ha afi ʻoku tafu ʻoku malava ke moʻui pē ʻo ʻikai ʻosiʻosi—kapau pē ʻoku tafunaki. Kapau heʻikai ke tolo maʻu pē ia, ʻe faai atu pē ʻo mate ʻa e afí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻofa ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi ʻe lava ke mālohi ai pē ʻo ʻikai ʻosi—kapau pē te na fakaivimālohiʻi hona vahaʻangataé. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe ongoʻi ʻe ha ongo meʻa ko ʻena ʻofá ʻoku fakaʻaʻau ke momoko, tautefito ʻi he taimi ʻoku lōmekina ai kinaua ʻe ha faingataʻa fakapaʻanga, mahamahakí pe ko e ngaahi pole ʻo hono ʻohake ʻa e fānaú. Ko ia ke tauhi ke moʻui ʻa e “ulo meia Iā,” ko e husepānití mo e uaifí fakatouʻosi ʻoku totonu ke na ngāue ke maʻu ha vahaʻangatae mālohi mo Sihova. w23.05 20-21 ¶1-3