ʻE Lava Fēfē ke u Maʻu ha Taha ke Fanongo?
1 ʻI he kolo ko Filipaí, “ko e toko taha naʻe hingoa ko Litia, ko e fefine naʻe fai fakatau tupenu kula, . . . lolotonga ʻene fanongo ʻe ia, naʻe tangaki ʻe he ʻEiki hono loto ke tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula.” (Ng. 16:14, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he fakamatalá ni kiate kitautolú? Ko e fanongó ko e meʻa ia ʻokú ne fakaava ai ʻa e matapā ki ha taha ke ne ako ʻa e moʻoní. Ko ʻetau lavameʻa ʻi hono fakahā atu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku fakatuʻunga tefito ia ʻi he loto-lelei ʻa e tokotaha-ʻapí ke fanongó. ʻI heʻetau maʻu ha taha ke fanongo, ʻoku ala faingofua leva ke fakahoko atu ʻetau pōpoakí. Ka ko hono maʻu ha taha ke fanongo ko ha pole ia. Ko e hā ʻe lava ke tau faí?
2 Ki muʻa ke kau ʻi he ngāue fakamalangá, ʻoku totonu ke tau tokanga ki hotau fōtungá pea mo e nāunau te tau ngāueʻakí. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku hehema ange ʻa e kakaí ia ke fanongo ki ha taha ʻa ia ʻokú ne fakahāhā atu ia ʻi ha tuʻunga molumalu. ʻOku tau vala taau mo fakanānā? Neongo ʻa e ʻiloa ʻi māmani ʻa e vala taʻemaaú, ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he taʻetokanga peheé koeʻuhi he ko e kau faifekau kitautolu ʻoku tau fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ʻetau fōtunga maʻa mo maaú ʻoku tānaki atu ia ki he ongoongolelei ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku tau malangaʻí.
3 Hoko ʻo Anga-Fakakaumeʻa mo Anga-Fakaʻapaʻapa: Neongo ʻa e feliliuaki ʻa e anga ʻo e ngaahi fakakaukau ʻo e ʻaho ní, ko e kakai tokolahi ʻoku nau kei tokanga ki he Tohitapú pea tali loto-lelei ha fetalanoaʻaki anga-fakaʻapaʻapa mo anga-fakakaumeʻa ʻo kau ki he meʻa ʻoku ʻi he Tohitapú. Ko ha malimali māfana loto-moʻoni ʻe lava ke fakanonga ai ʻa e tokotaha-ʻapí pea fakaʻatā ai ʻa e faingamālie ki ha fetalanoaʻaki lelei. Ko ʻetau loto-totonú pea mo e anga-leleí ʻoku totonu ke toe tapua atu ia mei heʻetau leá mo e ʻulungaangá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻetau fanongo anga-fakaʻapaʻapa ki he fakamatala ʻa e tokotaha-ʻapí.
4 Ko ʻetau taumuʻá ke fakahā atu ʻa e ʻamanaki ʻo e Tohitapú ki he niʻihi kehé. ʻI hono maʻu ʻa e meʻá ni ʻi he fakakaukaú, ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ko ʻetau fetalanoaʻakí ke fakamānako, ʻikai ke fakafili pe poleʻi. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke mole noaʻia ʻa e taimí ʻi he fakafekiki mo ha taha ʻa ia ʻoku hā mahino ʻokú ne fakafepakituʻu. (2 Tīm. 2:23-25) ʻE lava ke tau filifili mei he ngaahi faʻahinga fakahāhā kehekehe lahi ʻoku fakalototoʻa mo taimi totonu kuo tokonaki mai maʻatautolu ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga pea mo e tohi Reasoning. Ko ia, ʻoku fiemaʻu ke tau teuteu lelei ʻa e meʻá ni koeʻuhi ke tau lava ʻo lea ʻi ha anga tui pau mo māfana.—1 Pita 3:15.
5 ʻI he hili ʻetau ʻaʻahí, ko e tokotaha-ʻapi tokosiʻi te nau malava ke manatuʻi lelei ʻa e meʻa naʻa tau leaʻakí. Kae kehe, meimei ko e tokotaha kotoa pē ʻo kinautolu ʻe lava ke nau manatuʻi ʻa e anga ko ia ʻo hono leaʻakí. ʻOku totonu ke ʻoua te tau fakamahuʻingaʻi siʻisiʻiʻi ʻa e mālohi ʻo e anga-leleí mo e anga-ʻofá. Ko hono moʻoní, ʻoku tokolahi ʻa e faʻahinga hangē ha sipí ʻi hotau vāhenga-ngāué ʻa ia te nau fanongo ki he moʻoní ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Litia ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko hono fai ha tokanga lelei ki hotau fōtungá pea mo e anga ʻo e leá ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke fanongo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea tali lelei ia.—Mk. 4:20.