Ko Hai ʻOkú Ke Feinga Ke Ne ʻIloʻi Koé?
“ʻOku ʻikai ke taʻemāʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngāué pea mo e ʻofa naʻa mou fakahaaʻi ki hono huafá.”—HEP. 6:10.
1. Ko e hā ʻa e holi fakanatula ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa?
ʻE FĒFĒ hoʻo ongoʻí kapau ʻoku ngalo ho hingoá ʻi ha taha ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi, pe ko e toe kovi angé ʻoku ʻikai ke ne fakatokangaʻi koe? ʻE lava ke hoko ʻo mātuʻaki fakalotosiʻi eni. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku tau maʻu taki taha ha holi fakanatula ke tali kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Ka ʻoku tau loto ke nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono ʻiloʻi pē kitautolú. ʻOku tau loto ke nau ʻiloʻi pe ko e faʻahinga fēfē kitautolu pea ʻilo ki he meʻa kuo tau lavaʻí.—Nōm. 11:16; Siope 31:6.
2, 3. Ko e hā ʻe lava ke hoko ki heʻetau holi ke ʻiloʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
2 Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke mioʻi ʻa e holi fakanatula ko eni ke ʻiloʻi kitautolú. ʻOku lava ke ʻai kitautolu ʻe he māmani ʻo Sētané ke tau loto ke hoko ʻo ongoongoa mo mahuʻinga. ʻI heʻene hoko ení, ʻoku ʻikai ai ke tau fakahaaʻi ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea fai kiate ia ʻa e lotu ʻoku tuha mo iá.—Fkh. 4:11.
3 ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe maʻu ai ʻe he kau taki lotu ʻe niʻihi ʻa e fakakaukau hala fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo ha taha. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Tokanga telia ʻa e kau sikalaipé ʻa ia ʻoku nau saiʻia ke lue holo mo e ngaahi kofu tōtōlofá pea nau saiʻia ʻi he ngaahi fakafeʻiloaki ʻoku fai ange ʻi he ngaahi feituʻu faiʻanga fakataú pea mo e ngaahi nofoʻanga lelei taha ʻi he ngaahi sinakoké pea mo e ngaahi feituʻu mahuʻinga taha ʻi he ngaahi kātoanga kaí.” Naʻá ne toe pehē: “Ko e faʻahingá ni te nau maʻu ha fakamaau ʻoku kakaha ange.” (Luke 20:46, 47, fakamatala ʻi lalo) ʻI hono kehé, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Sīsū ha uitou masiva ʻa ia naʻa ne foaki ha ongo kiʻi foʻi koini, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe ha taha ʻa e meʻa naʻá ne faí. (Luke 21:1-4) ʻOku hā mahino, naʻe kehe ʻaupito ʻa e vakai ʻa Sīsū ki hono ʻiloʻi ʻo ha tahá mei he vakai ʻa e niʻihi kehé. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ko ení ke tauhi maʻu ʻa e vakai totonu ki hono ʻiloʻi ʻo ha taha, ʻa e vakai ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau maʻú.
ʻILOʻI ʻOKU LELEI TAHÁ
4. ʻOku lelei tahá ke ʻiloʻi koe ʻe hai, pea ko e hā hono ʻuhingá?
4 ʻOku lelei tahá ke ʻiloʻi koe ʻe hai? ʻOku ʻikai ko e tokanga ʻa ē ʻoku feinga ʻa e kakai tokolahi ke maʻu fakafou ʻi he ako māʻolunga angé, lavameʻa ʻi he pisinisí, pe ongoongoa ʻi he māmani ʻo e fakafiefiá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e meʻa ko iá ʻi heʻene pehē: “Ko eni kuo mou hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pe ʻi hono kehé, kuo mou hoko ʻo ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá, ʻoku anga-fēfē leva hoʻomou toe tafoki ki he ngaahi meʻa tefito ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku vaivai mo masivá mo mou loto ke mou toe pōpula ki aí?” (Kal. 4:9) Ko ha monū fisifisimuʻa moʻoni ke “ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá,” ʻa e Pule Aoniu ʻo e ʻunivēsí! ʻOku ʻiloʻi kitautolu ʻe Sihova, ʻokú ne ʻofaʻi kitautolu, pea ʻokú ne loto ke tau hoko ʻo ofi kiate ia. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe Sihová ke lava ʻo tau hoko ko hono ngaahi kaumeʻa.—Tml. 12:13, 14.
5. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke ʻiloʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá?
5 ʻOku tau ʻiloʻi naʻe kaumeʻa ʻa Mōsese mo Sihova. ʻI heʻene kōlenga kia Sihova: “ʻAi au ke u ʻiloʻi ho ngaahi halá,” naʻe tali ange ʻe Sihova: “Te u fai foki ki he meʻa ko eni ʻokú ke kolé, koeʻuhí kuó ke maʻu ʻa ʻeku hōifuá pea ʻoku ou ʻiloʻi ho hingoá.” (ʻEki. 33:12-17) ʻOku lava foki ke ʻiloʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe Sihova. Ka ko e hā kuo pau ke tau fai ke hoko ai ko e kaumeʻa ʻo Sihová? Kuo pau ke tau ʻofa kiate ia pea fakatapui ʻetau moʻuí kiate ia.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 8:3.
6, 7. Ko e hā ʻe lava ke ne fakatupunga ke mole ʻetau kaumeʻa mo Sihová?
6 Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi maʻu ʻetau kaumeʻa mahuʻinga mo ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻI he hangē ko e muʻaki kau Kalisitiane ʻi Kalētiá, kuo pau ke tuku ʻetau pōpula ki he “ngaahi meʻa tefito ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku vaivai mo masivá,” ʻo kau ai ʻa e lavameʻa mo e ongoongoa ʻokú ne tuʻuaki maí. (Kal. 4:9) Ko e kau Kalisitiane ko ia ʻi Kalētiá ne nau ʻosi hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ʻosi ʻiloʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ka naʻe pehē ʻe Paula ko e fanga tokoua tatau pē ko ení naʻa nau “toe tafoki” ki he ngaahi meʻa ko e koto ngeʻesi. Ko ia ʻi hono toe fakalea ʻe tahá, naʻá ne ʻeke kiate kinautolu: ‘Ko e hā naʻa mou toe tafoki ai ʻo kamata ke pōpula ki he ngaahi meʻa fakavalevale mo taʻeʻaongá?’
7 ʻE lava ke hoko ha meʻa tatau kiate kitautolu? ʻIo, ʻe lava. ʻI he hangē ko Paulá, ʻi heʻetau haʻu ki he moʻoní, kuo tau tuku ange nai ai ʻa e ongoongoa mo e lavameʻa ʻi he māmani ʻo Sētané. (Lau ʻa e Filipai 3:7, 8.) Naʻa tau tuku ange nai ha ngaahi sikolasipi, ngāue lelei, pe faingamālie ke maʻu ha paʻanga lahi. Pe naʻe mei lava nai ke tau hoko ʻo ongoongoa pe koloaʻia koeʻuhí ʻoku tau talēnitiʻia ʻi he mūsiká pe ko e sipotí. Ka naʻa tau siʻaki ʻa e faingamālie kotoa ko iá. (Hep. 11:24-27) He mātuʻaki taʻefakapotopoto ē ke fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi fili lelei ko iá pea ke ongoʻi naʻe mei lelei ange ʻetau moʻuí kapau naʻa tau tuli ki he ngaahi meʻa ko iá! Ko ha fakakaukau pehē ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau toe foki ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení, ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau ʻosi fakapapauʻi ʻoku “vaivai mo masivá.”
ʻAI KE MĀLOHI HOʻO HOLI KE ʻILOʻI KOE ʻE SIHOVÁ
8. Ko e hā te ne ʻai ke mālohi ʻetau holi ke ʻiloʻi kitautolu ʻe Sihová?
8 ʻE lava fēfē ke tupulekina ʻo mātuʻaki mālohi ʻetau holi ke ʻiloʻi kitautolu ʻe Sihová ʻo ʻikai te tau loto ke ʻiloʻi kitautolu ʻe he māmaní? ʻOku fiemaʻu ke tau tokangataha ki he foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau tauhi faitōnunga kiate iá. (Lau ʻa e Hepelū 6:10; 11:6) ʻOku vakai mai ʻa Sihova ʻoku mahuʻinga ʻa ʻene kau sevāniti faitōnunga kotoa pē, ko ia ʻokú ne ongoʻi ʻe “taʻemāʻoniʻoni” ʻa hono liʻaki ha taha pē ʻo kinautolu. ʻOku ʻiloʻi maʻu pē ʻe Sihova, “ʻa e faʻahinga ʻoku haʻaná.” (2 Tīm. 2:19) ʻOkú ne ‘ʻafioʻi ʻa e ʻalunga ʻo e māʻoniʻoní’ pea ʻiloʻi ʻa e founga ke fakahaofi ai kinautolú.—Saame 1:6; 2 Pita 2:9.
9. ʻOmai ha fakatātā ʻo hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene hōifua ʻi hono kakaí.
9 Kuo fakahaaʻi ʻe Sihova ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne hōifua ki hono kakaí ʻi he ngaahi founga mātuʻaki makehe. (2 Kal. 20:20, 29) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he founga ʻo hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi he Tahi Kulokulá ʻi he tulimui ʻiate kinautolu ʻa e kau tau mālohi ʻa Feló. (ʻEki. 14:21-30; Saame 106:9-11) Naʻe mātuʻaki fakaofo ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó he naʻe kei talanoa pē fekauʻaki mo ia ʻa e kakai ʻi he feituʻu ko ia ʻo e māmaní ʻi he taʻu nai ʻe 40 ki mui ai. (Sios. 2:9-11) ʻOku fakalototoʻa moʻoni ʻetau manatuʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻi hono kakaí mo ngāueʻaki hono mālohí ke fakahaofi kinautolu ʻi he kuohilí, koeʻuhí kuo vavé ni ke ʻohofi kitautolu ʻe Koki ʻo Mēkokí. (ʻIsi. 38:8-12) ʻI he taimi ko iá, te tau fiefia lahi ai ʻi heʻetau kumi ki he hōifua ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e māmaní.
10. Ko e hā ha toe moʻoni kuo pau ke tau tokangataha ki ai?
10 Ko e moʻoni eni hono ua kuo pau ke tau tokangataha ki aí ʻe fakahaaʻi nai ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga heʻikai ʻaupito nai ke tau ʻamanekina. Kapau ʻoku fai ʻe he kakaí ha ngaahi meʻa lelei koeʻuhí pē ke fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé, heʻikai ke ʻoange ʻe Sihova ha totongi kiate kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ʻi hono fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he niʻihi kehé, ko ʻenau totongí ia. (Lau ʻa e Mātiu 6:1-5.) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko Sihová ʻokú ne ‘vakai mai mei he liló’ ki he faʻahinga ʻoku ʻikai fakalāngilangiʻi ʻi he lelei ʻoku nau fai ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau faí, pea ʻokú ne totongi, pe tāpuakiʻi kinautolu. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻoange ʻe Sihova ʻa e totongi ki heʻene kau sevānití ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina. Tau lāulea angé ki ha fakatātā ʻe niʻihi.
FAKAHAAʻI TAʻEʻAMANEKINA ʻE SIHOVA ʻOKÚ NE ʻILOʻI HA FINEMUI ANGA-FAKATŌKILALO
11. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Melé?
11 Naʻe fili ʻe Sihova ha finemui anga-fakatōkilalo ko Mele ke ne hoko ko e faʻē ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū. Naʻe nofo ʻa Mele ʻi ha kiʻi kolo ko Nāsaleti, ʻo mamaʻo mei Selusalema mo hono temipale fakaʻofoʻofá. (Lau ʻa e Luke 1:26-33.) Ko e hā naʻe fili ai ʻe Sihova ʻa Melé? Naʻe tala ange ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kiate ia ʻokú ne maʻu ʻa e “hōifua ʻa e ʻOtuá.” ʻOku lava ke tau ʻiloʻi naʻá ne kaumeʻa ofi ʻaupito mo Sihova ʻi he meʻa naʻá ne tala ki mui ki hono kāinga ko ʻIlisapesí. (Luke 1:46-55) Naʻe siofi ʻe Sihova ʻa Mele pea tāpuakiʻi ia ʻi ha founga taʻeʻamanekina koeʻuhí naʻá ne faitōnunga kiate ia.
12, 13. Naʻe anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū ʻi hono ʻaloʻí mo e taimi naʻe ʻave ai ia ʻe Mele ki he temipalé ʻi he ʻaho ʻe 40 ki mui aí?
12 Ko hai naʻe fakahaaʻi ki ai ʻe Sihova ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú? Ko hai naʻe tala ki ai ʻe Sihova ʻa hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú? Naʻe ʻikai te ne tala ia ki ha kau ʻōfisa mahuʻinga pe ko ha kau pule ʻi Selusalema mo Pētelihema. ʻI hono kehé, naʻá ne fekauʻi ha kau ʻāngelo ke nau tala ia ki ha kau tauhi-sipi anga-fakatōkilalo ʻa ia naʻa nau tokangaʻi ha fanga sipi ʻi tuʻa ʻi Pētelihema. (Luke 2:8-14) Hili iá, naʻe ʻaʻahi ʻa e kau tauhi-sipí ki he pēpē ne toki ʻaloʻí. (Luke 2:15-17) ʻOku pau pē naʻe ʻohovale ʻaupito ʻa Mele mo Siosifa ʻi he sio ki hono fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū ʻi he founga ko iá. Ko e founga ʻo hono fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ʻoku kehe ia mei he founga ʻa e Tēvoló. ʻI hono fekauʻi atu ʻe Sētane ha kau vavalo ke nau ʻaʻahi kia Sīsū mo ʻene ongo mātuʻá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa ʻi Selusalema ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, pea naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ha palopalema lahi. (Māt. 2:3) Ko e olá, naʻe tāmateʻi ai ki mui ʻa e fānau taʻehalaia tokolahi.—Māt. 2:16.
13 Ko e Lao ʻa Sihova ki ʻIsilelí naʻe pehē ai kuo pau ke fai ʻe ha faʻē ha feilaulau kia Sihova, ʻi he ʻaho ʻe 40 hili ʻene fāʻeleʻi ha tama. Ko ia naʻe fononga ʻa Mele mo Siosifa pea mo Sīsū mei Pētelihema ʻi he kilomita nai ʻe hiva (maile ʻe ono) ki he temipale ʻi Selusalemá. (Luke 2:22-24) ʻI heʻenau fonongá, naʻe fifili nai ai ʻa Mele pe ʻe fai ʻe he taulaʻeikí ha meʻa makehe ke fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū. ʻE fai ʻe he taulaʻeikí ha meʻa makehe ke fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū? Naʻe fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū, ka ʻi ha founga ʻa ia naʻe ʻikai nai ke ʻamanekina ʻe Mele. Naʻe fili ʻe Sihova ʻa Simione, ko ha tangata “naʻe māʻoniʻoni mo manavahē-ʻOtua,” mo e palōfita fefine ko ʻAna, ko ha uitou taʻu 84, ke na fakahaaʻi ʻe hoko ʻa Sīsū ko e Mīsaia naʻe talaʻofaʻakí, pe ko Kalaisi.—Luke 2:25-38.
14. Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Melé?
14 Naʻe hokohoko atu hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Melé koeʻuhí ko ʻene ʻohake mo tokangaʻi faitōnunga ʻa Sīsuú? ʻIo, naʻá ne fai pehē. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki mo fai ʻe Melé. ʻOku hā ngali naʻe ʻikai malava ke fononga ʻa Mele mo Sīsū lolotonga ʻa e taʻu ʻe tolu mo e konga ʻo ʻene malangá. Mahalo pē koeʻuhí ko ha uitou ia, naʻe pau ke ne nofo ʻi Nāsaleti. Ko ia naʻá ne tō mei he ngaahi hokosia fisifisimuʻa lahi naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé. Ka naʻá ne ʻi ai mo Sīsū ʻi heʻene pekiá. (Sione 19:26) Ki mui ai, naʻe ʻi Selusalema ʻa Mele mo e kau ākonga ʻa Sīsuú ki muʻa ke nau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosí. (Ngā. 1:13, 14) ʻOku ngalingali naʻe pani fakataha ia mo e kau ākonga kehé. Kapau ko ia, ʻoku ʻuhinga iá naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ke ne ʻi hēvani mo Sīsū ʻo taʻengata. Ko ha pale fisifisimuʻa moʻoni ia ʻo ʻene ngāue faitōnungá!
FAKAHAAʻI ʻE SIHOVA ʻOKÚ NE ʻILOʻI ʻA HONO ʻALÓ
15. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene hōifua ʻia Sīsū ʻi heʻene ʻi māmaní?
15 Naʻe ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sīsū ha fakalāngilangi mei he kau taki lotú pe taki fakapolitikalé. Ka naʻe lea fakahangatonu tuʻo tolu mai ʻa Sihova mei hēvani, ʻo ʻai ai ke ʻiloʻi ʻe hono ʻAló ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. Kuo pau pē naʻe fakalototoʻaʻi lahi ʻaupito ʻe he meʻa ko iá ʻa Sīsū! ʻI he hili pē hono papitaiso ʻo Sīsū ʻi he Vaitafe Sioataní, naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí.” (Māt. 3:17) ʻOku hā ngali ko Sione Papitaiso pē ʻa e tokotaha kehe naʻe fanongo ki he lea ko iá. Pea ʻi he taʻu nai ʻe taha ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻe fanongo ai ʻa e toko tolu ʻo ʻene kau ʻapositoló kia Sihova ʻi heʻene lea fekauʻaki mo Sīsū: “Ko hoku ʻAló eni, ʻa e ʻofeiná, ʻa ia kuó u hōifua aí. Mou fanongo kiate ia.” (Māt. 17:5) Fakaʻosí, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa ke pekia ʻa Sīsuú, naʻe toe lea hifo ai ʻa Sihova mei hēvani ki hono ʻAló.—Sione 12:28.
Ko e hā ʻokú ke ako mei he founga ʻo hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa hono ʻAló? (Sio ki he palakalafi 15-17)
16, 17. Naʻe anga-fēfē hono fakalāngilangiʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū ʻi ha founga taʻeʻamanekiná?
16 Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe ui ia ʻe he kakaí ko ha tokotaha laukovi ki he ʻOtuá pea te ne mate ʻi ha mateʻanga fakamā. Neongo ia, naʻá ne lotu ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo ʻikai ko hoʻoná. (Māt. 26:39, 42) “Naʻá ne kātakiʻi . . . ha ʻakau fakamamahi, ʻo tukunoaʻi hono fakamāʻí,” koeʻuhí naʻá ne loto ke ʻiloʻi ia ʻe heʻene Tamaí, ʻo ʻikai ko e māmaní. (Hep. 12:2) Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sīsuú?
17 ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu ai ke ne maʻu ʻa e lāngilangi naʻá ne maʻu ki muʻa, ʻi heʻene ʻi hēvani mo ʻene Tamaí. (Sione 17:5) ʻOku ʻikai ha lau ʻi he Tohi Tapú naʻe ʻamanaki ʻa Sīsū ke maʻu ha meʻa lahi ange ai. Naʻe ʻikai te ne ʻamanekina ha pale makehe ʻi heʻene fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi he māmaní. Ka ko e hā naʻe fai ʻe Sihová? Naʻá ne fakalāngilangiʻi ʻa Sīsū ʻi ha founga taʻeʻamanekina. ʻI hono fokotuʻu hake ʻe Sihova ʻa Sīsuú, naʻá ne ʻoange kiate ia ha “tuʻunga māʻolunga” ʻi hēvani. Naʻá ne ʻoange foki kia Sīsū ʻa e moʻui ʻi he laumālie taʻefaʻamate, ko e meʻa naʻe ʻikai ʻaupito ke maʻu ki muʻa ʻe ha toe taha!a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Fil. 2:9; 1 Tīm. 6:16) He founga fakaofo moʻoni ē ʻa hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Sīsū ʻi heʻene ngāue faitōnungá!
18. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kumi ki he hōifua ʻa Sihová ʻo ʻikai ko e māmaní?
18 Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kumi ki he hōifua ʻa Sihová ʻo ʻikai ko e māmaní? ʻOku totonu ke tau tokangataha ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku fakahaaʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá pea ʻokú ne faʻa fakapaleʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ke tau feinga ke sioloto atu ki he founga ʻe tāpuakiʻi ai kitautolu ʻe Sihova ʻi he kahaʻú! Ka ʻi he taimí ni, lolotonga ʻetau kātekina ʻa e ngaahi palopalema mo e faingataʻa ʻi he māmani fulikivanu ko ení, kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku fakaʻaʻau ke mole atu ʻa e māmani ko ení. Ko ia ko hano ʻiloʻi pē kitautolu ʻe he māmaní ʻe mole atu foki mo ia. (1 Sio. 2:17) Ko ʻetau Tamai ʻofá, ʻa Sihova, ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, heʻikai ʻaupito te ne fakangaloʻi ʻetau ngāue mo e ʻofa ʻoku tau fakahāhā ki hono huafá, koeʻuhí “ʻoku ʻikai [ke ne] taʻemāʻoniʻoni.” (Hep. 6:10) Te ne fakahaaʻi moʻoni ʻokú ne hōifua ʻiate kitautolu, ʻi he ngaahi founga kuo ʻikai ʻaupito nai ke aʻu ʻo tau fakakaukau ki ai!
a Naʻe taʻeʻamanekina nai ʻa e pale ko ení, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ha lave ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ki he taʻefaʻamaté.