Founga Te Ke Tali Nai ʻAki ki he Meʻa ʻOku Malava ke Hoko ko e Taʻofiʻanga ʻo e Fetalanoaʻakí
Fakamatala: Ko e ngaahi ʻamanaki ʻa e kakaí ki he moʻuí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻenau fakakaukau atu kia Sihova ko e ʻOtuá mo hono Puleʻanga ʻia Kalaisi Sīsuú. ʻOku fakatupu-fiefia ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku tuhu ia ki he ʻamanaki alafalalaʻanga pē taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ha pōpoaki ia ʻokú ne liliuʻi ʻa e ngaahi moʻuí. ʻOku tau loto ke fanongo ki ai ʻa e tokotaha kotoa. ʻOku tau ʻiloʻi ko ha tokosiʻi pē te nau tali loto-hounga iá, ka ʻoku tau ʻilo ʻoku fiemaʻu ki he kakaí ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē ke fanongo ki ai kapau ʻoku pau ke nau fai ha fili ʻi he ʻilo pau. Ka neongo iá ʻoku ʻikai loto-lelei ʻa e tokotaha kotoa ke fanongo, pea ʻoku ʻikai te tau feinga ke fakamālohiʻi kinautolu. Ka ʻoku faʻa lava ke liliu ʻaki ʻa e ʻiloʻiló ʻa e meʻa ʻoku malava ke hoko ko e taʻofiʻanga ʻo e fetalanoaʻakí ki ha faingamālie ki ha talanoa lahi ange. Ko e ngaahi fakatātā ʻeni ʻo e meʻa kuo ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni taukei ʻe niʻihi ʻi heʻenau ngaahi feinga ke kumi ʻa e faʻahinga tāú. (Mt. 10:11) ʻAi ki ho ʻatamaí ʻa e fakakaukaú, fokotuʻutuʻu ia ʻi he lea pē ʻaʻau pea fakamatalaʻi ia ʻi ha founga ʻokú ne fakahā ʻa hoʻo mahuʻingaʻia moʻoni ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ke lea ki aí. ʻI hoʻo fai peheé, ʻoku lava ai ke ke maʻu ha tuipau ko kinautolu ko ia ʻoku hehema totonu honau lotó te nau fanongo pea tali loto-hounga ki he meʻa ko ia ʻoku fai ʻe Sihova ke tohoaki mai ai kinautolu ki heʻene ngaahi tokonaki anga-ʻofa ki he moʻuí.—Sione 6:44; Ng. 16:14.
‘ʻOKU ʻIKAI KE U MAHUʻINGAʻIA’
● ‘Kau fehuʻi atu muʻa, Ko hoʻo ʻuhingá ʻoku ʻikai te ke mahuʻingaʻia ʻi he Tohitapú, pe ko e lotú fakalūkufua ia ʻoku ʻikai te ke mahuʻingaʻia aí? ʻOku ou ʻeke ʻení koeʻuhi kuo mau fetaulaki mo e tokolahi ʻa ia naʻa nau lotu ʻi ha taimi ka kuo ʻikai te nau kei ō ki he lotú koeʻuhi ko ʻenau sio ki he lahi ʻa e mālualoí ʻi he ngaahi siasí (pe, ʻoku nau ongoʻi ko e lotú ia ko ha pisinisi fakatupu paʻanga pē ia ʻe taha; pe, ʻoku ʻikai ke nau leleiʻia ʻi he kau ʻa e lotú ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé; mo e hā fua). ʻOku ʻikai tali ʻe he Tohitapú foki ʻa e ngaahi tōʻongafai peheé pea ʻokú ne ʻomai ʻa e makatuʻunga pē taha ʻa ia te tau lava ai ʻo hanga atu ki he kahaʻú mo e loto-maʻu.’
● ‘Kapau ko hoʻo ʻuhingá ʻoku ʻikai ke ke mahuʻingaʻia koe ʻi ha toe lotu ʻe taha, ʻoku lava ke mahino ia kiate au. Kae mahalo pē ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi he faʻahinga kahaʻu ko ia ʻoku lava ke tau ʻamanekina ʻi he vakai atu ki he meʻa kuo fai ʻe he taú ki heʻetau moʻuí (pe, ʻe lava fēfē ke tau maluʻi ʻetau fānaú mei he ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú; pe, ko e hā ʻe lava ke fai fekauʻaki mo e faihiá koeʻuhi ke ʻoua te tau toe ilifia he luelue ʻi he ngaahi halá; mo e hā fua). ʻOku lava ke ke sio ki ha faʻahinga ʻamanaki pē ki ha fakaleleiʻanga moʻoni?’
● ‘ʻOku peheé koeʻuhi ko e ʻosi ʻi ai hoʻo lotú? . . . Tala mai angé, ʻOkú ke fakakaukau ʻe faifai atu ʻo tau sio ʻi ha taimi ʻe kau ai ʻa e tokotaha kotoa pē ki he lotu tatau? . . . Ko e hā ʻoku ngali ʻokú ne taʻofi iá? . . . Ke hoko ia ʻo mohu ʻuhinga, ko e hā ʻa e faʻahinga makatuʻunga ʻe fiemaʻú?’
● ‘ʻOku lava ke u mahinoʻi ia. He ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí naʻá ku ongoʻi ʻa e meʻa tatau. Ka naʻá ku lau ʻa e meʻa ʻi he Tohitapú ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u vakai ki he ngaahi meʻá ʻi ha tafaʻaki kehe. (Fakahā ki he tokotahá ʻa e meʻa ko iá.)’
● ‘Te ke mahuʻingaʻia kapau ʻe lava ke u fakahā atu kiate koe mei he Tohitapú ʻa e founga ʻe lava ai ke ke toe sio ki he faʻahinga ʻokú ke ʻofa ai kuo nau maté (pe, ko e hā ʻa e taumuʻa moʻoni ki he moʻuí; pe, ʻe lava fēfē ke ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi ʻa e fāʻūtaha hotau ngaahi fāmilí; mo e hā fua)?’
● ‘Kapau ko hoʻo ʻuhingá ʻoku ʻikai ke ke mahuʻingaʻia ʻi hano fakatau ha meʻa, fēfē ke u tala atu ʻeni heiʻilo ʻe nonga ai hoʻo fakakaukaú. ʻOku ʻikai te u kau ki ha ngāue fakakomēsiale. Ka te ke mahuʻingaʻia ʻi he faingamālie ko ia ke moʻui ʻi ha māmani palataisi, ʻo ʻatā mei he mahamahakí mo e faihiá, fakataha mo e ngaahi kaungāʻapi ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate koe?’
[● ‘Ko hoʻo tali ia ʻoku faʻa faí ʻi he taimi ʻoku ʻaʻahi mai ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? . . . Kuó ke fifili moʻoni ʻi ha taimi ki he ʻuhinga ʻoku mau hanganaki ʻaʻahi mai aí pe ko e hā te mau leaʻakí? . . . ʻI ha kiʻi taimi nounou, ko e ʻuhinga naʻá ku haʻu ai ke sio kiate koé koeʻuhi ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku totonu ke ke ʻilo ki ai mo koe foki. ʻE lava ke ke kiʻi fanongo tuʻo taha mai pē?’]
‘ʻOKU ʻIKAI KE U MAHUʻINGAʻIA AU ʻI HE LOTÚ’
● ‘ʻOku lava pē ke mahino kiate au ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻai ʻe he ngaahi siasí ke hoko ʻa e māmani ko ʻení ko ha feituʻu malu ange ke nofo ai, ʻoku nau fai ia? . . . Ka ʻokú ke tui ki he ʻOtuá?’
● ‘ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻoku tatau ʻenau fakakaukaú mo koe. Kuo ʻikai ke tokoniʻi moʻoni kinautolu ʻe he lotú. Ko e taha ia ʻa e ʻuhinga ʻoku mau ʻaʻahi mai aí—koeʻuhi kuo ʻikai tala ʻe he ngaahi lotú ki he kakaí ʻa e moʻoni ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo ʻene taumuʻa fakaofo ki he faʻahinga ʻo e tangatá.’
● ‘Ka ʻoku ou tui au ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi ho kahaʻú tonu. Naʻá ke ʻilo ʻa hono tomuʻa tala ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi tuʻunga tofu pē ko ia ʻoku ʻi ai ʻi he māmaní he ʻaho ní? . . . Pea ʻokú ne fakahā ʻa e ola ʻe hokó.’
● ‘Kuó ke ongoʻi pehē maʻu pē? . . . ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e kahaʻú?’
‘ʻOKU ʻIKAI KE U MAHUʻINGAʻIA AU ʻI HE KAU FAKAMOʻONI ʻA SIHOVÁ’
● ‘ʻOku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau tala mai ia kiate kimautolu. Kuo ʻi ai ha taimi kuó ke fifili ai ki he ʻuhinga ʻoku pole ai ʻa e kakai hangē ko aú ke fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi ko ʻení neongo ʻoku mau ʻilo ko e tokolahi taha ʻi he ngaahi ʻapí ʻe ʻikai nai ke nau talitali lelei kimautolu? (ʻOange ʻa e poini tefito ʻo e Isikeli 9:1-11 [PM] ʻo fakamatalaʻi ai, ʻoku makatuʻunga mei he tali ʻa e kakaí ki he pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ʻa hono “fakailoga” ʻa e tokotaha kotoa pē ki hano fakahaofi ʻi he mamahi lahí pe ki hano fakaʻauha ʻe he ʻOtuá.)’
● ‘ʻOku lava ke u mahinoʻi ia, koeʻuhi he naʻá ku faʻa ongoʻi pehē. Ka koeʻuhí pē ke ʻoua ʻe filifilimānako, naʻá ku pehē ke u fanongo ki ha taha ʻo kinautolu. Pea naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe ʻikai ke tala mai kiate au ʻa e moʻoní fekauʻaki mo kinautolu. (Lave ki ha tukuakiʻi loi ʻoku failahia pea toki fakamatala ki he meʻa ʻoku tau tui ki aí.)’
● ‘ʻIkai ke fuʻu fuoloa mei heni naʻá ku leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki ha tokotaha Fakamoʻoni naʻe ʻaʻahi mai ki hoku matapaá. Ka ki muʻa ke ne mavahé naʻá ku langaʻi hake ha foʻi fehuʻi ʻa ia naʻá ku fakapapauʻi heʻikai lava ke ne tali. Te ke saiʻia ke ʻilo pe ko e hā ia? . . . (Ko ha fakatātā: Naʻe maʻu mei fē ʻe Keini hono uaifí?)’ (Ke ngāueʻaki ʻe kinautolu pē naʻe hokosia moʻoni ʻiate kinautolu ha meʻa pehē.)
● ‘Kapau ko ha tokotaha lotu koe, ʻoku lava ke u houngaʻia ai. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻa e mahuʻinga lahi kiate koe ʻa hoʻo lotú. Ka ʻoku ou tui te ke loto-tatau ʻokú ta fakatou mahuʻingaʻia ʻi he (fakahā ha tuʻunga-lea feʻungamālie).’
[● ‘Tā ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku ʻi ai pē hoʻo lotu. ʻE sai pē kiate koe ke u kiʻi fehuʻi atu pe ko e lotu fē ia? . . . ʻOku mau fiefia ke fetalanoaʻaki mo e kakai ʻoku ʻi hoʻo tuí. Ko e hā hoʻo ongoʻi ʻo fekauʻaki mo e (lave ki hoʻo tuʻunga-lea ki he fetalanoaʻakí)?’]
● ‘ʻIo, ʻoku mahino ia kiate au. Ka ko e ʻuhinga ʻoku mau ʻaʻahi mai aí he ko kimautolú ko ha fāmili ʻoku mau saiʻia ke sio ki he kakaí ʻoku nau nofo fakataha ʻi he melinó. Kuo mau foʻi mo pāhia he ngaahi līpooti ʻo e taú mo e faingataʻaʻiá ʻi he pō kotoa he ongoongó. ʻOku ou tui pē ʻoku tatau pē mo koe. . . . Ka ko e hā ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e liliu ʻoku fiemaʻú? . . . Kuo mau maʻu ʻa e fakalototoʻa ʻi he ngaahi talaʻofa ʻi he Tohitapú.’
[● ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi hoʻo tuku ke u ʻiloʻi ʻa e anga hoʻo ongoʻí. Te ke loto-lelei ke tala mai kiate au ʻa e meʻa fekauʻaki mo kimautolu ʻoku ʻikai te ke saiʻia aí? Ko e meʻa ko ia ʻoku mau fakahā atu kiate koe mei he Tohitapú, pe ko ʻemau ʻaʻahi mai ko ia kiate koé?’]
‘ʻOKU ʻI AI PĒ ʻEKU LOTU’
● ‘Te ke loto-lelei ke tala mai muʻa kiate au, ʻOku akoʻi ʻi hoʻomou lotú ʻe hoko mai ha taimi ʻa ia ʻe moʻui ai ʻi he māmaní ʻo taʻengata ʻa e kakai ʻoku ʻofa ki he meʻa ʻoku totonú? . . . Ko ha fakakaukau fakamānako ia, ʻikai ko ia? . . . ʻOku ʻi heni tonu ia ʻi he Tohitapú. (Sāme 37:29; Mt. 5:5; Fkh. 21:4)’
● ‘ʻOku ou tui au ki ai ko e meʻa ia ko ʻení kuo pau ke fai ʻe he tokotaha taki taha ʻene fili pē ʻaʻana. Ka naʻá ke ʻilo ʻoku kumi ʻa e ʻOtuá tonu ki ha faʻahinga kakai pau ke hoko ko ʻene kau lotu moʻoni? Fakatokangaʻi ia heni ʻi he Sione 4:23, 24. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ke lotu ki he ʻOtuá “ʻi moʻoni”? . . . Ko e hā kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ke tokoniʻi ʻaki kitautolu ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku moʻoní mo ia ʻoku ʻikaí? . . . (Sione 17:17) Pea fakatokangaʻi ange ʻa ʻene mahuʻinga fakafoʻituitui ʻa e meʻa ko iá kiate kitautolú. (Sione 17:3)’
[● ‘Kuó ke hoko ko ha tokotaha lotu ʻi he kotoa hoʻo moʻuí? . . . ʻOkú ke fakakaukau ʻe faifai pea fāʻūtaha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha lotu pē ʻe taha? . . . Kuó u fakakaukau lahi fekauʻaki mo ia koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻoku hiki heni ʻi he Fakahā 5:13. . . . Ko e hā ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke tau kau ai ʻi he meʻa ko ʻení?’]
● ‘Naʻá ku ʻamanaki pē ke maʻu ha taha hangē ko koé ʻa ia ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. He ko e fuʻu tokolahi ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai. Kau kiʻi fehuʻi atu muʻa pe ko e hā hoʻo ongoʻi ʻo fekauʻaki mo e talaʻofa ko ia ʻi he Tohitapú ʻe tafi kotoa ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú pea ngaohi ʻa e māmaní ko ha feituʻu ʻa ia ʻe nofo ai ʻa e kakai pē ʻoku ʻofa ki he māʻoniʻoní? ʻOku fakamānako ia kiate koe?’
● ‘ʻOkú ke ngāue mālohi ʻi he ngaahi meʻa fakasiasí? . . . ʻOku kei fonu lelei ʻi he ngaahi ʻahó ni ʻa e siasí ʻi he lotú? . . . ʻOkú ke ʻilo ko e tokolahi taha ʻo e kau mēmipá ʻoku nau fakahaaʻi moʻoni ha loto-totonu ke ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó? (Pe, ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e fāʻūtaha ʻi he fakakaukaú ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipá ki he fakaleleiʻanga ʻo e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e māmaní?) ʻOku mau ʻilo ʻoku tokoni ʻa e fakahinohino fakafoʻituitui ʻo e Tohitapú ʻi ʻapi.’
● ‘ʻOku hā mahino ʻokú ke fiemālie pē ʻi hoʻo lotú. Ka ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau fiemālie ʻi he ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní. Mahalo pē ʻoku pehē mo koe foki; ʻoku pehē? . . . ʻE iku kotoa ia ki he hā?’
● ‘Ko ha tokotaha koe ʻokú ke saiʻia ʻi hono lau ʻa e Tohitapú? . . . ʻOkú ke maʻu ha taimi ke lau tuʻumaʻu ai ia?’
● ‘ʻOku ou houngaʻia ʻi hoʻo tala mai kiate au iá. ʻOku ou tui te ke loto-tatau ʻoku tatau ai pē pe ko e hā hotau ʻātakai fakalotú, ʻoku tau mātuʻaki mahuʻingaʻia kotoa ʻi he melino ʻa e māmaní (pe, ngaahi founga ke maluʻi ai ʻetau fānaú mei he ngaahi tākiekina koví; pe, maʻu ha feituʻu ʻoku feʻofaʻaki moʻoni ai ʻa e kakaí; pe, maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e kakai kehé, pea ʻe lava ʻe he meʻa ko iá ke ne fakahoko mai ha pole ʻi he taimi ʻoku ongoʻi lōmekina ai ʻa e tokotaha kotoa).’
● ‘ʻOku ou fiefia ʻi he ʻilo ʻokú ke hehema ki he lotú. Tokolahi ʻa e kakai ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻikai te nau fai fakamātoato ʻa e lotú. ʻOku aʻu ʻo fakakaukau ʻa e faʻahinga ia ʻoku ʻikai ha ʻOtua. Kae fakatatau ki he meʻa kuo akoʻi kiate koé, ʻokú ke pehē ko e faʻahinga tokotaha fēfē ʻa e ʻOtuá? . . . Fakatokangaʻi ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu hono huafa fakafoʻituituí. (Eki. 6:3; Sāme 83:18)’
[● ‘ʻI he taimi naʻe fekauʻi atu ai ʻe Sīsū ke ō ʻene kau ākongá ʻo malangá, naʻá ne tala ange kiate kinautolu ke nau ō ki he tapa kotoa ʻo e māmaní, koeʻuhi ke nau fetaulaki ai mo e kakai tokolahi ʻa ia naʻe kehe ʻenau lotú mei haʻanautolú. (Ng. 1:8) Ka naʻá ne ʻiloʻi ʻe fanongo ʻa kinautolu ko ia ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní. Ko e hā ʻa e pōpoaki tefito naʻá ne pehē ʻe talaki ʻi hotau taimí? (Mt. 24:14) Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e Puleʻangá kiate kitautolú?’]
‘KUO MAU ʻOSI KALISITIANE PĒ KIMAUTOLU’
● ‘ʻOku ou fiefia ʻi he ʻiloʻi iá. Tā ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke ʻiloʻi naʻe fai ʻe Sīsū tonu ha ngāue hangē pē ko ʻení, ʻo ʻaʻahi ki he kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí, pea naʻá ne fekauʻi ʻene kau ākongá ke fai foki mo ia. ʻOkú ke taukei mo e kaveinga ʻo e malanga naʻa nau faí? . . . Ko e meʻa ia ʻoku mau haʻu ke talanoa ʻo kau ki ai he ʻaho ní. (Luke 8:1; Tan. 2:44)’
● ‘ʻOku ou tuipau leva te ke houngaʻia ʻi he mafatukituki ʻo e meʻa naʻe leaʻaki heni ʻe Sīsū heʻene Malanga ʻi he Moʻungá. Naʻá ne fuʻu hangatonu kae toe anga-ʻofa foki ʻi heʻene pehē . . . (Mt. 7:21-23) Ko e fehuʻi leva ʻoku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú, ʻOku lelei fēfē ʻeku ʻilo ki he finangalo ʻo e Tamai fakahēvaní? (Sione 17:3)’
‘ʻOKU OU FEMOʻUEKINA’
● ‘Te u fakanounou pē. ʻOku ou ʻaʻahi maí ke kaungā ʻinasi mo koe ʻi ha foʻi fakakaukau mahuʻinga pē ʻe taha. (Fakamatalaʻi ʻa e poini tefito ʻo hoʻo tuʻunga-lea ki he fetalanoaʻakí ʻi ha foʻi sētesi pē nai ʻe ua.)’
● ‘Sai. Te u fiefia ke toe ʻaʻahi mai ʻi ha toe taimi, ʻa ia te ke faingamālie ange aí. Ka ki muʻa ke u ʻalú, te u saiʻia ke lau atu ha konga Tohitapu pē ʻe taha ʻa ia ʻokú ne ʻomai moʻoni kiate kitautolu ʻa e meʻa mahuʻinga ke fakakaukau ki ai.’
● ‘ʻOku mahino kiate au. He ʻi he tuʻunga ko e faʻeé (pe, tangata ngāue; pe, tokotaha ako) ʻoku moʻumoʻua foki mo ʻeku taimi tēpilé. Ko ia ai, te u fakanounou pē. ʻOku tau fehangahangai kotoa mo ha tuʻunga mafatukituki. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú ʻoku tau ofi ʻaupito ki he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá. Ka ʻe ʻi ai ʻa e kau hao. Ko e fehuʻí leva, Ko e hā kuo pau ke ta fai ke ta kau ai ʻi honau lotolotongá? ʻOku tali ʻe he Tohitapú ʻa e fehuʻi ko iá. (Sef. 2:2, 3)’
● ‘ʻOkú ke ʻiloʻi, ko e ʻuhinga tofu pē ia ʻoku ou ʻaʻahi mai aí. ʻOku tau femoʻuekina kotoa—ʻo fuʻu femoʻuekina he ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku liʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí, ʻikai ʻoku pehē? . . . Te u mātuʻaki fakanounou pē, ka ʻoku ou tui te ke mahuʻingaʻia ʻi he kiʻi konga tohi pē ko ʻení ʻe taha. (Luke 17:26, 27) ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe loto ke ʻilo ʻoku tau ʻi he tuʻunga ko iá, ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau vaheʻi ha taimi ʻi heʻetau moʻui femoʻuekiná ke fakakaukau ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú. (Fai ha tuʻuaki ʻo e tohí.)’
● ‘ʻE faingamālie ange kapau te mau toki ʻaʻahi mai ʻi ha haafe houa nai mei heni, ʻi he hili ʻemau ʻaʻahi ki he niʻihi ʻo ho ngaahi kaungāʻapí?’
[● ‘Ko ia ai, heʻikai te u taʻofi koe. Mahalo pē ʻe lava ke u toki ʻaʻahi mai ʻi ha toe ʻaho ʻe taha. Ka ki muʻa ke u ʻalú, te u saiʻia ke tuku atu kiate koe ha faingamālie ke maʻu ai ʻa e tuʻuaki makehe ko ʻení. (Fakahāhā ʻa e tuʻuaki ki he māhiná.) ʻOku ʻi he tohí ni ha founga fakaeako te ne ʻai koe ke ke maheni mo e ngaahi tali ʻa e Tohitapú tonu ki he ngaahi fehuʻi hangē ko e (lave ki ha taha pē pe ua).’]
● ‘Kātaki pē heʻeku maʻu mai koe ʻi he taimi ʻoku ʻikai faingamālié. Hangē pē ko ia ʻokú ke ʻilo nai ki aí, ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ou loto ke kaungā ʻinasi mo koe ʻi ha foʻi fakakaukau mahuʻinga mei he Tohitapú. Ka koeʻuhi ko e ʻikai hao taimi ke fanongo ki ai he taimi ní, te u saiʻia ke ʻoatu maʻau ʻa e tuleki ko ʻení, ʻa ia ʻoku lāulea ai ki he (hingoa ʻo e tuʻunga-leá). ʻOku ʻikai ke lōloa ki hono laú, ka te ke ʻiloʻi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga.’
[● ‘ʻOku ʻikai faingataʻa ke mahino ia kiate au. ʻOku hā ngali ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taimi feʻunga ke fai ai ʻa e meʻa kotoa pē. Ka kuó ke fakakaukau ʻi ha taimi ki he fuʻu faikehekehe ʻe ʻi ai nai ʻa e moʻuí kapau ʻe lava ke ke moʻui taʻengata? ʻOku ou ʻilo ʻe ongo ngali kehe nai ʻeni. Kae tuku muʻa ke u fakahā atu ha kiʻi konga Tohitapu pē ʻe taha ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe malava ai ke hoko ha meʻa pehē. (Sione 17:3) Ko ia ai, ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai he taimi ní ko e ʻai ke maʻu ʻa e ʻilo ko ʻeni ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mau tuku atu ai ʻa e tohi ko ʻení.’]
‘KO E HĀ ʻOKU FAʻA ʻAʻAHI MAI AI ʻA E KAKAI KO KIMOUTOLÚ?’
● ‘Koeʻuhí ʻoku mau tui ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi naʻe lave ki ai ʻa e Tohitapú. ʻOku mau ongoʻi ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu hono kotoa ke fakakaukau ʻo kau ki he ikuʻanga ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga lolotongá. (Lave ki ha meʻa naʻe toki hokó ni ʻe taha pe ua pe ngaahi tuʻunga lolotongá.) Ko e fehuʻí leva, Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau faí kapau ʻoku tau loto ke hao ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení?’
● ‘Koeʻuhí ʻoku mau ʻofa ki he ʻOtuá mo homau kaungāʻapí. Ko e meʻa ia ʻoku totonu kiate kitautolu kotoa ke faí, ʻikai ko ia?’
‘ʻOKU OU ʻOSI MAHENI LELEI MO HOʻOMOU NGĀUÉ’
● ‘ʻOku ou fiefia ʻaupito he fanongo ki aí. ʻOku ʻi ai hao kāinga ofi pe hao kaumeʻa ko ha Fakamoʻoni? . . . Ke u kiʻi fehuʻi atu muʻa: ʻOkú ke tui ki he meʻa ʻoku mau akoʻi mei he Tohitapú, hangē ko ia ko e pehē ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi ʻaho fakaʻosi,” ʻa ia kuo vavé ni ke hanga ʻe he ʻOtuá ʻo fakaʻauha ʻa e fulikivanú, pea ko e māmani ko ʻení ʻe hoko ko ha palataisi ʻa ia ʻe lava ke moʻui taʻengata ai ʻa e kakaí ʻi he moʻui lelei haohaoa he lotolotonga ʻo e ngaahi kaungāʻapi ʻoku nau feʻofaʻaki moʻoni?’
‘ʻOKU ʻIKAI HAʻAMAU PAʻANGA’
● ‘ʻOku ʻikai ko haʻamau kole paʻanga. Ka ʻoku mau tuʻuaki ha ako Tohitapu taʻetotongi ʻi ʻapi. Ko e taha ʻo e ngaahi tuʻunga-lea ʻoku kau ki aí ko e (ngāueʻaki ha kaveinga ʻo ha vahe mei ha tohi ʻoku lolotonga maʻu). ʻE lava ke u ngāueʻaki ha miniti siʻi ke fakahā atu ai ʻa e founga ʻo hono faí? Heʻikai mole ai haʻo paʻanga.’
● ‘ʻOku mau mahuʻingaʻia ʻi he kakaí, ʻikai ko ʻenau paʻangá. (Hoko atu ʻa e fetalanoaʻakí. Fakahaaʻi kiate kinautolu ha taha ʻo e ngaahi tohí pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke ʻaonga ai kiate kinautolu. Kapau te nau fakahaaʻi ha mahuʻingaʻia moʻoni mo palōmesi mai te nau lau ia, pea tuku atu ia maʻanautolu. Kapau ʻoku feʻungamālie, fakamatala ki he founga ʻo hono fakapaʻanga ʻo ʻetau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí.)’
ʻI HE PEHĒ ʻE HA TAHA, ‘KO HA TAHA LOTU-PUTA AU’
● ʻOua ʻe fakaʻosiʻaki ʻo pehē ʻoku tatau ʻa e tui ʻa e tokotaha ko iá mo e tui ko ia ʻa e kau lotu-Puta kehé kotoa. ʻOku mātuʻaki kehekehe ʻaupito ʻa e lotu-Puta ʻa e kau Siapaní mei he lotu-Puta ʻa ʻĒsia Tonga-Hahaké. Ko e niʻihi tāutahá foki, ʻoku kehekehe ʻenau fakakaukaú. Kae kehe, ko e lahi tahá, ʻe tokoni nai ki ai ʻa e ngaahi poini hono hokó: (1) ʻOku ʻikai tali ʻe he lotu-Putá ia ha ʻOtua mavahe, ha Tokotaha-Fakatupu tāutaha. Ka ʻoku ʻotuaʻaki ʻe he kau lotu-Puta tokolahi ʻa e ngaahi ʻīmisi mo e ngaahi meʻa-tauhi-fakamanatu ʻo Putá. (2) Ko Siddhartha Gautama, ʻa ia naʻe ʻoange ki ai ʻa e hingoa fakalakanga Putá, naʻe hoko ʻo vakai ki ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakalotu ia ʻo hono kau muimuí, ke nau faʻifaʻitaki ki ai. Naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa hono maʻu ʻo e māmá ʻi he ako ki he faʻahinga ʻo e tangatá mei he vakai ʻa e tangatá, pehē foki ki hono fakangata ʻa e ngaahi tupuʻanga ʻo e faingataʻaʻiá ʻaki hono puleʻi ʻo e fakakaukaú koeʻuhi ke tāmateʻi ʻa e holi fakamāmani kotoa. Naʻá ne akoʻi ʻe aʻusia nai ʻe ha taha ʻi he foungá ni ʻa Nevana, ʻo ʻatā mei hano toe fanauʻi mai ʻi ha moʻui ʻe taha. (3) ʻOku ʻotuaʻaki ʻe he kau lotu-Putá ʻenau ngaahi kuí, koeʻuhí he ʻoku nau vakai ki he faʻahingá ni ko e tupuʻanga ia ʻo ʻenau moʻuí.
Ngaahi fokotuʻu ki he fetalanoaʻakí: (1) ʻI he talanoa mo e kau lotu-Putá, fakamamafaʻi ʻoku ʻikai haʻo kaunga ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. (2) ʻOku ʻapasia ʻa e kau lotu-Putá ki he “ngaahi tohi māʻoniʻoní,” pea ʻoku nau faʻa ʻapasia ki he Tohitapú ʻi he ʻuhinga ko iá. ʻI he ʻikai ke nōfoʻi pē ʻi he poto fakafilōsefa Putá, tuʻuaki atu ʻa e pōpoaki papau ʻa e Tohitapú. ʻAi ke nau ʻilo ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha poto fakafilōsefa fakaetangata pē ka ko e Folofola mafaiʻia ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko Sihova ko e ʻOtuá. ʻEke anga-fakaʻapaʻapa ange pe ʻe lava ke ke fakahā kiate kinautolu ha poini mahuʻinga ʻi he tohi māʻoniʻoni ko ʻení, ʻa e Tohitapú. (3) Tokolahi ʻa e kau lotu-Puta ʻoku nau vēkeveke mahuʻingaʻia ʻi he melinó mo e moʻui fakafāmilí pea ʻoku nau loto ke moʻui taau. (4) Fakahā ʻoku tuhu ʻa e Tohitapú ki ha founga-pule fakahēvani māʻoniʻoni ki he māmaní ko e fakaleleiʻanga moʻoni ia ki he ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e kahaʻu ʻo e māmaní mo e ʻamanaki fakaofo ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisí. (5) Te ke tala ange nai ʻoku fakamatala ʻa e Tohitapú ki he tupuʻanga ʻo e moʻuí, ko e ʻuhinga ʻo e moʻuí, ko e tuʻunga ʻo e kau maté mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú, ko e ʻuhinga ki he ʻi ai ʻa e fulikivanú. Ko ha tuʻuaki anga-ʻofa ʻo e ngaahi moʻoni maʻalaʻala ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe maʻu ai ʻa e tali loto-hounga mei he ngaahi loto ʻo e faʻahinga hangē ha sipí.
Ko e kiʻi tohi ko e In Search of a Father naʻe teuteuʻi ia tautefito ke ʻaonga ki he kau lotu-Puta loto-totonú.
ʻI HE PEHĒ ʻE HA TAHA, ‘KO HA HINITŪ AU’
● ʻOku totonu ke ke ʻilo ko e poto fakafilōsefa Hinituú ʻoku fihi ʻaupito pea ʻoku ʻikai hangē ia ko e fakakaukau anga-mahení. Te ke ʻilo nai ʻoku tokoni lahi ke fakakaukau ki he ngaahi poini ko ʻeni hono hokó: (1) ʻOku akoʻi ʻi he lotu-Hinituú ko e ʻotua ko ia ko Palameni ʻoku kau ki ai ha sino ʻe tolu—Ko Palama ko e Tokotaha-Fakatupú, ko Visinū ko e Tokotaha-Fakatolongá, mo Siva ko e Tokotaha-Faifakaʻauhá. Ka ʻoku ʻikai fakakaukau ʻa e kau Hinituú ia ki ha ʻotua fakafoʻituitui ʻoku ʻi ai tāutaha. (2) ʻOku tui ʻa e kau Hinituú ko e ngaahi meʻa fakanatula kotoa pē ʻoku ʻi ai ha soulu ʻe ʻikai ʻaupito mate, ʻoku hokosia ʻe he soulú ʻa e meimei vilo takai taʻengata ʻo e toe fanauʻí, ko e ngaahi sino ko ē ʻoku toe fanauʻi mai aí ʻoku fakapapauʻi ia mei he ngaahi ngāué (Kaama), ko e tuku ange ko ia mei he “veʻeteka taʻengatá” ʻe toki malava pē ia ʻi hono tāmateʻi ʻa e holi fakakakanó kotoa, pea ko ia kapau ʻe lavaʻi ʻeni, ʻe fakataha leva ʻa e soulú mo e laumālié fakalūkufua. (3) ʻI he lahi tahá, ʻoku ʻapasiaʻi ʻe he kau Hinituú ʻa e ngaahi lotu kehé. ʻOku tui ʻa e kau Hinituú, neongo ʻa e moʻoni ko ia ʻo ʻenau akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline fepakipakí, ʻoku iku ʻa e ngaahi lotu kotoa pē ki he moʻoni tatau.
ʻI he ʻikai feinga ke feangai mo e tuʻunga fihi ʻi he poto fakafilōsefa faka-Hinituú, fakaʻaliʻali ange ʻa e ngaahi moʻoni fakafiemālie ʻoku maʻu ʻi he Tohitapu Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi tokonaki anga-ʻofa ʻa Sihova ki he moʻuí ʻoku ʻatā ia ki he kakai ʻi he faʻahinga kotoa, pea ko e ngaahi moʻoni maʻalaʻala ʻi heʻene Folofolá ʻe aʻu atu ia ki he loto ʻo kinautolu ko ia ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní. Ko e Tohitapú pē ʻoku tokonaki mai ai ha ʻamanaki makatuʻunga lelei moʻoni ki he kahaʻú; ko e Tohitapú pē ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi tali fakafiemālie moʻoni ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻa ia ʻoku fehangahangai mo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOange kiate kinautolu ha faingamālie ke fanongo ki he ngaahi tali ko iá. ʻOku mahuʻinga iá he ko e himi Hinitū ko e Rig-Veda, 10. 121, ʻoku fakakaveinga “Moʻo ha ʻOtua Teʻeki ʻIloa.” ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi te ke ʻilo nai ai ʻoku feʻunga ke lave ki heni. (Fakafehoanaki mo Ngāue 17:22, 23.) ʻOku mahuʻingá, he ko e hingoa ʻo e ʻotua Hinitū ko Visinū, ʻikai kau ai ʻa e mataʻitohi faka-Kalisi ki he “v”, ko e Ish-nuh, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ʻi he faka-Kalitiá ko e “tangata ko Noa.” Tuhuʻi ange ʻa e lau ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Lōmaki ʻo e māmaní kotoa ʻi he taimi ʻo Noá.
Ko e fanga kiʻi tohi ko e The Path of Divine Truth Leading to Liberation mo e From Kurukshetra to Armageddon—And Your Survival pea pehē ki he polosiua ko e Our Problems—Who Will Help Us Solve Them? ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻa ia ʻe mātuʻaki ʻaonga ki he kau Hinitū loto-totonú.
ʻI HE TAIMI ʻOKU PEHĒ AI ʻE HA TAHA, ‘KO HA SIU AU’
● ʻUluakí, fakapapauʻi pe ʻoku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa ha taha kiate ia ʻi hono tuʻunga ko ha Siú. Ko e tokosiʻi pē ʻoku lotú. Ki he tokolahi, ko e hoko pē ko e Siú ko hono fanauʻi ʻi he matakali ko iá.
Ko e ngaahi poini siʻi ʻeni ʻoku ʻaonga ke fakakaukau ki ai: (1) ʻOku fakakaukau ʻa e kau Siu faʻa lotú ʻoku tapui ʻa hono puʻaki ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá. (2) ʻOku fakakaukau ʻa e kau Siu tokolahi ki he “Tohitapú” ko ha tohi faka-Kalisitiane, ka ʻo kapau te ke lave ki he “Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú,” pe “ko e ngaahi Konga Tohitapú,” pe “ko e Tolā,” ʻoku ʻikai malanga hake ʻa e palopalema ia ko iá. (3) Ko ha konga tefito ʻo ʻenau tuí ʻa e talatukufakaholó pea ʻoku vakai ki ai ʻa e kau Siu faʻa lotu tokolahi ʻoku tatau ia ʻi he mafaí mo e ngaahi Konga Tohitapú. (4) ʻOku nau fakafehokotaki nai ʻa Sīsū Kalaisi ki he fakatanga anga-fakamanu naʻe hokosia ʻe he kau Siú ʻi he nima ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻi he huafa ʻo Sīsuú. (5) ʻOku nau faʻa tui ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Siú ke nau tauhi ʻa e Sāpaté, ʻa ia ʻoku kau ki he tui ko iá ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngāueʻaki ʻa e paʻangá ʻi he ʻaho ko iá.
Ke fokotuʻu ha felotoi, te ke pehē nai: (1) ‘Te ke loto-tatau ʻo ʻikai veiveiua, tatau ai pē pe ko e hā ʻa hotau ʻātakaí, ʻoku tau fehangahangai kotoa mo e ngaahi faingataʻa lahi tatau mo ia ʻi he māmaní he ʻaho ní. ʻOkú ke tui ʻe ʻi ai moʻoni ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he ngaahi fuʻu palopalema ʻa ia ʻoku fehangahangai mo e toʻutangatá ni? (Sāme 37:10, 11, 29; Sāme 146:3-5; Tan. 2:44)’ (2) ‘ʻOku ʻikai ko ha konga kimautolu ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane pea ʻoku ʻikai te mau tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ka ʻoku mau ʻotuaʻaki ʻa e ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku mau mahuʻingaʻia tautefito ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻoni fakalotú. ʻE sai pē ke u fehuʻi atu pe ʻoku anga-fēfē hoʻo fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú, tautefito ʻi he vakai atu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faikehekehe lahi ʻi he ngaahi tuí he lotolotonga ʻo e kakai Siú? . . . (Teu. 4:2; Ai. 29:13, 14; Sāme 119:160)’ (3) ‘ʻOku mau vēkeveke mahuʻingaʻia ʻi he talaʻofa ʻa e ʻOtuá kia ʻĒpalahame ʻe faitāpuekina ʻa e kakai ʻi he Puleʻanga kotoa pē fakafou ʻi hono hakó. (Sen. 22:18)’
Kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe he tokotahá ʻa e taʻetui ki he ʻOtuá, ʻeke angé pe kuó ne ongoʻi pehē maʻu pē. Te ke toki lāulea nai leva ki he ʻuhinga kuo fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú mo e faingataʻá. Kuo fakatupunga ke tokanga ʻa e kau Siu tokolahi fekauʻaki mo e meʻá ni ʻi he manatu ki he tāmate tavale ʻa e kau Nasí.
Kapau ko hoʻo lāulea ki he mahuʻinga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, tomuʻa feinga ke ʻilo pe ʻoku fēfē ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e tokotaha kehé fekauʻaki mo iá. Fakahaaʻi ange ʻoku tapui ʻi he Ekisoto 20:7 ʻa hono ngāueʻaki ʻi ha founga noaʻia pē ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku ʻikai te ne tapui hono ngāueʻaki ia ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapá. Fakaʻuhinga leva ʻi he ngaahi konga tohi hangē ko e Ekisoto 3:15 (pe Sāme 135:13); 1 Tuʻi 8:41-43; Aisea 12:4; Selemaia 10:25; Malakai 3:16.
ʻI he taimi ʻokú ke lāulea ai ki he Mīsaiá: (1) ʻUluaki talanoa fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú ʻi he malumalu ʻo ʻene pulé, kae ʻikai ko hono ʻiloʻi fakapapau ʻo iá. (2) Fakaʻuhinga leva ʻi he ngaahi konga tohi ʻa ia ʻoku tuhu ki ha tokotaha Mīsaia. (Sen. 22:17, 18; Sak. 9:9, 10; Tan. 7:13, 14) (3) ʻE fiemaʻu nai ke ke lāulea ki he ongo haʻu ʻe ua ʻa e Mīsaiá. (Faikehekehe ʻo e Taniela 7:13, 14 mo e Taniela 9:24-26.) (4) ʻI he taimi ʻokú ke lave ai kia Sīsuú, fai pehē ʻi ha potutohi ʻa ia ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e natula fakalakalaka ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Lave ki he taimi naʻe faiako ai ʻa Sīsuú, naʻe ofi ia ki he taimi naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha ʻa e temipale hono uá, ʻo ʻikai ke toe langá. Ka naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e fakahoko ʻo e Laó pea mo e kau Palōfitá mo e kahaʻu lāngilangiʻia ʻa ia ʻe tataki ki ai ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e faʻahinga ʻoku tuí.